StoryEditorOCM
Dalmacijapobjeda na sudu

Hoćemo li plaćati račune za komunalni doprinos, odlučivat će se na referendumu: mještani Dugopolja izborili se za pravni presedan i dali primjer drugima

17. siječnja 2017. - 14:19

Visoki upravni sud dao je za pravo mještanima Dugopolja okupljenima oko Organizacijskog odbora da na referendumu odluče hoće li komunalni doprinos u postupku legalizacije bespravno izgrađenih objekata plaćati simboličnu jednu kunu po prostornom metru umjesto sadašnjih 12 kuna.

U svom rješenju, otpravljenom 10. siječnja, Visoki upravni sud poništio je rješenje Upravnog suda u Splitu, kao i tužbu Općine Dugopolje, te u potpunosti stao na stranu inicijatora referenduma na čelu s Ivicom i Davorom Radoševićem.

- Općina Dugopolje i načelnik Stanko Balić sada imaju samo dva rješenja: ili će raspisati referendum ili izbjeći njegove troškove i udovoljiti našem zahtjevu da u postupku legalizacije komunalni doprinos plaćamo kunu po metru kubnom – kazao nam je Ivica Radošević, idejni začetnik dugopoljskog referenduma.

Velika šteta

Općina nadomak Splita mogla bi biti prva u Hrvatskoj čiji će građani natjerati svoju općinu da odustane od naplate komunalnog doprinosa ili da sami tako odluče na biralištima. Prvi pokušaj referenduma osujećen je u proljeće 2014. godine, i to pola godine nakon što se pojavila sama ideja.

Ruku za referendum diglo je svih 13 općinskih vijećnika, zakazan je na sam Uskrs, ali su načelnik i ekipa oko njega svega dva dana prije njegova održavanja uspjeli ishoditi odluku Upravnog suda u Splitu i odgoditi referendum do daljnjega. Stav je bio da bi u slučaju da većina Dugopoljaca zaokruži "za" Općini bila nanesena nenadoknadiva šteta.

Međutim, na stranu zagovaratelja referenduma najprije je stalo Ministarstvo uprave, u čijoj je odluci utvrđeno da je ispravno referendumsko pitanje u dijelu koje se tiče cijene komunalnog doprinosa od jedne kune, ali ne i kada se traži da Općina poduzme sve radnje potrebne za ustroj katastra i usklađivanja sa stvarnim stanjem.

Ministarstvo, kojemu je tada na čelu bio Arsen Bauk, u uputi o pravnom lijeku navelo je da žalba protiv njihove odluke nije dozvoljena i da se može pokrenuti upravni spor samo za onaj dio odluke u kojemu je referendumsko pitanje ocijenjeno neispravnim, znači za aktivnosti oko katastra.

Općina Dugopolje, pak, stala je osporavati prijedlog o simboličnoj naknadi od jedne kune, za što će i Ustavni sud svega nekoliko mjeseci, kada se Općina odlučila na ustavnu tužbu, u svom rješenju reći da nisu imali pravo uopće je podnijeti, točnije da nisu ovlašteni.

- Općina Dugopolje je jedinica lokalne samouprave koja se u odnosu na zakonsku obvezu provođenja lokalnog referenduma nalazi u položaju tijela javne vlasti. Kao takva, ona nema svoje vlastito pravo na neprovođenje referenduma i ne može se smatrati ovlaštenikom prava na podnošenje ustavne tužbe – navodi se u rješenju koje je potpisala tadašnja predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec.

Ispravno pitanje

Posve očekivano, Visoki upravni sud u presudi iz siječnja ove godine oslonio se na stav Ustavnog suda. Usput su udijelili stručnu lekciju kolegama iz Splita, navevši da ovdašnji Upravni sud kao prvostupanjski nikako nije smio odlučivati o tome ima li Općina Dugopolje pravo osporavati rješenje Ministarstva koje je sukus referendumskog pitanja proglasilo ispravnim, već ga odmah proslijediti na veću instanciju.

Dugopoljski načelnik Stanko Balić potvrdio nam je jučer u telefonskom razgovoru kako su zaprimili rješenje Visokog upravnog suda. Na pitanje hoće li sada raspisati referendum ili možda odmah smanjiti komunalni doprinos bespravnim graditeljima na jednu kunu, kako to traži dvojac Radoševića, Balić je odgovorio:

- U ovome trenutku ne mogu vam ništa konkretno reći. Postavit ćemo to kao točku dnevnoga reda na Općinskom vijeću i raspraviti, pa neka bude kako vijećnici odluče.

On podsjeća da je Općina u nekoliko navrata smanjivala cijenu komunalnog doprinosa po kubiku, pa je tako prije umjesto sadašnjih 12 kuna iznosio 28 kn. Kaže i da je ono što vlasnici kuća i drugih objekata plaćaju Općini znatno manje od iznosa što im naplaćuju arhitekti i geodeti u postupku legalizacije. Također osporava glavni argument zagovornika referenduma da su Dugopoljci "sedamdesetih" i "osamdesetih" već jednom sami plaćali izgradnju komunalne infrastrukture.

- Ako se radilo, to je bilo u bivšoj državi. Kopalo se kanale za vodu, telefon i slično. To je bio model po principu "uzmi ili ostavi" - pojašnjava načelnik.

Lokalni su HDZ-ovci Radoševiće, koji su se u međuvremenu aktivirali u lokalnom HSP-u, od trenutka kada je krenula priča o referendumu optuživali da im je isključivi cilj legalizirati svoje bespravne gradnje. Balić potvrđuje slučaj Ivice Radoševića koji je visinom svoje novogradnje "prešišao" dozvoljene kote.

Priče o bogatstvu

- Da, jesam - uzvraća Ivica Radošević - ali ću vam reći i zašto.

- Napravio sam objekt od pet etaža na svojoj starini, jer sam vjerovao u priče Zlatka Ževrnje o bazenima, akvaparku, nogometnim momčadima koje će se pripremati na našem stadionu, jednom sveopćem turističkom preporodu Dugopolja... Zašto i ja ne bi bio poduzetnik - kazao je Radošević.

Očito je da će legalizacija biti jedna od glavnih tema skore predizborne kampanje u Dugopolju. Radoševići ne kane odustati od svog nauma i uvjereni su u konačni uspjeh, bilo odlukom Vijeća, bilo referendumom. Također traže da se onima koji nisu mogli čekati pravosudni ishod cijele priče i uplatili su doprinos prema postojećim uvjetima, sada vrati novac. Radi se o sedamdesetak obitelji.

- Mi godinama slušamo priče da je Dugopolje najbogatija općina u Hrvatskoj, a s druge strane ta ista općina hoće naplatiti harač od svojih građana koji su svoje kuće krvavo gradili. Poanta je da se od nas želi uzeti novac i pokriti nagomilane dugove, vraćati kredite, krpati svakojake rupe u proračunu - poručuje Ivica Radošević uz napomenu da bi mu bilo drago da njihova borba za referendum bude vodilja i stanovnicima drugih općina i gradova u Hrvatskoj.

Bauk za volju građana

Arsen Bauk bio je na čelu Ministarstva uprave kada je ono stalo na stranu organizatora referenduma.

- Radilo se o opstrukciji volje građana. Inicijatori su ispoštovali cijelu zakonsku proceduru, prikupili potpise, Vijeće je bilo zakazalo referendum, ali je načelnik to počeo osporavati. Očito je nekom bilo stalo da se referendum ne dogodi - komentirao nam je Bauk, ali nije želio navesti o komu konkretno se radi.

Po njemu, Općini Dugopolje sada ne preostaje ništa drugo nego raspisati referendum. Ipak drži da se dugopoljski sindrom neće proširiti cijelom Hrvatskom jer je veliki broj građana već odradio potrebnu proceduru.

Mrak Taritaš: Ista odluka za sve

I Anka Mrak Taritaš, koja je kao ministrica osmislila i pokrenula legalizaciju bespravne gradnje u Hrvatskoj, kaže da je sada na potezu Općinsko vijeće Dugopolja.

- Radi se o prihodu jedinica lokalne samouprave i one su te koje jedine odlučuju o njegovoj namjeni. Odluka mora biti takva da će biti ista za sve, pa u slučaju novog referenduma ili odluke Vijeća treba naći rješenje koja će zadovoljiti i one koji su već platili komunalni doprinos za legalizaciju svojih objekata, rekla nam je Mrak Taritaš.

Petrina: Kada neće država, hoćemo mi

Lokalna samouprava imala je autonomiju u određivanju visine komunalnog doprinosa u legalizaciji bespravne gradnje, pa je ona tako varirala od grada do grada i općine do općine. Primošten je tako odlučio ukinuti komunalni doprinos na prijedlog svog načelnika Stipe Petrine, a sve je jednoglasno prošlo u Općinskom vijeću.

Jedini je uvjet za potpuno oslobađanje bio da građanin koji želi legalizirati svoju kuću nema sudski spor s Općinom i da uredno podmiruje svoje obveze u korist općinskog proračuna. Uz to, komunalnog doprinosa potpuno ili djelomično mogu biti oslobođeni i građani koji će tek graditi nove objekte ako su Općini ustupili dio svog zemljišta za javne površine, nerazvrstane ceste i poljske putove.

- Kada neće država, hoćemo mi, uostalom ovom odlukom izjednačili smo sve građane naše općine. Zakonska regulativa je loša i, po običaju, neprecizna. Županijski Ured za prostorno planiranje i građenje radi sporo i neučinkovito, ljudi moraju izdvojiti tisuće kuna za geodete i arhitekte. Ne želimo da nam bageri ministarstva tjeraju turiste na primoštenskom području, uostalom mi ionako ne temeljimo proračun na komunalnom doprinosu, nego na turističkom brendu. U punjenju proračuna komunalni doprinos prošle godine bio je tek na četvrtom mjestu - komentirao je tada Petrina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
24. travanj 2024 16:47