Panika zbog kuge u Rusiji, stari Dubrovčani su zbog ‘crne smrti‘ izgradili Lazarete. Infektologinja o opasnoj bolesti...

Visoka temperatura, izraženo slabo disanje i iznimno loše opće stanje simptomi su koji se povezuju s nedavnim i iznenadnim slučajem pojave kuge. Nakon što je preminula mlada žena od plućne kuge u Rusiji vlada izvanredno stanje, a preko 200 ljudi završilo je u karanteni. Iako još nije dokazan uzročnik bolesti od koje je preminula žena, zaposlenica u laboratoriju za istraživanje kuge, oprez se podigao u cijelom svijetu. Upravo tako, podsjetimo, počela je uzbuna nakon izbijanja Covid virusa.

Kuga je bila razlog što je Dubrovnik u davnim stoljećima osmislio karantenu koja je Republiku spašavala od brojnih zaraznih bolesti, no isto tako i zadnji slučaj na našem području zabilježen je upravo u tim stoljećima. Činjenica je da je svijet zaista globalno selo, uz turiste i brojne strane radnike, ne bi bilo neobično širenje i drugih, kod nas uglavnom iskorijenjenih bolesti.

Kuga je bolest uzrokovana bakterijom Yersinia pestis, poznata je i kao bubonska kuga ili ‘crna smrt‘, a postoji i nekoliko varijacija – buonski, septični i plućni. Kuga se prenosi s glodavaca na ljude ugrizom inficirane buhe, a između ljudi udisanjem zaraženih kapljica, dok su neki slučajevi u današnje doba bili povezani s kućnim ljubimcima, najčešće mačkama i to ugrizom ili inhalacijom inficiranih kapljica. Liječi se različitim antibioticima, ali bitno je napomenuti da je razvoj bolesti iznimno brz. Još jedna bitna napomena – kao i kod brojnih drugih bolesti koje se mogu prenijeti kapljičnim putem, tako je i s kugom, što znači da se i ona može koristiti kao biološko oružje, čega smo postali svjesni kod Covid-a.

Zadnji put je na našem području kuga zabilježena 1816. godine, no ta se bolest nije iskorijenila baš svugdje u svijetu, poput dijelova Sjeverne i Srednje Amerike ili Južne Azije, gdje se sporadično pojavljuje kroz manje epidemije.

Postoji li sad stvarna mogućnost da se bolest proširi te je li jedan od prvih koraka karantena kontakata poput onih u razdoblju COVID-a pitali smo voditeljicu Odjela infektologije OB Dubrovnik, dr. Ljiljanu Beticu Radić.

- ECDC navodi da se vjerojatno radi o slučaju plućne kuge. Taj oblik kuge prenosi se s čovjeka na čovjeka bliskim kontaktom respiratornim kapljicama, zbog čega unesena plućna kuga ima mogućnost izravnog širenja. Važne su protuepidemijske mjere kako bi se izolirao izvor infekcije i kontakti. Za bubonsku kugu, ECDC navodi da je daljnji prijenos unesene bubonske kuge u Europi vrlo malo vjerojatan. Prisutnost štakora ili buha ne znači automatski opasnost od kuge, oni moraju biti zaraženi bakterijom Yersinijom pestis.

Bolest je endemično prisutna u pojedinim dijelovima svijeta; prema SZO, najviše prijavljenih slučajeva tijekom 2019.–2025. bilo je u DR Kongu i na Madagaskaru. Bolest obično nastaje ako se osoba zarazi ugrizom buhe zaraženog glodavca koja nosi Y. pestis ili dodirom zaražene životinje. Kod plućne kuge prijenos s čovjeka na čovjeka nastaje bliskim kontaktom respiratornim kapljicama.

Mogućnost da se kuga pojavi u Hrvatskoj je vrlo mala. Mogući scenarij je da se pojavi zaraženi putnik koji dolazi iz krajeva gdje kuga postoji ili unos zaraženih glodavaca i buha brodovima ili teretom. Za razvijene zemlje problem kuge se prvenstveno promatra s aspekta opasnog bioterorističkog agensa ili kao zaraza osoblja u istraživačkim laboratorijima za osobito opasne uzročnike, laboratoriji visoke razine biosigurnosti. Epidemija u Hrvatskoj i Europi nije vjerojatna - navodi dr. Betica Radić.

Ne treba pretjerano paničariti kod svake upale pluća koje ima u raznim varijacijama dodaje, već se provjera na Y. Pestis jedino u ovim slučajevima:

- Za kliničku praksu ključna je epidemiološka anamneza, boravak u području kuge, gdje se prenosi između životinja i ljudi ugrizom zaraženih buha, izravnim kontaktom sa zaraženim tkivima i udisanjem zaraženih respiratornih čestica. Osobe zaražene Y. pestisom često razviju simptome nakon inkubacije od jednog do sedam dana.

Bubonska kuga je najčešći klinički oblik kuge koju karakteriziraju bolni otečeni limfni čvorovi ili ‘buboni‘. Manje česti, ali vrlo teški oblici uključuju septikemijsku i plućnu kugu koja se manifestira brzo progresivnom pneumonijom, isto zahtijeva hitnu obradu i izolaciju. Kuga je vrlo teška bolest kod ljudi, s omjerom smrtnosti od 30% do 60% za bubonski tip, a uvijek je fatalna za pneumonični i septikemični tip ako se ne liječi. Rano započeto antibiotsko liječenje može spasiti život.”