Dubrovačka bolnica jedina je opća bolnica u Hrvatskoj koja sustavno u dijagnostici koristi umjetnu inteligenciju, a prva je u zemlji, uključujući KBC-ove, u kojoj se to radi prema službenom protokolu.
Taj je podatak pred 600 znanstvenika, uključujući dva dobitnika Nobelove nagrade, u izlaganju na međunarodnoj konferenciji o umjetnoj inteligenciji u preciznoj medicini Međunarodnog društva za primijenjene biološke znanosti (ISABS) i Mayo Clinic, iznio ravnatelj OB-a Dubrovnik, izv. prof. prim. dr. sc. Marijo Bekić, dr. med. Bakićevo je izlaganje, treba naglasiti, prošlo recenziju stručnjaka svjetski ugledne Mayo Clinic.
Vi ste na ovom skupu o umjetnoj inteligenciji (AI) u medicini koja je zaslužna za personalizirano liječenje pacijenta govorili o njezinoj praktičnoj primjeni u našoj bolnici. Možete li nam objasniti na koji način sve to funkcionira.
– Pored četiri klinička bolnička centra, OB Dubrovnik prva je bolnica te kategorije koja koristi umjetnu inteligenciju, no prvi u Hrvatskoj imamo striktno definiran protokol koji se sastoji od šest koraka, i možda smo jedinstveni u Hrvatskoj po korištenju novih tehnoloških rješenja koja mogu biti zloupotrijebljena, pa čak i rezultirati pogrešnim liječenjem. Naime, liječnik se može previše osloniti na umjetnu inteligenciju te donijeti pogrešnu odluku za liječenje.
Upravo sam o tome govorio na ovom znanstvenom skupu. Naime, dao sam primjer imaginarnog slučaja s turistom koji je pao u nesvijest na Stradunu. Kako AI u svojoj memoriji nema medicinsku povijest tog pacijenta, tretirala ga je kao čovjeka kojemu je pozlilo zbog vrućine i odredila mu četvrti stupanj prioriteta, a zapravo je imao srčani udar. Kako se to u stvarnosti ne bi dogodilo, postavili smo protokol sa šest koraka kako bismo bili sigurni da je procjena AI-ja točna. Na kraju tog protokola, konačnu odluku donosi liječnik, koji za nju i odgovara.
Treba naglasiti da ne primjenjujete alate umjetne inteligencije koji su dostupni svakome na internetu. O kakvom se sustavu radi?
– Naravno, to je poseban alat koji je napravljen za našu bolnicu, koja je otvorena prema novim tehnologijama. Možemo reći da je ovaj sustav nastao kao posljedica manjka liječnika, posebice u radiologiji. Zbog nedostataka radiologa, a s druge strane iscrpljenih traumatologa, kojih također manjka, pomaže nam umjetna inteligencija, koja na vrlo plastičan način prepoznaje prijelome kostiju ili tumore i pritom skraćuje vrijeme koje je liječniku potrebno za davanje dijagnoze. Ponavljam, liječnik donosi konačnu odluku i potpisuje dijagnozu nakon protokola koji se sastoji od drastičnih provjera.
Iz vašeg primjera turista kojem se pozlilo na Stradunu, zaključujem da je sustav zatvoren, odnosno da radi na osnovi podataka pacijenata koji su se liječili u OB-u Dubrovnik.
– U pravu ste. Ako nema podataka o tom pacijentu, on ga tretira kao osobu s "nula" godina. Imali smo slučaj s pacijenticom azijatkinjom koja je primljena na Traumatologiju za koju je umjetna inteligencija, s obzirom na to da nema njezine medicinske podatke, predložila vrstu osteosintetskog sredstva koje je prikladno za Europljane. Naravno, naši su liječnici to prepoznali kao pogrešku te su pacijenticu liječili prikladnom protezom.
Dakle, pri radu taj sustav, uz podatke koje je u njega unio dobavljač, a koje smo mi provjerili, koristi isključivo podatke iz naše bolnice, no uskoro će liječnički kartoni iz cijele Hrvatske, a pritom mislim i na kartone obiteljskih liječnika, biti uvezani u sustav jer se naši pacijenti, osim u našoj bolnici, često se liječe i u Zagrebu, Splitu i drugim hrvatskim bolnicama.
Koliko, primjerice kad je u pitanju prijelom, treba vremena da bi AI prepoznao lom?
– Čim se snimi ruka ili, recimo, noga, naš sustav automatski prepoznaje radi li se o prijelomu. Naime, u njega je učitano na tisuće rendgenskih snimki i on u nevjerojatno kratkom vremenu iz tog iskustva donosi dijagnozu. Zato je bilo važno i da podaci koji su uneseni u sustav budu točni, jer u suprotnom će pogriješiti i dati pogrešnu pretpostavku.
U kojim se slučajevima u OB-u Dubrovnik najviše koristi umjetna inteligencija?
– U radiološkoj dijagnostici, čitanju snimki toraksa, koje se primjenjuje, primjerice, pri sistematskim pregledima branitelja, potom u trijaži i određivanju prioriteta, te u primjeni DNK analiza kojima se određuje primjena specifičnih lijekova. U posljednja dva slučaju u pitanju je personalizirani pristup liječenja uz pomoć umjetne inteligencije, što je i tema ovog znanstvenog skupa.
Moram istaknuti da u Općoj bolnici Dubrovnik kontinuirano ulažemo u najnaprednija digitalna medicinska rješenja kako bismo našim pacijentima osigurali bržu i sigurniju dijagnostiku. Naš je sustav jedan od najnaprednijih u svijetu, a u vrijeme nedostatka medicinskog osoblja on nam osigurava bržu trijažu, nalaze ujednačene kvalitete i smanjuje rizik previda, te skraćuje vrijeme koje pacijent provede dok čeka dijagnozu, a potom i terapiju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....