Dubrovnik je ovih dana u središtu znanstvene pozornosti. Veliki znanstveni događaj godine - „14th ISABS and Mayo Clinic Conference: Advances in Application of Artificial Intelligence in Precision Medicine and Moses Schanfield Memorial Symposium on Artificial Intelligence in Forensic and Anthropological Genetics“ (www.isabs.net) u organizaciji Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti (ISABS), Specijalne bolnice Sv. Katarina, Klinike Mayo, jedne od vodećih zdravstvenih institucija u Sjedinjenim Američkim Državama te Međunarodnog centra za primjenjena biološka istraživanja.
- Događaj je organiziran u suradnji s Američkom akademijom za forenzičke znanosti (AAFS) te uz potporu Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za humanu genetiku (HDHG) i Hrvatskog društva za preciznu (personaliziranu) medicinu, Sveučilišta u Dubrovniku i Sveučilišta u Splitu, Opće bolnice Dubrovnik i Instituta za antropologiju. Ovaj događaj ponovo stavlja Republiku Hrvatsku u središte pozornosti svjetske znanstvene javnosti, a kongres je u cijelosti posvećen umjetnoj inteligenciji u medicini te forenzičkim i antropološkim znanostima.
ISABS konferencije predstavljaju jedan od najvećih “znanstvenih brandova” u čijem bogatom znanstvenom programu sudjeluje više stotina sudionika iz čitavog svijeta. Podatak da je u 29 godina od osnivanja ISABS-a do danas službenu web stranicu ISABS-a (www.isabs.hr) posjetilo više od milijun posjetitelja te je u radu kongresa sudjelovalo preko 6.500 znanstvenika i 860 pozvanih predavača (među kojima 10 dobitnika Nobelove nagrade) iz više od 85 država svijeta, sam po sebi govori o snazi ovog hrvatskog “znanstvenog branda”, prepoznatog u svijetu znanosti.
Svečanom otvorenju nazočili su brojni uglednici iz akademskog, znanstvenog i javnog života, kao i čelni ljudi najznačajnijih svjetskih udruženja i institucija iz područja umjetne inteligencije, genetike te personalizirane, precizne i regenerativne medicine.
Uvodnu riječ održao je prof. dr. sc. Stanimir Vuk-Pavlović, jedan od osnivača ISABS-a i direktor ovogodišnjeg znanstvenog programa, koji je zahvalio organizatorima na još jednom besprijekorno organiziranom kongresu i rekao da je ovogodišnja tema umjetne inteligencije od iznimne važnosti za znanost i medicinu. Spomenuo je da se u Mayo klinici svaki dan koristi 155 modela umjetne inteligencije i da su svi stručnjaci koji se njima bave na dnevnoj razini danas u ovoj dvorani. Također se prisjetio iznimnih doprinosa dva svjetska stručnjaka razvoju hrvatske forenzike, prof. dr. sc. Henryja Leeja i prof. dr. sc. Mosesa Schanfielda.
Odmah nakon uvodnih riječi istaknuto predavanje održao je prof. dr. sc. Manolis Kellis, računalni biolog i profesor na MIT-u, poznat po pionirskim istraživanjima genomike te primjeni umjetne inteligencije za razumijevanje regulacije gena i ljudskih bolesti, koji je naglasio da je umjetna inteligencija zapravo projekcija ljudskog znanja i nezamjenjiva u razvoju precizne i personalizirane medicine. Objasnio je da danas na temelju rezultata genetike i umjetne inteligencije možemo pacijentu reći ne samo koju bolest ima, već i točno koja je projekcija napretka za njegov podtip Alzheimerove bolesti ili karcinoma, što značajno utječe i na način i uspješnost samog liječenja.
Uslijedilo je svečano otvaranje kongresa uz prisutnost brojnih visokih uzvanika. Svečano otvaranje kongresa započeo je predsjednik ISABS-a, prof. dr. sc. Dragan Primorac koji se prisjetio samih početaka 1996. godine kad je inicirao osnivanje ISABS-a i prvih kongresa, izrazio svoje žaljenje što s nama više nisu ključne osobe koje su od prvog dana bile dio ISABS-a, prof. Moses Schanfield i prof. Henry Lee, te je naglasio važnost mladih u znanosti. Istaknuo je kako mu je iznimno drago što može reći da je veliki broj dobitnika ISABS nagrade za mlade znanstvenike upisao jedno od elitnih američkih Ivy League sveučilišta.
Nakon njega, pozdravne govore održali su ministar znanosti, obrazovanja i mladih, prof. dr. sc. Radovan Fuchs, prof. Gian Marco Conte s klinike Mayo koja je ujedno i jedan od glavnih organizatora kongresa te prof. James Caruso, predsjednik Američke akademije za forenzičke znanosti (AAFS) čija je ISABS pridružena organizacija. Oni su čestitali ISABS-u na uspjehu i pozvali sve mlade da iskoriste ovu priliku za umrežavanje s renomiranim svjetskim stručnjacima.
U nastavku svečanog otvaranja skup su pozdravili prof. Marijo Bekić, ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik, prof. dr. sc. Nebojša Stojčić, rektor Sveučilišta u Dubrovniku te doc. dr. sc. Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore. Dobrodošlicu u Grad Dubrovnik sudionicima konferencije poželio je i zamjenik gradonačelnika, dr. Velibor Puzović koji je naglasio da grad koji je stoljećima povezivao različite kulture i ideje danas ponovno zauzima važno mjesto na karti vrhunske znanosti i tehnologije te da je, bez obzira na brzinu napretka, cilj ostao isti - zaštititi ljudskost, ljudsko zdravlje i pravedno društvo. Kongres je službeno otvorila doc. dr. sc. Irena Hrstić, ministrica zdravstva, koja je izjavila da je ISABS stvorio jedno od najprepoznatljivijih događanja ove vrste na svjetskoj razini te kako znanstvena dostignuća predstavljena na ovom kongresu mijenjaju kliničku praksu.
Svečano otvorenje uveličano je i nastupima operne pjevačice i sopranistice Marije Vidović te klape “Kaše” s nekoliko izvedbi, odajući time počast tradicijskom nasljeđu klapskog pjevanja u Hrvatskoj.
Nakon svečanog otvaranja, prijepodnevni dio programa nastavljen je s dva predavanja. Prof. dr. sc. John A. Capragovorio je o tome kako umjetna inteligencija primijenjena na drevnoj DNA otkriva utjecaj neandertalskog nasljeđa na zdravlje modernog čovjeka, a prof. dr. sc. Vitaly Herasevich o tome kako umjetna inteligencija pomaže liječnicima prepoznati teška oboljenja poput sepse i omogućiti brzu intervenciju.
Vrhunac Kongresa su svakako predavanja dobitnika Nobelove nagrade, prof. dr. sc. Gregga Semenze i prof. dr. sc. Thomasa Südhofa, koji će sudjelovati u emisiji „Nobel Spirit“ koja tradicionalno snažno pozicionira hrvatsku znanost na međunarodnoj sceni. Cilj emisije je javnosti približiti njihova promišljanja o svojim istraživanjima, otkrićima koja su dovela do Nobelove nagrade, ali i raspraviti njihov poglede u znanstvenu budućnost. Emisija će se emitirati uživo putem Hrvatske radiotelevizije iz dubrovačkog Kneževog dvora - navodi se u priopćenju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....