StoryEditorOCM
DubrovnikBADIJA

Na otočić pokraj Korčule došao važan biskup Athanasius, jako je poznat u vrhu Katoličke crkve; zastupa ovu struju

Piše t. j.
17. listopada 2026. - 14:43
Instagram, screenshot
Prati slobodnadalmacija.hr na Googleu

Na otočiću Badiji nedaleko od Korčule tijekom ljeta boravio je poznati katolički biskup. Riječ je o Athanasiusu Schneideru, pomoćnom biskupu Astane u Kazahstanu. Za njega kažu da je jedan je od najpoznatijih predstavnika tradicionalističke struje u Katoličkoj crkvi i zagovornik tradicionalne latinske mise. Njegov dolazak najavljuje se ponovno u lipnju sljedeće godine. 

U kontekstu biskupa Schneidera, "latinska misa" znači tradicionalnu katoličku misu, poznatu i kao tridentska misa. To je stariji oblik misnog obreda, kakav se slavio prije liturgijske reforme nakon Drugoga vatikanskog sabora. Danas se pod tim nazivom uglavnom misli na slavljenje prema Rimskom misalu iz 1962. godine, knjizi koja određuje molitve i tijek mise. Jezik je uglavnom latinski, umjesto hrvatskoga ili drugoga jezika kojim se govori u pojedinoj zemlji. Propovijed se može održati na jeziku vjernika.

Svećenik je tijekom većeg dijela obreda okrenut prema oltaru, u istom smjeru kao i vjernici, a ne prema okupljenima. Zato se često kaže da je "leđima okrenut narodu", iako se u liturgijskom smislu naglašava zajednička usmjerenost prema oltaru. Više se molitava izgovara tiho, a raspored molitava, gesta i biblijskih čitanja razlikuje se od današnjeg uobičajenog obreda. Pričest se u pravilu prima klečeći i na jezik.

Molitva

Što nam možete reći o ovome mjestu, pita autor videa biskupa Schneidera, a on odgovara: 

– Na otoku smo koji se sada zove Badija, ali originalno mu je ime bilo Petrova stijena. A to je simbolično ime jer nas podsjeća na svetog Petra, podsjeća nas na papu, koji je stijena crkve. I zato ćemo provesti ovdje nekoliko dana u molitvi. Molit ćemo se za Crkvu i za papu.  

Na Badiji su imali duhovni susret s vjernicima koji je zabilježen i na stranici "Inside the Vatican Pilgrimages"

Inače, biskup Athanasius Schneider je rođen 7. travnja 1961. u Tokmoku, u današnjem Kirgistanu, tada dijelu Sovjetskog Saveza, kao Anton Schneider. Potječe iz katoličke obitelji etničkih Nijemaca koja je bila izložena sovjetskoj represiji. Obitelj se 1973. preselila u Njemačku.

Godine 1982. pristupio je redu regularnih kanonika Svetoga Križa u Austriji i uzeo redovničko ime Athanasius. Za svećenika je zaređen 1990. u Brazilu, a doktorirao je patrologiju, odnosno proučavanje ranokršćanskih pisaca i crkvenih otaca. Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 2006. pomoćnim biskupom Karagande u Kazahstanu, a od 2011. pomoćni je biskup Astane. 

Zašto se često pojavljuje u javnosti?

Njegova međunarodna prepoznatljivost proizlazi ponajprije iz javnih nastupa o liturgiji i crkvenom nauku. Posebno zagovara tradicionalnu latinsku, odnosno tridentsku misu, te primanje pričesti klečeći i na jezik. Kritizirao je i pojedine politike i odluke povezane s pontifikatom pape Franje. Blizak je tradicionalističkim krugovima i javno se zauzima za Svećeničko bratstvo svetog Pija X. – SSPX, koje osporava dio reformi povezanih s Drugim vatikanskim saborom i ima sporan odnos s vatikanskim vlastima. U intervjuu Catholic Heraldu objavljenom 13. listopada 2026. ponovno je kritizirao reformirani misni obred, tvrdeći da ima "očite doktrinarne i liturgijske nedostatke". To je njegov stav, a ne službena ocjena Katoličke crkve, prenose analitičari. 

O Badiji

Badija, otočić u korčulanskom otočju, udaljena je dvadesetak minuta vožnje brodom od grada Korčule. Površina otočića je 0,97 četvornih kilometara. Prekriven je makijom te borovima, čempresima i maslinama, a među njegovim prepoznatljivim stanovnicima su jeleni lopatari. Posjetitelje privlače šljunčane plaže, uvale pogodne za ronjenje i približno četiri kilometra duga šetnica uz more.

Povijest otoka snažno je povezana s franjevcima, koji su se ondje nastanili 1392. godine. Ime Badija potječe od latinske riječi abbatia, odnosno opatija. Najvažniji dio njegove kulturne baštine čini franjevački samostan s renesansnom crkvom i klaustrom koji su gradili korčulanski majstori tijekom 15. i 16. stoljeća. U samostanu su početkom 20. stoljeća djelovali klasična gimnazija te sirotište s osnovnom školom.

Nakon Drugoga svjetskog rata franjevci su protjerani, a samostan je 1949. izvlašten. U njemu su potom bili smješteni vojska i zatvor, dok je Badija 1956. pretvorena u sportski centar i odmaralište. Samostan je 2003. vraćen Franjevačkoj provinciji sv. Jeronima iz Zadra, koja ga je dvije godine poslije ustupila Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji na 99 godina. Otad se kompleks postupno obnavlja.

Badija je i danas hodočasničko odredište. Na blagdan Gospe od Anđela, 2. kolovoza, vjernici s Korčule i Pelješca dolaze brodovima na tradicionalno slavlje i procesiju oprosta, u lokalnom govoru poznatu kao "perdun". Otok je ostavio trag i u filmskoj povijesti: na njemu su snimljeni "Crni biseri" iz 1958. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. listopad 2026 14:43