Koliko je kokain doista raširen na jugu Dalmacije i tko sve može upasti u zamku ovisnosti? Povodom tvrdnji dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića o golemim količinama droge i njezinoj navodnoj prisutnosti u državnim institucijama, o mračnoj strani kokaina razgovarali smo s prim. dr. sc. Ivanom Ćelićem, specijalistom psihijatrije i adiktologom, pročelnikom Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče. Objasnio nam je koliko je opasna zabluda da kokain ne izaziva ozbiljnu ovisnost, kakve posljedice ostavlja na mozak i zašto nitko ne može biti siguran da ima kontrolu nad njegovom konzumacijom.
Kokain se često percipira kao droga koju konzumiraju uspješni, financijski situirani i društveno aktivni ljudi te kao supstanca koja ne izaziva tako ozbiljnu ovisnost kao heroin. Koliko su takve predodžbe pogrešne i koliko brzo može nastati ovisnost o kokainu?
– Takva je predodžba potencijalno opasna. Kokain se zbog cijene i društvene percepcije često povezuje s uspješnim ljudima, poslovnim okruženjem i noćnim životom, no ovisnost ne bira prema obrazovanju, zanimanju ili imovinskom statusu. Može se razviti u svim društvenim slojevima.
Jednako je pogrešno smatrati da kokain izaziva manje ozbiljnu ovisnost od heroina. Riječ je o snažnom psihostimulansu koji intenzivno aktivira sustav nagrađivanja u mozgu. Budući da je njegov učinak relativno kratkotrajan, često potiče ponavljanje uzimanja, čime raste rizik gubitka kontrole. Ovisnost se kod nekih osoba može razviti vrlo brzo, dok kod drugih taj proces traje dulje. Ne postoji sigurno razdoblje ni obrazac konzumacije koji jamči da do razvoja ovisnosti neće doći.
Kakve posljedice kokain ostavlja na mozak i mentalno zdravlje? Može li dugotrajna konzumacija izazvati anksioznost, depresiju, paranoju, psihotične epizode i trajne promjene u ponašanju?
– Kokain snažno djeluje na mozak i može ozbiljno narušiti mentalno zdravlje. Nakon početne euforije, porasta energije i samopouzdanja često slijede psihička iscrpljenost, tjeskoba, razdražljivost i depresivno raspoloženje, uz snažnu želju za ponovnim uzimanjem.
Dugotrajna konzumacija može narušiti kontrolu impulsa, donošenje odluka i regulaciju emocija. Posebno su opasne paranoidne ideje i psihotični simptomi, uključujući osjećaj proganjanja, izraženu sumnjičavost te slušne i vidne obmane. U nekim slučajevima razvijaju se psihotične epizode koje zahtijevaju psihijatrijsko liječenje.
Kokain može pogoršati postojeće psihičke poremećaje, a neke psihičke i kognitivne posljedice mogu potrajati i nakon prestanka konzumacije. Drugim riječima, kokain ne uništava samo tjelesno zdravlje nego može ozbiljno promijeniti način na koji osoba razmišlja, osjeća i ponaša se.
Koliko je opasna povremena, odnosno rekreativna konzumacija kokaina? Postoji li sigurna količina ili čak i jednokratna uporaba može izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije, uključujući infarkt i moždani udar?
– Povremena ili rekreativna konzumacija nikako ne znači i sigurnu konzumaciju. Za kokain ne postoji sigurna količina jer i jednokratna uporaba može izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije.
Kokain ubrzava rad srca, povisuje krvni tlak i sužava krvne žile, čime povećava rizik od srčanih aritmija, infarkta miokarda i moždanog udara. Takve se komplikacije mogu dogoditi i kod mladih, naizgled zdravih osoba, bez prethodno dijagnosticirane bolesti srca. Posebno je opasna kombinacija s alkoholom, pri čemu nastaje kokaetilen, tvar koja dodatno povećava kardiovaskularnu toksičnost.
Važno je razlikovati povremenu konzumaciju od dijagnoze ovisnosti, ali ne i umanjivati zdravstvene rizike. Činjenica da netko nije ovisan o kokainu ne znači da zbog njega ne može završiti u bolnici ili izgubiti život.
Primjećujete li u Hrvatskoj promjenu profila konzumenata kokaina? Je li riječ o drogi koja se sve više širi među mladima, ali i među ljudima koji rade u poslovnom svijetu, turizmu, ugostiteljstvu i drugim profesijama s izraženim društvenim životom?
– Primjećujemo širenje uporabe kokaina izvan društvenih skupina koje su se tradicionalno povezivale s problemom ovisnosti. Danas ga susrećemo u različitim profesionalnim i društvenim okruženjima, uključujući poslovni svijet, turizam i ugostiteljstvo. Posebno je zabrinjavajuće što ga neki doživljavaju kao sredstvo za podizanje energije, održavanje budnosti i povećanje radne učinkovitosti. Takva uporaba može dugo prikrivati razvoj ovisnosti jer osoba istodobno može zadržavati posao i prividno uredno funkcionirati u svakodnevnom životu.
Da je riječ o ozbiljnom javnozdravstvenom problemu, potvrđuju i istraživanja otpadnih voda. Podaci iz 2025. pokazuju porast prisutnosti metabolita kokaina u Splitu, dok je u Zagrebu zabilježen blagi pad u odnosu na 2024., ali su razine i dalje iznad prosjeka ranijih godina.
Ipak, ne smijemo stvarati stereotipe: kokain nije vezan uz jednu dobnu, socijalnu ili profesionalnu skupinu. Njegova dostupnost i društvena prihvaćenost u pojedinim krugovima čine ga posebno zabrinjavajućim problemom.
Koliko je teško liječiti ovisnost o kokainu i koliko su osobe koje ga konzumiraju spremne priznati problem i potražiti stručnu pomoć? Što biste poručili ljudima koji smatraju da kokain mogu uzimati povremeno i da u bilo kojem trenutku mogu prestati?
– Liječenje ovisnosti o kokainu predstavlja značajan terapijski izazov. Za razliku od opioidne ovisnosti, za koju imamo učinkovitu medikamentoznu terapiju (OST), za ovisnost o kokainu zasad nemamo odobren specifičan lijek s dokazanom učinkovitošću. Temelj liječenja čine psihoterapijski i psihosocijalni pristupi, osobito kognitivno-bihevioralna terapija i motivacijski postupci. Važnu ulogu imaju i terapijske zajednice u rehabilitaciji i resocijalizaciji osoba s problemom ovisnosti.
U kliničkoj praksi često susrećemo osobe koje dugo ne prepoznaju ozbiljnost problema. Budući da konzumenti kokaina mogu dugo zadržati prividno uredno profesionalno i društveno funkcioniranje, često smatraju da imaju kontrolu nad konzumacijom i da mogu prestati kada požele. Pomoć nerijetko potraže tek nakon ozbiljnih obiteljskih, financijskih, zdravstvenih ili psihičkih posljedica.
Poručio bih im da je uvjerenje kako se problem može kontrolirati upravo jedan od razloga zbog kojih se ovisnost prekasno prepoznaje. Ne treba čekati gubitak posla, obitelji ili zdravlja da bi se priznalo kako kokain više nije povremena zabava, nego ozbiljan problem. Pravodobno traženje stručne pomoći znak je odgovornosti, a ne slabosti.
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković javno je izjavio da je Dubrovnik preplavljen kokainom, ustvrdivši da se ta droga konzumira u iznimno velikim količinama, koje je usporedio s kamionima, a spominjao je i konzumaciju među zaposlenicima državnih institucija. Kako kao psihijatar komentirate takve tvrdnje? Postoje li stručni ili zdravstveni pokazatelji na temelju kojih se može procijeniti je li riječ o doista masovnom problemu ili bi za takve zaključke bila potrebna dodatna istraživanja?
– Izjave gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića treba shvatiti kao upozorenje na problem koji zaslužuje ozbiljnu društvenu i javnozdravstvenu pozornost. Kokain je droga čija dostupnost i uporaba posljednjih godina izazivaju sve veću zabrinutost, a ovisnost o njemu predstavlja ne samo javnozdravstveni nego i sigurnosni izazov.
Međutim, važno je razlikovati upozoravanje na problem od iznošenja epidemioloških procjena. Tvrdnje o golemim količinama konzumiranog kokaina ili raširenosti uporabe među zaposlenicima državnih institucija zahtijevaju objektivne pokazatelje i odgovarajuća istraživanja.
Jedna od znanstvenih metoda procjene potrošnje jest analiza otpadnih voda, kojom se mjere metaboliti droga izlučeni urinom stanovništva. Smatram da bi bilo korisno da se, uz Zagreb i Split, i Dubrovnik uključi u europsko istraživanje analize otpadnih voda 2027. godine. Pritom treba naglasiti da takva istraživanja mogu procijeniti ukupnu potrošnju na određenom području, ali ne mogu utvrditi tko konzumira kokain niti kojoj dobnoj ili profesionalnoj skupini pripadaju konzumenti.
Dobro je što se o ovom problemu javno govori, ali rasprava mora biti utemeljena na provjerljivim podacima, a ne pretpostavkama. Cilj nije stvaranje senzacije, nego prepoznavanje razmjera problema, učinkovita prevencija i osiguravanje dostupnog liječenja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....