Županijski sud u Dubrovniku pravomoćno je odbio tužbu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), koji je od nasljednice korisnika obiteljske mirovine tražio povrat oko 19.400 eura zbog, kako je tvrdio, desetogodišnje preplate mirovine.
HZMO je tvrdio da je korisniku obiteljske mirovine od 2000. do 2010. godine pogrešno isplaćivana mirovina na koju nije imao pravo te je nakon njegove smrti zatražio da taj iznos vrati njegova nasljednica, zajedno sa zateznim kamatama. Međutim, Općinski sud u Novom Zagrebu odbio je tužbeni zahtjev, a sada je takvu odluku potvrdio i Županijski sud u Dubrovniku.
Sud je zaključio kako odgovornost za pogrešnu isplatu snosi isključivo HZMO. Naime, pravo na obiteljsku mirovinu bilo je priznato rješenjem koje je Zavod donio po službenoj dužnosti, premda je prema zakonu član obitelji poginulog hrvatskog branitelja mogao koristiti mirovinu samo iza jednog poginulog člana obitelji, a ne iza dvojice.
Posebno je naglašeno da je Zavod gotovo deset godina propustio upozoriti korisnika na pogrešku ili od njega zatražiti da odabere koju će mirovinu koristiti, iako je upravo on vodio cijeli postupak.
U obrazloženju presude sud se pozvao i na praksu Europskog suda za ljudska prava, odnosno presudu u predmetu Čakarević protiv Hrvatske, kojom je zauzet stav da država ne može teret vlastitih administrativnih pogrešaka automatski prebacivati na građane.
Sud smatra da bi obveza vraćanja gotovo 19.500 eura, nakon što je korisnik deset godina u dobroj vjeri primao mirovinu koju mu je država sama odobrila, predstavljala nerazmjeran teret i povredu prava na mirno uživanje vlasništva zajamčenog Europskom konvencijom o ljudskim pravima.
Istaknuto je i da korisnik mirovine nije ni na koji način pridonio pogrešci niti je pokušao ostvariti pravo prijevarom ili davanjem netočnih podataka. Zbog toga posljedice administrativnog propusta ne mogu pasti na njega, odnosno na njegovu nasljednicu.
Sud je dodatno podsjetio da Zakon o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji predviđa ograničenja kod povrata nepripadajućih isplata, a prvostupanjski sud pravilno je zaključio da ni po toj osnovi nisu bili ispunjeni uvjeti za uspjeh HZMO-ove tužbe.
Osim što je izgubio spor, HZMO mora snositi i troškove prvostupanjskog postupka u iznosu od 26.562 kune, odnosno oko 3.525 eura, dok je zahtjev nasljednice za naknadu troškova odgovora na žalbu odbijen jer sud smatra da taj podnesak nije bio nužan za vođenje postupka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....