Kakav su to opasan zrak Dubrovčani udisali? Stručnjaci pojašnjavaju što su lebdeće čestice PM₁₀ i PM₂,₅ i kako se mjere

Stanovnici dubrovačkog područja ovog su se ljeta osobito nagutali dima nanesenog s požarišta u susjednim zemljama. Nije to jedini izvor onečišćenja kojemu je ovdašnje stanovništvo izloženo. Pregledom preliminarnih podataka mjerenja lebdećih čestica PM₁₀ i PM₂,₅ na postaji na Gorici sv. Vlaha, od 1. kolovoza do 14. rujna 2026., Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) odgovorio je na posve opravdano zanimanje o kvaliteti u Dubrovniku.

PM₁₀ i PM₂,₅ su lebdeće čestice u zraku aerodinamičkog promjera manjeg od 2.5 μm, odnosno 10 μm. Izvori ove vrste onečišćenja mogu biti prirodni, kao što su spore biljaka, pelud ili pustinjski pijesak, te antropogeni, kao što su izgaranje u kućnim ložištima, industrijski procesi i promet te, u nešto manjoj mjeri, građevinski radovi, posipanje cesta solju i pijeskom u zimskim mjesecima, itd.

Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar” naglašava kako kratkoročna onečišćenja lebdećim česticama ne predstavljaju izravnu ugrozu za akutno zdravlje i život opće populacije građana. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) napominje da kratkotrajno zagađenje ne utječe na sve jednako te da najveći rizik od akutnih simptoma imaju djeca, starije osobe te kronični bolesnici koji već boluju od bolesti srca ili pluća.

Pozivajući se na SZO, koja navodi kako približno 90 posto mase čestica koje nastaju u požarima otpada na PM₂,₅, Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije u danima osobite izloženosti dimu upozoravao je stanovništvo na moguće posljedice kratkotrajnog izlaganja ovim lebdećim česticama koje prodiru duboko u pluća, a dio može prijeći u krvotok i djelovati na druge organe.

Što su pokazala službena mjerenja?

Državni hidrometeorološki zavod upravlja Državnom mrežom za trajno praćenje kvalitete zraka. Mjerna postaja Dubrovnik na Gorici aktivna je od 1. rujna 2023., a mjerenja se provode u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka i Programom mjerenja razine onečišćenosti zraka u državnoj mreži. Prosječni satni podaci s postaje objavljuju se na Portalu kvalitete zraka gotovo u realnom vremenu i omogućuju praćenje trenutačne situacije.

Božo Radić/Cropix

Iz DHMZ-a navode kako su ti podaci izvorni te naknadno prolaze validaciju, odnosno završnu stručnu provjeru tijekom koje su moguće i korekcije. Godišnja ocjena kvalitete zraka temelji se na tako provjerenim podacima za cijelu kalendarsku godinu.

DHMZ u okviru državne mreže kontinuirano prati kvalitetu vanjskog (ambijentalnog) zraka mjerenjem koncentracija onečišćujućih tvari. U slučaju akcidenata, poput požara, uz redovito praćenje mogu se provoditi i dodatna, ciljana mjerenja prilagođena vrsti događaja. Takva mjerenja provode ovlaštene ustanove i laboratoriji, primjerice Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”.

Prekoračenje PM₁₀

Kako navode iz DHMZ-a, tijekom većeg dijela kolovoza, srednje dnevne koncentracije PM₁₀ kretale su se približno između 10 i 30 µg/m³. Izraženiji porast zabilježen je krajem kolovoza, a zatim ponovno od 6. do 10. rujna, nakon čega se koncentracije smanjuju.

Prema trenutačno dostupnim podacima, 31. kolovoza na mjernoj postaji Dubrovnik zabilježeno je prekoračenje dnevne granične vrijednosti za PM₁₀. Srednja dnevna koncentracija iznosila je 57,22 µg/m³, što je iznad granične vrijednosti od 50 µg/m³. To je ujedno prvo takvo prekoračenje zabilježeno na toj postaji tijekom 2026. Budući da podaci još nisu validirani, riječ je o preliminarnom rezultatu koji se nakon stručne provjere može korigirati, ističu stručnjaci.

Portal Kvalitete Zraka

- Na temelju jednog takvog podatka ne može se zaključiti da je kvaliteta zraka tijekom cijelog promatranog razdoblja bila loša. Jedan dan s koncentracijom iznad dnevne granične vrijednosti ne opisuje stanje tijekom cijelog mjeseca niti predstavlja godišnju ocjenu kvalitete zraka. Prema važećim propisima, za PM₁₀ se prati broj dana u kojima je prekoračena dnevna granična vrijednost tijekom cijele kalendarske godine, pri čemu je dopušteno najviše 35 takvih dana – naglašava tim DHMZ-a koji je radio na ovoj analizi.

Porast PM2.5 

Tijekom većeg dijela kolovoza koncentracije PM₂,₅ bile su relativno ujednačene. Krajem kolovoza i početkom rujna zabilježen je porast, nakon čega su se koncentracije ponovno smanjile.

Za PM₂,₅ važeća Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku ne propisuje dnevnu graničnu vrijednost. Uredba navodi godišnju graničnu vrijednost od 25 µg/m³ te indikativnu godišnju graničnu vrijednost od 20 µg/m³. Obje se odnose na srednju koncentraciju tijekom kalendarske godine. Stoga se prekoračenje godišnje granične vrijednosti i kategorija kvalitete zraka ne ocjenjuju na temelju pojedinog dana ili kratkotrajne epizode, nego na temelju validiranih podataka za cijelu kalendarsku godinu, navode autori analize.

Portal Kvalitete Zraka

Direktiva (EU) 2024/2881 predviđa strože granične vrijednosti koje treba postići do 1. siječnja 2030. Za PM₂,₅ utvrđuje godišnju vrijednost od 10 µg/m³ te dnevnu od 25 µg/m³, uz najviše 18 dana s prekoračenjem dnevne vrijednosti u kalendarskoj godini. Rok za prijenos Direktive u nacionalno zakonodavstvo je 11. prosinca 2026.

Uzrok?

- Mjerenja PM₁₀ i PM₂,₅ pokazuju koliko je lebdećih čestica bilo u zraku i kako su se njihove koncentracije mijenjale, ali sama po sebi ne određuju njihovo podrijetlo. U ovom se pregledu izmjerena povišenja povezuju s dostupnim CAMS-ovim modelskim prikazom prašine i informacijama o tadašnjim požarima. Zaključci se odnose na moguće doprinose pojedinim epizodama. Podaci korišteni u pregledu ne omogućuju određivanje udjela pojedinog izvora niti potvrđuju da je neki od njih bio glavni ili jedini uzrok povišenja, kažu nam iiz DHMZ-a.

Kraj kolovoza: saharska prašina

Navode kako je od 30. kolovoza, na postaji Dubrovnik, zabilježen porast koncentracija PM₁₀. U isto vrijeme, CAMS-ov (Copernicus Atmosphere Monitoring Service) model prikazivao je pojačane koncentracije saharske prašine nad Sredozemljem i njezin transport preko Jadrana prema Hrvatskoj.

- Prostorno i vremensko podudaranje modeliranog transporta prašine s porastom izmjerenih koncentracija upućuje na to da je saharska prašina mogla značajno pridonijeti toj epizodi. Međutim, samo na temelju mjerenja PM₁₀ i modelskog prikaza ne može se utvrditi koliki je bio njezin doprinos niti isključiti doprinos drugih izvora – ističu.