Ljubo Matko Čaljkušić iz Makarske koji se od krda divljih svinja spasio bijegom na stablo smo par stotina metara od naselja Veliko Brdo / Foto: Ivo Ravlić / CROPIX |
Jadranka Grgasović uspjela je pobjeći u kuću kada je ugledala kako prema njoj ide pozamašna krmača, a za njom mladunčad, dok je zalijevala vrt u Kotišini.
- Ničega se ne boje. Slasno se hrane voćem i povrćem iz vrtala, lude su za smokvama, maslinama, jabukama. Ova divlja životinja ždere sve povrtnice, iskopaju korijen mrkve, oberu pamidore, ciklu, luk, ljutiku, priča Jadranka.
Ali neće tikvu, kaže Ljubo Lalić koji je o nemogućnosti da primorci bilo što zasade i imaju u svojim škrapama, jer im divlje svinje sve potaracaju, slome stabla i oberu.
Marko Kozlica se ustaje i dežura noću od 2 do 4,30 sati kada im je najdraže vrijeme za traženje hrane i tjera ih iz dvorišta pred kućom u zaseoku Lalići.
U Makarskoj su viđeni u šumi poluotoka Osejava. Prelaze jadransku cestu, šunjaju oko kuća u potrazi za vodom i hranom. Nikakva ograda i međa nije im prepreka.
- Građani su postali ljuti, napadaju lovce jer ne ubijaju divlje svinje, kaže Marko Raos, predsjednik LU Biokovo u Makarskoj. Divlja svinja ne spada u zaštićenu divljač, ali je lovci ne smiju bez dozvole županijskog odjela za gospodarstvo ustrijeliti. Nema je naime u popisu lovnog fonda. Divlji gudani su se na Biokovu i u primorju pojavili tek u ratu i užasno se brzo razmnožavaju. Treba rješavati problem i to razini države, zaključuje Raos.
Veprovi pobrstili i BrelaGornjobreljanin Stipe Ursić, od 1966. na privremenom radu u Hamburgu ove godine se nadao dobroj jamatvi pa je u berbu sobom poveo suprugu Sabinu i kćer Jessicu. Prije 12 godina zasadio je vinograde visokosortnim vrstama i uzorno ih je održavao. Plastične stupce i žicu dovezao je sobom iz Njemačke, a spremao se u vinograde uvesti zalijevanje kap po kap. Godišnje je proizvodio do 1200 kilograma visokokvalitetnog grožđa kojeg |