Deset dalmatinskih čuda za 2,9 milijardi eura

Dugoočekivane izmjene Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije pobudile su veliki interes u javnosti, jer će se nakon dugo godina iscrtavati nove granice poslovnih i turističkih zona, te poljoprivrednih i građevinskih zemljišta.

Najveći posao oko novog dokumenta je gotov, a sada slijedi javni uvid tijekom kojega će svatko imati priliku dati primjedbu i na nju će dobiti odgovor. Oči svih s pravom su uperene u Niku Mrčića i njegove suradnike iz županijskog Zavoda za prostorno planiranje, jer su se upravo tamo u proteklom razdoblju prikupljale informacije, precrtavale nepotrebne i ucrtavale nove poslovne i druge cjeline.

S obzirom na to da se na planu temelji i razvoj županije, Mrčić prvi put otkriva kojih je to 10 najznačajnijih razvojnih projekata predviđeno izmjenama Prostornog plana, a očito je da se Županija okreće obnovljivim izvorima energije i turizmu kao sigurnim investicijama.

- U samo 10 odabranih projekata vidimo da se investicijsko ulaganje kreće oko 2,9 milijardi eura. Stoga smatramo da plan u konačnici ima izrazitu razvojnu komponentu, da predstavlja viziju svjetlije budućnosti ovog prostora, te da u svakom slučaju predstavlja ambicioznu planersku podlogu i kao pripremu za ciklus novih investicija - kaže Mrčić.

Novi plan nakon 10 godina

Podsjetimo, županijski Prostorni plan donesen je u listopadu 2002. godine, a zatim su uslijedile izmjene i dopune, no do danas su se dogodile brojne izmjene niza zakona, pa se plan morao uskladiti s važećim propisima.

Među najznačajnije projekte predviđene izmjenama Prostornog plana je termoelektrana na plin “Peruča”, snage 400 megavata, koji bi bila smještena u blizini sadašnje hidroelektrane na području općine Hrvace. Procjenjuje se da bi projekt dosegnuo vrijednost od 350 milijuna eura.

Prateća investicija u području infrastrukture je izgradnja magistralnog plinovoda Koprivno-Peruča, a projekt vezan uz buduću termoelektranu je staklenički uzgoj poljoprivrednih kultura u Hrvatačkom polju koji će koristiti toplinsku energiju, čija se vrijednost procjenjuje na 10 milijuna eura.

Planom je predviđena i reverzibilna hidroelektrana “Korita”, snage 650 megavata, na području Grada Trilja, vrijedna 500 milijuna eura, dok je kod Hrvaca planirana reverzibilna hidroelektrana “Vrdovo”, snage 550 megavata, procijenjene vrijednosti 600 milijuna eura.

Niko Mrčić navodi kako je od ukupno planiranih 29 lokacija za izgradnju vjetroelektrana procijenjena vrijednost samo za tri odabrane, i to za buduću vjetroelektranu “Dugobabe”, planirane snage 110M megavata, u koju bi se trebalo uložiti 140 milijuna eura. Kriterije je zadovoljila i vjetroelektrana “Osoje”, planirane snage 90 megavata, čija se vrijednost procjenjuje na 120 milijuna eura.

Liječenje na Vidovoj gori

Južno od Ciste Velike prema Blatu na Cetini trebala bi se graditi vjetroelektrana “Brda-Umovi”, planirane snage 90 megavata i procijenjene vrijednosti 120 milijuna eura.

Značajni projekti predviđeni su i na otocima, pa je tako na Braču planirana solarna elektrana “Gornji Humac”, snage 50 megavata, a planirana investicija kreće se oko 60 milijuna eura.

Veliki projekti planirani su i u turističkom sektoru, a tri najperspektivnija odnose se na Brač i Hvar. Turistička zona Pletenik-Jerkovića na području bračke općine Nerežišća, s naglaskom na razvoj zdravstvenog turizma s pratećim sadržajima, bila bi vrijedna 350 milijuna eura. U to veliko ulaganje velike nade polaže Lovre Kuščević, načelnik Nerežišća, koji već spominje i ozbiljne ulagače za projekt na Vidovoj gori.

Na Braču bi se trebao pokrenuti još jedan kapitalni županijski projekt, turistička zona “Junče Ravan” na području Općine Sutivan, a procijenjena vrijednost investicije je oko 400 milijuna eura.

Susjedni Hvar bit će mjesto zahtjevnih turističkih projekata temeljenih na zoni “Perna Vinogradine” kod Sućurja, čija se procijenjena vrijednost kreće oko 240 milijuna eura.

OJDANA KOHAREVIĆ

Primjedbe do 18. prosinca Uz spomenute kapitalne projekte u izmjenama i dopunama županijskoga Prostornog plana predviđen je i niz manjih poslovnih zona, pa se s razlogom očekuje konačna verzija dokumenta koji bi trebao potaknuti razvoj najveće dalmatinske županije. Svi zainteresirani za detalje oko Prostornog plana, mogu se upoznati s njegovim izmjenama koje se mogu vidjeti u sjedištu Županije u Splitu, Domovinskog rata 2, i to do 18. prosinca.

Mrčić: Ništa ne betoniramo Nakon što su nevladini aktivisti, posebice Lovro Rumora iz Zelenih Dalmacije i uvaženi stručnjak za prostorno uređenje prof. dr. Ivo Šimunović izrazili neslaganje s izmjenama i dopunama Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, nije dugo trebalo čekati reakciju. U obranu plana stala je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i njihov dalmatinski čelnik Hrvoje Marušić, a potporu su im dali i Hrvatska komora arhitekata (splitski odbor), Društvo arhitekata Split i HUS-ov sindikalist Jozo Marić. Podsjetimo, dr. Šimunović naveo je da nove izmjene plana predstavljaju “kriminalno djelo i treba ih odmah zaustaviti i proglasiti moratorij na sve prijedloge”, dok je Rumora rekao da su “prostorne planove krojili investitori i kvaziinvestitori u načelu prema trendovskim željama i vizijama”. - Ako znaju za kriminal onda neka odu na DORH i to prijave. Ti istupi su egzibicionistički i nabacivanje blatom radi vlastite promocije. Nama je stalo da se plan donese, moramo misliti na 45 tisuća nezaposlenih u županiji. Voda nam je došla do grla i nemojmo raditi u korist svoje štete, nezaposleni ne mogu očekivati pomak ako se ovaj plan sabotira – kazao je Marušić. U korist izmjena županijskog plana govorio je i Niko Mrčić iz županijskog Zavoda za prostorno uređenje, koji je s timom stručnjaka i izradio taj strateški dokument. - Ništa ne betoniramo, jer je broj turističkih zona manji nego prije. Nismo nikome pogodovali, samo otvaramo prostor za razvoj i investicije – rekao je Mrčić, dok su Ivo Vojnović, predsjednik područnog odbora Hrvatske komore arhitekata, i Dario Gabrić, čelnik Društva splitskih arhitekata, naveli da trenutačno ne postoji nacionalna i lokalna razvojna strategija, a političke elite odlikuje nesposobnost, tromost i nefleksibilnost. Također, naveli su da postoji i “antirazvojni aktivizam koji često bez kriterija i isključivo iz samopromotivnih razloga nastoji blokirati često i pozitivne inicijative i projekte”. Arhitekti nisu bili blagi ni prema gospodarstvenicima, navodeći da se dio njih ne snalazi i naviknuli su na rad u okruženju bez konkurencije i na prihode iz proračunski financiranih projekata. - Rad na izmjenama i dopunama prostornog plana je hvale vrijedan napor usmjeren prema stvaranju razvojne platforme gospodarstva i prostora – istaknuli su Vojnović i Gabrić. S.J. TOMAS