''Bijela kuga'' dobrano je uzela maha u mjestima na Makarskoj rivijeri, što je prvenstveno vidljivo po broju prvašića koji od ponedjeljka prvi put sjedaju u školske klupe. Tako će u nadolazećoj školskoj godini 2018./19. u sedam osnovnih i sedam područnih škola od Brela do Gradca biti 223 prvašića, što je za 12 više nego lani i osam manje nego preklani.
Međutim, u zadnjih sedam godina, od 2010. do 2017. godine, broj učenika prvih razreda u školama na Makarskoj rivijeri smanjen je za čak 265. To znači da je nestala cijela jedna generacija prvašića, kojih je do 2010. godine u navedenim školama znalo biti i do 500.
Podatke nam je ustupila viša upravna referentica za društvene djelatnosti u makarskoj ispostavi Ureda državne uprave Županije Marina Jurasović.
Prema dobivenim brojkama, ove godine dvije makarske osnovne škole broje 184 prvaša. U Osnovnu školu oca Petra Perice je upisano 57 i troje u Područnoj školi Promajna, a Osnovna škola Stjepana Ivičevića ima 83 učenika prvih razreda. Osnovnu školu Tučepi pohađat će 15 prvaša, Osnovnu školu don Mihovila Pavlinovića Podgora 13, a njihova PŠ Drašnice imat će tek jednog, PŠ Igrane dvoje i PŠ Živogošće troje.
Osnovna škola Gradac, u koju kreće osmero prvaša, ostaje bez ijednog u PŠ Zaostrog, a po troje će ih brojati područne škole u Drveniku i Bristu. Osnovna škola dr. Franje Tuđmana Brela broji 14, a Osnovna škola Bariše Granića Meštra 18 prvašića. Lani je generacija prvaša od Brela do Gradca brojala 211 učenika prvih razreda, od kojih je 10 bilo u Osnovnoj školi Gradac s područnim u Drveniku i Bristu, Osnovna škola u Podgori s tri područne imala je 15 prvaša, Tučepi 19, dvije makarske škole ukupno 136, baškovoška 13, a breljanska 18.
Majčinska Brela
Što se zapravo događa i iz kojih razloga dolazi do depopulacije na Rivijeri, provjerili smo u Gradu Makarskoj i općinama s područja cijele Rivijere koje se, čini se, trude u pitanju provođenja demografskih mjera, počevši od novčanih potpora za novorođenu djecu, a koje su, ovisno od općine do općine, doista poticajne.
Tako Općina Gradac roditeljima novorođenog djeteta poklanja 7500 kuna, ali nitko ne može prešišati Općinu Brela, koja za prvo dijete u obitelji roditelje daruje sa 7000 kuna, za drugo 14.000, a za treće čak 21.000 kuna. I Općina Baška Voda skrbi za svoje bebe, pa tako roditelji za prvorođenca dobiju 4000 kuna, za drugorođenca 6000, a za treće dijete u obitelji 8000 kuna, dok Općina Tučepi po jednom djetetu daje 4000 kuna. Najmanje potpore roditeljima daje Grad Makarska, a one za prvo i drugo dijete iznose 2500 kuna, a za treće 3500 kuna i svako sljedeće tisuću kuna više.
Od besplatnog vrtića do stipendija
Što se tiče ostalih demografskih mjera, one su uglavnom u svim mjestima na Rivijeri slične, pa tako svi osnovnoškolci ove godine imaju besplatne udžbenike. Županija sufinancira one u mjestima na Rivijeri, izuzev Općine Baška Voda, koja to prakticira sama zadnjih deset godina, te Grada Makarske, koji je osnivač dvije osnovne škole.
Prvog dana školske godine sve makarske osnovnoškolce na stolovima škola će dočekati besplatni udžbenici zajedno s radnim bilježnicama, a prema riječima dogradonačelnika Dražena Nemčića, Grad je osigurao brojne potpore kojima bi se roditeljima olakšala financijska situacija.
Tako Grad svake godine dodjeljuje sve veći broj stipendija darovitim studentima, kao i onima iz obitelji slabijeg imovinskog stanja i za deficitarna zanimanja, subvencionira se studentima prijevoz, a sudjeluje u sufinanciranju plaćanja boravka djece u vrtiću.
- Obitelj sa četvero i više maloljetne vrtićke djece ima prava na besplatno pohađanje vrtića, za treće vrtićko dijete u obitelji Grad plaća 50 posto od cijene, a za drugo dijete 20 posto - kaže Nemčić, dodavši da se navedenim mjerama ispunjavaju sva predizborna obećanja, jer je cilj Grada da postane i ostane mjesto idealno za život.
Rješenje problema manjka prvašića pronašao je baškovoški načelnik Josko Roščić, koji kaže da je Općina Baška Voda raj za mlade i sve ostale obitelji, jer su učenicima, studentima i vrtićevcima omogućili sve moguće potrebne uvjete.
Baškovoški srednjoškolci i studenti dobivaju laptope
- Najveći problem je što se i djevojke i mladići sve kasnije odlučuju na brak pa smo tu gdje jesmo i sve je manji broj novorođene djece, mada su naši poklon-bonovi za tek rođene bebe itekako izdašni, od 4000 do 8000 kuna za treće dijete i još po 2000 kuna za svako sljedeće - kaže Roščić, dodavši da Općina sufinancira boravak djece u vrtiću.
Tako za jedno dijete plaća 60 posto od ukupne cijene, za drugo 40 posto, a treće, četvrto i svako daljnje dijete imaju besplatan vrtić.
- Besplatne udžbenike za osnovnoškolce uveli smo prije 10 do 12 godina, a besplatan je i prijevoz studentima, kojima, kao i svim učenicima od 1. do 4. razreda srednje škole, kojima također sufinanciramo kupovinu laptopa - nadodaje Roščić, uz napomenu da Općina početkom školske godine dodijeli 40 stipendija, i to uspješnim učenicima i studentima, kao i svima koji dolaze iz obitelji slabijeg imovnog stanja, a novčano pomaže sve bolesne i socijalno ugrožene mještane.
Potpora za novorođenče
I Općina Gradac na čelu s načelnikom Matkom Burićem čini sve u pitanju demografskih mjera, pa su tako potporu za novorođeno dijete povećali sa 4500 na 7500 kuna, a svakom učeniku prvog razreda osnovne škole daruje laptop. Besplatne udžbenike osnovnoškolcima osigurala je Županija, a Općina je obnovila sve informatičke kabinete u Osnovnoj školi Gradac, kao i dječja igrališta u svakom mjestu.
- U vrtić smo od ove godine uveli cjelodnevni boravak, čija cijena nije toliko visoka, 490 kuna za deset sati boravka s toplim obrokom. Obitelji s troje i više djece plaćaju 20 posto manju cijenu vrtića, kao i djeca vatrogasaca i hrvatskih branitelja. Problem depopulacije, a time i sve manjeg broja prvaša, dijelom i je nastao zbog iseljavanja, pa mladima trebamo osigurati radna mjesta zimi, a ne samo ljeti kada svatko može pronaći posao u turizmu - kazao nam je Burić.
Više stanova, a manje djece
Potpore za svako novorođeno dijete povećane su i u Općini Tučepi, i to sa 2000 na 4000 kuna, a vrtićkoj djeci sufinancira se puno toga, pa se, među ostalim, godišnje iz proračuna izdvaja 800 tisuća kuna za rad vrtića. Prema riječima načelnika Ante Čobrnića, osim što svi školarci posredstvom Županije imaju besplatne udžbenike, studentima i srednjoškolcima se osigurava besplatan prijevoz i kupnja radnih bilježnica.
- Problem manjka prvašića u školskim klupama trebalo bi dobro izanalizirati jer je situacija postala potpuno apsurdna, budući da svakog dana i u Tučepima i na cijeloj Makarskoj rivijere niče sve više stambenih zgrada i stanova, a djece je sve manje - kazao je Čobrnić.
Sve moguće potpore za obitelji s djecom uvela je i Općina Brela na čelu s načelnikom Stipom Ursićem, koji kaže da roditelji četvrtog djeteta u obitelji dobiju 28 tisuća kuna potpore, a svako sljedeće sedam tisuća kuna više.
- Ne znam u čemu je problem vezan za manjak djece jer kod nas nema velikih iseljavanja, a kao i u svim mjestima na Rivijeri, studentima i srednjoškolcima sufinancira se prijevoz, kao i rad asistenata u nastavi osnovnoškolcima i vrtićevcima. Općina pohađanje vrtića sufinancira s tisuću kuna, dok roditelji izdvajaju 300 kuna, jer je za svako dijete u vrtiću, ako se gleda po zaposleniku, potrebno izdvojiti 1300 kuna - kazao je Ursić.
Mladima se ne žuri stupiti u brak
Razloge sve manjeg broja prvaša u školskim klupama na području Rivijere pokušala nam je pojasniti ravnateljica Osnovne škole oca Petra Perice Renata Gudelj. Ona kaže da je najmanji problem iseljavanja obitelji u inozemstvo, a najveći je sve veći broj mladih koji ne žele sklapati brakove.
- Mislim da do depopulacije dolazi najmanje zbog iseljavanja makarskih obitelji u inozemstvo, jer je takvih slučajeva malo. Dapače, zabilježeno je puno slučajeva doseljavanja obitelji iz ruralnih krajeva u kojima su loši uvjeti za život, iz Hercegovine i Vrgoračke krajine, a čija djeca pohađaju našu školu. Problem je u malom broju novorođene djece, a obitelji s dvoje djece teško se odlučuju na treće dijete. Osim toga, mladi su postali sve lagodniji pa je sve manje udaja i ženidbi, sve kasnije se odlučuju na brak jer svi čekaju neka bolja vremena i nisu spremni na rizik, a i način života postao je užurban. Jednostavno, obitelj više nije na prvom mjestu, već su njezino mjesto zauzele materijalne vrijednosti - kazala je Gudelj.