Dalmovnica: Turizam kao motor dalmatinskih mista

Turizam ne treba sagledavati – slažete li se s tim – samo kroz strateška pitanja koja se manje-više bistre “gore u Vladi” i, posebno, u ministarstvima. I to ne samo u onome resornome (Ministarstvu turizma), nego i u gotovo svim drugima, jer se te turističke stvari tiču valjda svega – poljoprivrede, prometa, kulture… A to onda ne ostavlja nikakve dileme za zaključak da je turizam teško pitanje.

No, rekoh već, ne treba o turizmu samo kroz analiziranje ili tumačenje strateških pravaca njegova razvoja; kroz rasprave tko bi to sve mogao sjesti – s kakvim vezama i kvalifikacijama – u najvažnije resorske fotelje; kroz izračune i refleks na zaradu PDV-a od 10 ili od 13 posto; kroz promatranje promjena na turističkom tržištu uslijed samo jednog dodatnog dana u godišnjim odmorima Japanaca; kroz ocjenjivanje poslovnog zdravlja i planova najvećih svjetskih aviokompanija; kroz (ne)slaganja oko politike cijena u aktualnoj i predstojećim sezonama; kroz burna sukobljavanja oko toga hoće li nam, recimo, hipertrofiranje golfa više dati zbog širenja profitonosne ponude ili naštetiti zbog stvaranja imidža zemlje koja svojim resursima ne zna upravljati na crti održivog razvoja…

Svemu ovome, naravno, svaka čast – vrijedi spomenuti da se rečena tema, zbog njezine iznimne važnosti u gospodarskom tkivu zemlje i u stavkama državnog proračuna, na opisanoj razini u medijima i u javnosti uglavnom dobro i temeljito prati – ali o turizmu se može i (barem malo) drukčije.

Dakle, iz kuta lokalne destinacije – njezinih pluseva i minusa – i lokalnog turističkog radnika; s aspekta što boljeg korištenja neke, možda i jedine, uvale ili, pak, upropaštavanja jedine plaže odlaganjem smeća i nasipanjem šuta; iz rakursa prodavača povrća na mjesnom pazaru (a ne uvijek iz kuta bankara koji “ravna” (kreditnim potencijalima); s pozicije “malih mista” i turističkih adresa na kojima neće biti ni Ultre, ni retrospektive Miroslava Kraljevića, ni koncerta Julijana Rachlina …

Turizam se, naime, diljem Dalmacije – i drugdje, naravno – živi u prezentu: s potrebom da se “cimer fraj” popuni i naplati danas, ne sutra; s ambicijom da se ubere kakva nepovratna potpora i povuče neka financijska tranša iz Europske unije; s mjerenjem posljedica gradnje tunela, mosta, hotela… ili, pak, pretjerane buke s partijanerskih tuluma; s planovima da se poboljša lokalna ponuda i shodno tome napune takujini…

Evo, uostalom, nekoliko terenskih slika i primjera za taj lokalni turistički đir u Dalmaciji, đir koji uvelike definira život podneblja. Imotski: događa se neka vrsta turističkog čuda! Tunel “Sv. Ilija” postao je žila kucavica jedne uspješne destinacije u nastajanju, s potencijalom kojem se ne vidi kraja. S Makarskog primorja svakodnevno pristigne na stotine turista, razgledaju znamenitosti, ponajprije čudesna jezera, i navečer odu natrag.

Dobro, bilo bi bolje da ostanu malo duže, da im se pristupi “organiziranije”, ali radi se na tome – Svjetska banka impoštala je dva milijuna kuna i eto ti ubrzo vidikovaca oko jezera, parkirališta, infopunktova, WC-a, odmorišta… I još, povrh svega, Vukodlaci i Vilenjaci igraju vaterpolo u grotlu Modrog jezera.

Na nebu je počela sjajiti nova turistička zvijezda. Brač: iz Bola, s glasovite plaže Zlatni rat, do Vidove gore doći će se za tri-četiri minute, a strmo je do Boga. Kako? Žičarom, naravno. U Bolu je projekt predstavljen ozbiljno, austrijski stručnjaci znat će to izvesti po zanatu, jer im iskustva ne fali, pa će se s jedne od najljepših plaža na svijetu do najvišega vrha jadranskih otoka stizati dok kažeš janjetina.

Pravi “mali” turistički biser. Trilj: za dan-dva Triljani i gosti dobit će na upotrebu jednu pješačku i jednu biciklističku stazu, a neće proći puno i imat će još šest takvih. Nositelj projekta nazvanog “MedPaths – kratki pregled bogatstva mediteranskog zaleđa” županijska je razvojna agencija RERA, partneri su dvije talijanske općine te nekoliko naselja uz Cetinu, a kroz program IPA iz EU-a stiže nepovratnih 1,7 milijuna eura.

Priča za prste polizat. Dugopolje: na izlazu s autoceste A1 otvorit će se, najdalje dogodine, tzv. Centar za posjetitelje, na inicijativu Ministarstva turizma i Fonda za razvoj turizma, koji će za taj te još 11 takvih centara isprsiti 2,1 milijun kuna. Centar će imati infopunkt, ugostiteljsku ponudu, sanitarne čvorove, trgovački prostor za autohtone proizvode, mogućnost prezentacije baštine; turisti će tu moći kupiti razne ulaznice, prijevozne karte, rezervirati smještaj. Neka vrsta recepcije za Split i županiju, gostima naruku…

Turizam naš svagdašnji, daj nam ga danas.

Mladen Krnić