Znate li koja je ovogodišnja hrvatska najpopularnija plaža koja je najviše puta objavljena na Instagramu? Među pregršt zapanjujućih objava s naše obale, jedna plaža je znatno odskočila od ostalih, a to je plaža Punta rata u Brelima.
Lifestyle portali prenijeli su da je to jedna od najljepših šljunčanih plaža na svijetu, te da je kamen poznat kao Kamen Brela, koji se nalazi na njezinoj zapadnoj strani, okupirao Instagram feed za vrijeme ljetnih mjeseci i postao jedna od poznatijih "razglednica" u svijetu.
Fascinantni kamen u Brelima, poznat i kao Šakan kamen, i ljepote plaže uz njega poznate su već od prije. U srpnju 2004. godine američki časopis Forbes uvrstio ju je među 10 najljepših plaža svijeta, točnije "zasjela" je na šesto mjesto, i to uz bok plažama poput Copacabane, St. Tropeza, Coste del Sol, te egzotičnih plaža na Maldivima.
Dobila je pohvale i od francuskog Voguea, američki portal The Huffington Post 2014. godine je Brela proglasio destinacijom iz snova i razlogom da što prije "uskočite" u avion za Hrvatsku.
Međutim, Kamen Brela sve više nagrizaju vrijeme i korijenje borova...
Plaža Punta rata nalazi se na zaštićenom području, rtu prekrivenom borovom šumom, a naziv Šakan se koristio sve do početka 20. stoljeća zbog činjenice da je bio prirodno stanište sredozemne medvjedice, danas skoro izumrle vrste, u narodu popularno nazivane raznim mitskim nazivima, poput ovog naziva Šakan.
Kao i u širem području Mediterana, u potrazi za boljim, neugroženim i sačuvanim staništem, mirom i osamom pustinjaka, a ugrožen agresivnošću stanovnika i ribara, ovaj "morski čovik" je napustio Brela i iza sebe ostavio pečat u imenu dosadašnjeg kamenog simbola turizma.
- Kamen se najvjerojatnije odlomio od stijena koje su se nadvile nad Brelima. Prije koliko točno godina, odnosno stoljeća je to bilo, iskreno ne znam, ali znam da Kamen i plaža Punta rata postoje na svim fotografijama unazad stotinjak godina koje imamo u arhivi naše Turističke zajednice.
Sigurno se stijena još i prije odlomila i pala u more, gdje je i ostala do danas - kaže dugogodišnja direktorica općinske turističke zajednice Valentina Medić Vitković i dodaje da su na Kamenu oduvijek bili i borovi koji rastu iz njega.
Riječ je o breči
- Prije godinu dana smo radili jednu studiju preko koje smo saznali da je Kamen Brela ustvari breča, koji je nekakav zatvoreni mikrosvijet za sebe, od kojeg se borovi hrane. Odlijevaju kiši, buri, ledu i snijegu i svemu ostalome što ih je tijekom najmanje stotinu godina zadesilo - doznajemo od direktorice koja je kroz studiju željela više doznati o Kamenu, ali o najboljim načinima uz pomoć kojih bi sačuvali njega i vegetaciju za buduće generacije.
Nažalost, na kamenu se već nekoliko desetaka godina mogu vidjeti pukotine. Odlomio se još nikada nije, ali korijenje borova ga polako razara i lomi.
Zato je Medić Vitković bilo važno doznati mišljenja stručnjaka o najboljim metodama kojima će Kamen očuvati. Simbol Brela uglavnom nije diran, uvijek su prirodu puštali da radi svoje, a tek jednom su ga nasuli zemljom s ciljem nadohrane borova, što se pokazalo neučinkovitim.
Tako da je sada na TZ-u i Općini odluka hoće li se u skorijoj budućnosti miješati u "posao" prirodi ili simbol Brela ostaviti onakav kakav je.
Prije i poslije II. svjetskog rata na plaži Punta rata se, kao i na dosta drugih plaža, pekla sol koju su stari ljudi nosili na prodaju. Prvi oblici turizma javljaju se u ranom 20. stoljeću, a s njime su došli i prvi kupači - Česi i Beograđani. Domaći ljudi nisu u to vrijeme imali običaj, a ni vremena za uživanje u morskim radostima jer su svakodnevno radili u poljoprivredi, od koje su živjeli.
- Godina 1932. je godina koju smo službeno "uzeli" kao godinu s kojom je počeo turizam u Brelima. Te godine je Čehinja Maša otvorila naš prvi pansion, oko kojeg su se uskoro otvorili i drugi pansioni te nekoliko vila u kojima su boravili prvi turisti. Prvi kupači su nam bili Česi i Beograđani, a naših nije bilo jer se kopalo i radilo te nije bilo vremena za kupanje. Naše žene u to vrijeme nisu još uvijek imale kulturu kupanja na plažama pa su se snebivale nad Čehinjama, kojima je to bilo sasvim normalno - govori naša sugovornica.
Šampion turizma
Friedrich Koenig, koji je prvi put došao 1955. godine na poziv profesora Borisa Apsena, izvrsnog matematičara koji je u Brelima kupio zemlju i 30-ih godina prošlog stoljeća na njoj sagradio kuću u koju svakog ljeta i dalje dolazi njegova 90-godišnja kći, je direktorici TZ-a prije nekoliko godina ispričao da se u vrijeme kada je on došao prvi put, u kolovozu, kupalo tek desetak ljudi.
S vremenom se turizam počeo razvijati, sagradili su se hoteli "Maestral" i "Berulia"... Brela su s najmodernijim hotelima na Jadranu postala šampion turizma i tako dobila odličnu reklamu koja nije dodijeljena bez razloga.
Turistička zajednica Općine Brela na čelu s direktoricom Valentinom Medić Vitković je svoj prepoznatljivi simbol jako dobro iskoristila u promidžbene svrhe, ali i dalje im nedostaje autohtoni i prepoznatljivi suvenir mjesta na kojem bi, naravno, bio Kamen Brela. Pozivaju lokalne umjetnike da osmisle originalni suvenir, kojemu su spremni dati podršku.
- Danas su društvene mreže dosta popularne i to nam daje prednost u sferi "besplatnog" marketinga. Prvo značajno priznanje nam je bilo ono iz 2004. godine od Forbesa, kada je Punta rata proglašena prvom plažom u Europi, a šestom u svijetu.
Nakon te dobili smo još nekoliko priznanja, a 2015. European best destination nas je proglasio jednom od ljepših destinacija, i evo sada najnovije ovo priznanje na Instagramu - veli Medić Vitković.
Što kaže studija?
Splitski Odjel za projektiranje i katastar zelenih površina "Parkovi i nasadi" navodi da je kamen breče u Brelima jedinstven na hrvatskom priobalju ponajprije radi razvijenog stadija vegetacije na svojoj površini. U velikoj mjeri prekriven je drvenastim biljkama, hemikriptofitima i hazmofitima, koji se na samom litoralnom dijelu obale rijetko vide.
Uporište za razvoj ovakvih životnih oblika leži u strukturi breče, za razliku od tipičnih vapnenačkih stijena koje na kontaktnoj zoni mora i kopna dozvoljavaju rast samo kratkovječnijim biljkama (motar i slično). Ova gromada otok je bez obalnog dijela. Na sebi nosi jedanaest vrsta biljaka...
Kontrolom dva odrasla stabla bora utvrđeno je da se onaj stariji nalazi u terminalnoj fazi rasta i da mu je moguće produljiti životni vijek zahvatom u arborikulturi, a da je drugi potrebno što duže zadržati u srednjoj fazi razvoja postupnim oblikovanjem krošnje.
O sudbini ostalih borova na Kamenu potrebno je izvršiti savjetovanje sa širom stručnom javnosti.
- Ona bi trebala zauzeti svoje mjesto i kao dislocirana točka Parka prirode/ Geoparka/ Natura 2000 područja Biokovo, a u sustavu daljnjeg prezentiranja bogate slojevitosti geološkog i vegetacijskog bogatstva najljepše naše planine - napisano je, među ostalim, u studiji.