Niti jedno golf igralište od 22 ucrtana u prostorne planove četiri dalmatinske županije nije zaživjelo. Možda je sporost u podizanju luksuznih turističkih sadržaja natjerala Vladu na hitno donošenje spornog Zakona o golfu.
Naime, prema nekim istraživanjima golferi dnevno troše u prosjeku 200 eura, dok naši turisti dnevno potroše 55,48 eura. Uz podatak da u Europi golf igra sedam milijuna ljudi, a u svijetu čak 60 milijuna, jasnija je Vladina sklonost investitorima naspram eko udruga zabrinutima za održivi razvoj Hrvatske.
Dubrovnik vodi
U realizaciji projekta najdalje je odmakao Grad Dubrovnik koji je potkraj prošle godine tvrtki “Razvoj golf d.o.o.” iz Zagreba dodijelio koncesiju na tvrđavi Fort Imperial na Srđu lokaciji novog golf-centra.
“Razvoj golf” obvezao se u roku od 27 mjeseci od ishođenja dozvola sanirati objekt. Iznos koncesijske naknade određen je u visini od 3 posto ukupnog godišnjeg prihoda budućeg poslovanja tvrtke, koja razmišlja o hotelu, vilama u kategoriji pet zvjezdica i parkingu na dijelu zemljišta kod tvrđave Imperial.
Za to je područje blizu gradskog naselja Bosanka Grad u prostornoj dokumentaciji predvidio golf-terene na površini od 100 hektara te mogućnost korištenja još 210 hektara površine za luksuzne apartmane i sportsko-rekreacijske aktivnosti poput jahanja, kartinga itd.
Od 14 lokacija predviđenih za terene za golf u Zadarskoj županiji tek je za jednu napravljen konzorcij između Vlade, Grada Biograda i Zadarske županije te potencijalnog investitora, tvrtke VMD iz Zagreba.
U Splitsko-dalmatinskoj županiji od tri predviđene lokacije za golf igrališta još niti jedna nije zaživjela. Najveće je planirano na podrućju općine Vrlika, čak 350 hektara u naseljima Ježević, Koljane i Garjak.
Međutim Vrlika još nije uvrstila taj golf teren u svoj prostorni plan. Na području Sinja i Otoka županijskim je planom rezervirano 300 hektara za golf, pa iako su zainteresirani za ulaganja u golf alkarski grad posjećivali još osamdesetih godina prošlog stoljeća, do danas ništa konkretno nije napravljeno.
Sinj nema sredstava
Grad Sinj i jedna sinjska te dvije splitske tvrtke bili su osnovali zajedničku tvrtku Golf Dalmacija, izradili idejni projekti, masters plan, studije i ostalo. Županija im je bila odobrila koncesiju na 33 godine za prostor od 50 ha. Sinjska vlast se nadala da će dobiti sredstva iz državnog proračuna kako bi financirala izradu Studije utjecaja na okoliš koja je bila zadnji i ključni u nizu dokumenata kojim bi se zaokružio projekt izgradnje golf terena.
Obzirom da država nije odobrila novac iz proračuna, a sam Grad Sinj tada nije imao sredstava projekt je stao. Nakon što je koalicija Preporod osvojila vlast na prošlim izborima bilo je još pokušaja da se nastavi projekt. Tereni su uvršteni u GUP, obavljalo se nekoliko razgovora sa zainteresiranim investitorima, ali još uvijek projekt nije zaživio.
Treća lokacija u Splitsko-dalmatinskoj županiji je ona u Šestanovcu površine 160 hektara. Šestanovac je uvrstio tu lokaciju u svoj plan, a sada slijedi izrada urbanističkog plana uređenja i studija utjecaja na okoliš. U Šibensko-kninskoj županiji jedina lokacija predviđena za golf je na području Prukljana u Skradinu.
Planom je osigurano 200 hektara zemljišta na desnoj obali Prukljana gdje bi se napravilo igralište sa 18 rupa, te prateći luksuzni hoteli, vile i vodeni park. Iako je Tustica bila prva lokacija koja je zadarska županijska vlast spominjala za gradnju golf resorta, na tom se području još ništa nije dogodilo.
Oko vlasništva, koncesije ili prodaje 500 hektara zemljišta s makijom u Tustici, nikad nisu našli zajednički jezik bivši zadarski župan Šime Prtenjača koji je otvoreno lobirao za potencijalne investitore, te nadležne tvrtke i ministarstava.
Tereni na deponiju
Ostala područja u zadarskoj županiji namijenjena golf igralištima su Bokanjac, Diklo (sada je deponij), Šepurine (donedavna vojna baza) te Viševica, sve na području grada Zadra. Na prostoru oko Vranskog jezera predviđene su lokacije Umac i Gradina.
Općina Novigrad planirala je golf na lokalitetu Ladina, Benkovac u Miranjama Donjim, Nin u Ninskim stanovima, Obrovac u Županima, te lokalitet Ogreci u Mazinima. Na svom je dijelu Baštijunskog briga predvidila teren za domaće i stranegolfere i općina Pakoštane.
Osim terena na Srđu iznad Dubrovnika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kao potencijalni golf-tereni ističu se još i lokacije Ćilipi i Ljuta u općini Konavle, te Rudine kod Slanog u općini Dubrovačko primorje.
Na području najjužnije hrvatske općine Konavle planiraju se graditi golf-tereni svaki površine od stotinjak hektara. Približno toliko prostora zapremali bi i igrališta na Rudinama,svojedobno spominjanim kao moguća zračna luka, ali i središnji županijski deponij otpada.
Zelena odlagalištaU svijetu se rodio trend da se golf-igrališta rade na saniranim deponijima smeća. Tako su u Zadarskoj županiji dva, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji jedno odlagalište smeća zacrtani za preinačenje u zelene terene. |
Lokaliteti igrališta•• Dubrovačko-neretvanska županija •• Splitsko-dalmatinska županija: •• Šibensko-kninska županija: •• Zadarska županija: |