Dalmacija za komunalije, vodu i čistoću duguje više od 282 milijuna kuna

Dalmacija duguje više od 282 milijuna kuna za komunalnu naknadu te usluge Vodovoda i Čistoće! I dok se produbljenje gospodarske krize sve više osjeća u posljednjih pola godine, tako raste i broj ispisanih opomena i pokrenutih ovrha, no ponegdje još imaju razumijevanja za građane pa se ne odlučuju tek tako na prisilnu naplatu.

Od četiriju dalmatinskih centara, najviše je neplatiša u Šibeniku, dok su se zbog najvećeg broja stanovnika ukupni dugovi najviše nagomilali u Splitu. Od 85.100 obveznika komunalne naknade u Splitu, njih oko 30 posto ne podmiruje uredno svoju obvezu, pa dugovanje iznosi nešto više od vrtoglavih 134,6 milijuna kuna. Dio duga otpada na tvrtke koje već godinama ne posluju, a među najvećim su dužnicima “Dalma” d.d. sa dva milijuna kuna duga i “Monter” d.d. sa 1,6 milijuna, na čijim nekretninama Grad Split ima založno pravo pa se može naplatiti prodajom. Obveznicima poslovnog prostora, kojih je 6886, ovrhe stižu dva puta godišnje, a zadnjom je obuhvaćeno 2000 dužnika.

Za stanove se ovrhe provode svake tri godine, a prethodno je poslano 20.000 opomena na ukupno 70.668 obveznika, pa je polovina opomenutih dug podmirila, a u ovrhu se išlo na oko 10.000 kućanstava. Ipak, unatoč krizi nije došlo do znatnijeg pada u naplati, jer se prihodi u istom razdoblju u posljednje dvije godine podudaraju po ostvarenju u ovoj – doznajemo u Upravnom odjelu za financije Grada Split.

Od 61.400 korisnika usluga splitskog Vodovoda, također njih 30 posto su dužnici. Unatoč višekratnim pokušajima da od direktorice financijskog sektora Vodovoda Vedrane Igrec doznamo koliko im korisnici trenutno duguju i koliko je upućenih ovrha, konkretan odgovor ni tijekom puna dva tjedna nismo uspjeli dobiti, kao ni podatke o najvećim dužnicima.

Čistoća Split servisira 74.920 kućanstava na području Splita, Solina i Kaštela, te općina Podstrana, Klis i Dugopolje. U 2008. godini pokrenuto je 968 predmeta za prisilnu naplatu 665.727 kuna dospjelih potraživanja od građanstva, dok su prošle godine pokrenute 1423 ovrhe s vrijednošću od 961.329 kuna.

U ovogodišnjem prvom kvartalu poslali su 14.316 novih opomena, radi potpunog raščišćavanja matične datoteke svih kućanstava, nakon čega slijede i ovrhe za neplatiše.

Dug Šibenčana silno narastao

No, dah recesije u Čistoći se ne osjeća, jer postoci naplate od građanstva u posljednje četiri godine minimalno variraju: − Mjesečno zaduženje stana od 60 kvadrata iznosi 33 kune, pa usluga odvoza komunalnog otpada nije usporediva sa zaduženjem za struju, vodu, plin, telefon i slično – ocijenio je direktor Čistoće Stjepan Ivčević.

Situacija je nešto drukčija u Šibeniku, gdje od 23,8 milijuna kuna ukupnog duga za komunalnu naknadu, na stanovništvo otpada 11,7 milijuna kuna, a taj se dug prije kretao oko šest milijuna kuna. − Dug je silno narastao u posljednje dvije godine, što je očita posljedica recesije. Budući da je to socijalno osjetljivo pitanje, ipak nismo željeli ići u prisilnu naplatu − kazala nam je Ksenija Slavica, pročelnica šibenskog Upravnog odjela za financije.

Kućanstva koje napaja šibenski Vodovod duguju otprilike podjednako za vodu, dok za usluge odvoza smeća Šibenčani duguju 3,1 milijun, od čega je utuženo oko 1,4 milijuna kuna. Dugovi Dubrovčana i tvrtki trenutačno iznose po 10 milijuna kuna. No, dok Čistoća bilježi porast dugovanja za osam posto, Vodovod se može pohvaliti s četvrtinu manjim dugom u odnosu na prethodnu:

− Donedavno je dug bio veći od 12 milijuna kuna, ali značajno je smanjen jer mjesečno pokrećemo 50-ak ovrha. Istodobno se voda “zatvara“ pa novih dugova nema, ali i dalje se postupno rješavaju oni stari − ističe direktor Vodovoda Pero Mišković, napominjući da su najteže ovrhe vikendašima.

Opomene i prisilna naplata

U Čistoći ističu da se zbog recesije dugovi povećavaju, ali neznatno: − U tijeku je više ovrha, a problem je u tome što, za razliku od ostalih komunalaca, mi ne možemo prekinuti odvoz smeća. Kako znati koji je dio kućnog otpada od neplatiše? − pita se direktor Pero Kaciga i ističe da građani pojedinačno ne duguju više od 2000 kuna, dok od tvrtki potražuju po više stotina tisuća kuna i idu na obročnu naplatu.

Trenutno nenaplaćena komunalna naknada u Dubrovniku iznosi 9,799 milijuna kuna, a viša upravna referentica za komunalne poslove Marilyn Milić najavljuje: − U svibnju ćemo opomenuti sve dužnike i morati se prisilno naplatiti od svih koji ne ispoštuju postavljeni rok. Naplata u prvoj polovini godine uvijek je slabija u odnosu na drugu – napominje Milić i dodaje da je prosječna naplativost 80 posto i da nije uočen bitan porast dugovanja zbog aktualne recesije.

Potraživanja Zadra za komunalnu naknadu iznosila su koncem prošle godine 44,2 milijuna kuna s nagomilanim dugovanjima otprije. Pravne osobe i obrtnici duguju 23,3 milijuna kuna, a građani čak 20,8 milijuna kuna. − Vlasnici kuća, kojih je 13.071, duguju 13,5 milijuna, a od 19.295 vlasnika stanova dugovanja su 7,3 milijuna, dok imamo 2232 pravnih osoba i obrtnika. Naplaćujemo se ovrhom na žiroračune, plaće i mirovine.

Zastara se dokazuje u postupku ovrhe, a nikome se ne može oprostiti dug – kategorična je Ivana Dadić iz Grada Zadra. Situacija je slična i u Vodovodu, gdje su dugovanja dosegnula 32 milijuna kuna. Oko 16,5 milijuna duguju pravne osobe, a ostalih 15,5 milijuna građani.

SAS i KK ‘Zadar’ na vrhu

− Mjesečno provedemo do 400 ovrha, a građani pojedinačno duguju od stotinjak do nekoliko tisuća kuna. Financijska kriza osjeća se u manjoj naplati od uobičajene, ukupna potraživanja su nam porasla – kaže Hrvoje Patrk, direktor zadarskog Vodovoda, te ističe umirovljenike kao najurednije platiše.

Koncem prošle godine utuženo je potraživanje građanstva zadarske Čistoće iznosilo oko tri milijuna kuna. Najviša im se dugovanja kreću oko 4000 kuna i nakupljaju se od 2007. godine. Najveći dužnici za komunalnu naknadu među gospodarskim subjektima su “SAS Strojogradnja“, s oko 1,35 milijuna kuna dugovanja, i Košarkaški klub Zadar s 1,15 milijuna.

Andrea KUZMIĆ, Nikolina RADIĆ-ANČIĆ
Marina JURKOVIĆ i Ahmet KALAJDŽIĆ

Dr. Grčić: Očekivano − Kriza je u svakom segmentu, pa su očekivani problemi u plaćanju tzv. režija. Sve je više nezaposlenih i zaposlenih koji ne primaju plaću, materijalna prava režu, a rastu cijene energenata. Sve to utječe na standard i pogoršanje socioekonomske situacije građana – zaključio je dr. sc. Branko Grčić, dekan splitskog Ekonomskog fakulteta.

U redu za jednokratne pomoći Ravnatelj splitskog Centra za socijalnu skrb Ante Bjažević potvrđuje da osjetno raste broj građana koji dolaze s molbom za jednokratnu novčanu pomoć. − U odnosu na prva četiri mjeseca 2009., povećanje jednokratnih pomoći iznosi 32 posto. Sve je više korisnika koji traže i pomoć u prevladavanju kriznih stanja, a Grad pruža i pomoć za podmirenje troškova podstanarstva i komunalija.