Čudo na Vidovoj gori: kako je Kuščević prodao zemljišta offshore tvrtkama? Jednostavno, otkupili su ga za samo devet eura po kvadratu, prenamijenili u građevinsko i znatno mu podignuli cijenu...

Jutarnji list ima dokaze da su offshore tvrtke i s njima povezane osobe još 2009. od mještana Nerežišća počele jeftino otkupljivati poljoprivredne parcele na Vidovoj gori, dakle šest godina prije nego što će Općinsko vijeće Nerežišća promjenom prostornog plana područje Vidove gore svrstati u građevinsku zonu na kojoj bi trebao niknuti velebni turističko-medicinski centar.

Povijest slučaja mještanke Nerežišća I. R.

Mještanka I. R. iz Nerežišća (identitet poznat redakciji) još je 2. studenoga 2009. u uredu javne bilježnice Jasne Matačić u Splitu potpisala ugovor kojim dvije parcele od ukupno 16.548 kvadrata poljoprivrednog zemljišta prodaje određenom Hasi Feratoviću iz Basserdorfa u Švicarskoj. Treba istaknuti da su se u istome javnobilježničkom uredu ovjeravala i spajanja različitih offshore tvrtki registriranih na jednoj te istoj splitskoj adresi, koje su se u kasnijim fazama uknjižile kao vlasnice tih, ali brojnih drugih parcela na obroncima Vidove gore na Braču. To brdo na južnom dijelu otoka Brača većim dijelom pripada općini Nerežišća.

Prema ugovoru čiju presliku posjedujemo, za 16.548 kvadrata zemlje mještanka Nerežišća I. R. 2009. dobila je 151.803 eura, što je oko 9 eura po četvornom metru. U trenutku kad joj se činilo da unosno prodaje svoju zemlju na obroncima Vidove gore, I. R. nije imala pojma da će Općinsko vijeće Nerežišća šest godina poslije, na sjednici održanoj 30. srpnja 2015., izglasati izmjene općinskog prostornog plana kojom će njezina parcela ući u građevinsku zonu, čime će joj vrijednost višestruko porasti. Prema podacima iz katastra, spomenuti Haso Feratović bio je upisan kao vlasnik te parcele do 24. prosinca 2014., kad se na nju upisala offshore tvrtka Medis investments d.o.o. iz Splita, koja je prijavljena na adresi Mihovilova širina 3 u Splitu. Riječ je o hrvatskoj filijali tvrtke registrirane u poreznoj oazi na otočnoj državici Sveti Cristofor i Nevis na Karibima. Upravo tvrtka Medis investments u javnosti se jedno vrijeme predstavljala kao investitor u budući ekskluzivni turističko-medicinski grad koji bi trebao niknuti na južnim padinama Vidove gore. S njezinih obronaka puca veličanstven pogled na plavetnilo Jadrana i dalmatinski arhipelag.

Podaci iz zemljišnih knjiga dalje pokazuju da je parcela mještanke I. K. iz Nerežišća danas u vlasništvu tvrtke Perago d.o.o., koja je na istoj adresi u Splitu na kojoj je bio Medis investments koji se 2016. pripojio Peragu. I Perago je offshore tvrtka, a sjedište joj je na Malti.

U vlasništvu Peraga, prema podacima iz katastra, danas je čak 56 katastarskih čestica na području općine Nerežišća ukupne površine 541.842 četvorna metra. Većina toga zemljišta upravo je na južnim padinama Vidove gore na kojima bi, prema onome što od 2011. u medijima uporno javno promovira Lovro Kuščević, trebao niknuti ekskluzivni turističko-medicinski grad. To su zemljište još dok je ono bilo poljoprivredno offshore tvrtke, prethodnice Peraga kao i osobe povezane s tim tvrtkama prije 2015. jeftino pokupovale od mještana Nerežišća. Izmjenama prostornoga plana koje je Općinsko vijeće Nerežišća izglasalo 30. srpnja 2015. dok je na čelu općine bio Kuščević, te su parcele ušle u zonu gradnje velebnog turističko-medicinskoga grada i vrijednost im je višestruko porasla.

Odgovor na pitanje zašto su kupci već 2009. pokucali na vrata mještanke I. K. i ponudili joj 9 eura po kvadratnom metru za njezine dvije parcele na Vidovoj gori, što je, kako doznajemo, cijena bolja od one koju su za zemlju na Vidovoj gori od offshore tvrtki ishodili ostali mještani, dobivamo ako pogledamo grafički prikaz detaljnog urbanističkog plana uređenja područja "Pletenik", "Jerkovica" i "Prajca". Tako je naime službeno nazvan urbanistički plan pretvaranja Vidove gore u turističko-medicinski grad, prihvaćen na istoj sjednici Općinskog vijeća Nerežišća na kojoj su usvojene izmjene prostornog plana. Detaljni urbanistički plan pokazuje da je parcela mještanke I. K. zbog neobičnog, izduženog oblika bila od ključne važnosti za taj projekt, jer upravo ona svojim izduženim oblikom povezuje niz drugih parcela na kojima prema detaljnom urbanističkom planu trebaju biti hoteli, trgovine, vile i bolnička zgrada budućeg kompleksa na Vidovoj gori. Upravo preko njezine parcele, prema detaljnom urbanističkom planu, prolazi cesta koja spaja ključne objekte budućeg kompleksa. Ta je parcela danas u cijelosti građevinska. Ključno pitanje je međutim, kako je tadašnji kupac Haso Feratović još 2009. godine precizno znao da upravo tu parcelu među prvima treba kupiti i da je upravo ona kičma budućeg projekta? Pitanje je i kako su offshore tvrtke koje su od mještana kupovale ostale krševite parcele na Vidovoj gori znale precizno kupiti upravo one parcele koje će biti unutar granice obuhvata građevinske zone definirane prostornim planom usvojenim u ljeto 2015?

Iako se ambiciozno najavljen projekt gradnje turističko-medicinskoga grada vješto umata u mantru o otvaranju novih radnih mjesta, o zadržavanju vrhunskih liječnika u Hrvatskoj, produljenju turističke sezone na cijelu godinu i slično i - pretvara u najveću aferu ministra Kuščevića. U njezinoj je pozadini višegodišnja operacija jeftinog kupovanja poljoprivrednog zemljišta od mještana Nerežišća koje izmjenama prostornog plana u ljeto 2015. ulazi u građevinsku zonu, a korist od te operacije vuku offshore tvrtke registrirane na karipskom otočju i Malti, čiji su vlasnici skriveni.

- Danas, zahvaljujući izmjeni prostornog plana iz srpnja 2015., parcele na Vidovoj gori vrijede višestruko više nego kad nisu bile u građevinskoj zoni, a kad sadašnje neuređeno građevinsko zemljište postane uređeno, tj. kad dobiju priključak na ceste, vodovodnu infrastrukturu i golema vodospremišta te električnu i komunalnu mrežu, vrijednost će im dodatno porasti - kaže za Jutarnji list jedan od sugovornika upućenih u vrijednost nekretnina.

Bitka za financiranje infrastrukture javnim novcem

A bitka za to da zemljište na Vidovoj gori koje je ušlo u zonu gradnje u njegovu načelničkom mandatu dobije infrastrukturu financiranu javnim novcem, mogla bi, tvrde naši sugovornici upućeni u lokalne bračke prilike, biti ključni razlog zbog kojeg se načelnik male bračke općine Lovro Kuščević početkom 2016. u Karamarkovoj vladi vinuo u visoku politiku na poziciju ministra graditeljstva, a zatim u Plenkovićevoj na položaj ministra uprave. U strateškom razvojnom planu općine Nerežišća stoji da u infrastrukturu do budućeg ekskluzivnog turističko-medicinskoga grada na Vidovoj gori do 2020. treba uložiti više desetaka milijuna kuna javnog novca koji mala općina Nerežišća, naravno, nema. Na pitanje tko će financirati ambiciozni projekt gradnje infrastrukture do Vidove gore, sadašnji načelnik Općine Nerežišća Svemir Obilinović jučer nam je odgovorio SMS porukom da će to učiniti "javnopravna tijela zadužena za gradnju i održavanje infrastrukture". Na molbu da precizira na koga točno misli, napisao nam je: "Hep, Vodovod i slično".

Čini se, dakle, da je Lovri Kuščeviću i ostalim protagonistima prilično mutnog projekta medicinsko-turističkog grada na Vidovoj gori u ovoj fazi ključni cilj na državnoj razini isposlovati financiranje skupe infrastrukture do gradilišta na Vidovoj gori javnim novcem. U toj činjenici možda leži objašnjenje zbog čega se jedan od ključnih protagonista projekta na Vidovoj gori, Željko Holik, ubacio na visoke pozicije u državnoj upravi.

Slučaj Kuščevićeva savjetnika Željka Holika

Holik je, naime, već godinama povezan s brojnim offshore tvrtkama registriranim na Karipskim otocima i Malti, koje kupuju zemljište u Nerežišćima i nekretnine u drugim dijelovima Dalmacije, a od početka 2015. do kraja 2017. bio je i ključni hrvatski član uprava tih offshore tvrtki. Bio je tako jedan od direktora Impunitusa d.o.o., Aesculusa d.o.o., Conquera d.o.o., Medis Investmentsa d.o o., kao i tvrtke Perago d.o.o. koja se fuzionirala s prethodnima, a danas drži u vlasništvu 541.842 kvadrata zemljišta u općini Nerežišća. Holik je bio povezan i s offshore tvrtkama koje su u bazi podataka "Panama pers".

Mediji su ovih dana već izvijestili da je Holik, na temelju javnog natječaja, polovicom siječnja 2018. zaposlen u MUP-u na mjestu nadzornika za unutarnje poslove u Sektoru za upravljanje ljudskim potencijalima. Međutim, već nakon mjesec i pol dana premješten je u Kuščevićevo Ministarstvo uprave, a pet dana nakon premještaja postao je Kuščevićev glavni savjetnik. Na toj je poziciji i danas. Naš visoki izvor iz MUP-a nije nam znao objasniti zbog čega je Holik nakon samo mjesec i pol iz MUP-a premješten u Kuščevićevo ministarstvo. Na naše pitanje znaju li uopće tko je Holik i je li prije prijema na radno mjesto u MUP-u prošao sigurnosnu provjeru, naš izvor je odgovorio kako propisi nalažu da se sigurnosnoj provjeri podvrgavaju samo službenici policije, a Holik nije bio službenik u policiji, nego državni službenik u MUP-u pa je morao donijeti samo potvrdu o nekažnjavanju.

Javnosti, međutim, nije poznato da je Holik na visokim pozicijama u javnoj upravi bio i znatno prije Kuščevićeva ulaska u Vladu. Holik je naime svojedobno bio i savjetnik ministra gospodarstva u Milanovićevoj vladi, HNS-ovca Ivana Vrdoljaka. Na naše pitanje koliko je Holik bio zaposlen kod njih i na kojim poslovima, iz Ministarstva gospodarstva su nam ovaj tjedan odgovorili da je bio zaposlen u kabinetu Ministra Vrdoljaka od 1. studenoga 2013. do 31. prosinca 2014. kao ministrov savjetnik i to u režimu revolving dora! Holikova šetnja ministarskim kabinetima u mandatu Milanovićeve i Plenkovićeve vlade otvara brojna pitanja, uz ostalo i ono je li upravo Holik razlog zbog kojeg je predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak odlučio ostati potpuno nevidljiv u aktualnoj prilično žestokoj HNS-ovoj kampanji za smjenu ministra Kuščevića. Vrdoljak ne odgovara na telefonske pozive, a u HNS-u uporno tvrde da je bolestan.

Holika se iz svog ministarskog mandata u Milanovićevoj vladi sjeća i bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš. Sjeća se da je jednom dolazio k njoj i prije nego što je postao Vrdoljakov savjetnik i obrazlagao joj projekt turističko-medicinskoga grada na Vidovoj gori.

Da Holik vješto isprepleće svoje dvije uloge, ključnog čovjeka i lobista offshore tvrtki koje se bave nekretninama i visokog državnog službenika, pokazuje i sljedeći podatak - ni mjesec dana od odlaska s pozicije savjetnika ministra Ivana Vrdoljaka, 29 siječnja 2015. postao je jedan od direktora offshore tvrtke Impunitus d.o.o., a 20. veljače iste godine i direktor offshore Medis Investments.

Slučaj Holik otvara brojna pitanja - tko se sve zapošljava u ministarskim kabinetima i visokim pozicijama u državnoj upravi, i misli li premijer Plenković ozbiljno kad kaže da su se sve Kuščevićeve nekretninske priče odvijale u vrijeme dok je bio načelnik Nerežišća.