Ćudljiva Dalmacija: SDP pobijedio u HDZ-ovu Zadru, Pirati u Splitu dobili 226, a Purgeri 19 glasova

Prvi hrvatski izbori za Europski parlament pokazali su nekoliko stvari u cijeloj Dalmaciji, pri čemu treba naglasiti da je HDZ pobijedio na području grada Dubrovnika, dok je SDP trijumfirao u uvijek ćudljivom Splitu, Šibeniku gdje su i lokalno na vlasti, te u Zadru kojim godinama “drma” HDZ.

Ukupno je glasalo oko 150 tisuća birača u četirima dalmatinskim županijama u kojima se na biračkim popisima nalazi više od 650 tisuća upisanih građana.

Glavne stranke nisu uspjele motivirati građane da u većem broju iziđu na izbore i približe im ideju Europe i važnosti sudjelovanja u ovim izborima. Više se govorilo o komunistima i ustašama nego o europskim temama poput iskorištavanja europskih fondova, zapošljavanju u inozemstvu, prednostima i manama ulaska u tu “megadržavu”. Građani su na Facebooku ostavljali parole “bojkotirajmo izbore”, a u Splitu se pojavio i grafit “Ne glasaj, budalo”.

Također, izbori su još više učvrstili granicu između ljevice i desnice u Splitsko-dalmatinskoj županiji - gradovi Split i Makarska, te pojedine općine na otocima su i dalje naklonjene SDP-u, a gradovi Trogir, Kaštela, te općine i gradovi u Dalmatinskoj zagori (p)ostali su čvrste utvrde HDZ-a.

Kaštelanski povratak

Kako je glasalo 20,66 posto, odnosno 74.971 od 399.598 upisanih birača u Splitsko-dalmatinskoj županiji? HDZ, HSP Ante Starčević i Blok umirovljenici zajedno osvojili su 37,99 posto glasova, dok su SDP, HNS i HSU osvojili 37,6 posto glasova.

Dok je u županiji HDZ s partnerima tijesno pobijedio, SDP je porazio HDZ u Splitu, i to za 10 posto. U Splitu je na birališta izišlo 27.954 od upisanih 151.584 birača. U Makarskoj je SDP s partnerima odnio 48,4 posto glasova, a HDZ-u je otišlo 32,54 posto glasova, U Baškoj Vodi je koalicija predvođena HDZ-om osvojila 37,99 posto glasova, a SDP s partnerima 37,6 posto.

U Sinju je pobijedio HDZ s 43,91 posto glasova, a SDP je dobio 30,37 posto glasova. U Supetru, kojim vlada HDZ, pobijedio je SDP sa 52,98 posto glasova, a HDZ je dobio 25,19.

U Trogiru, na čijem se čelu nalazi SDP-ov gradonačelnik, HDZ-u je otišlo 38,50 posto glasova, a SDP-u 38,17 posto, dok je u Imotskom HDZ dobio 65,13 posto glasova, a SDP 10,74 posto.

U Kaštelima je HDZ odnio 49,86 posto glasova, a SDP 23,24 posto glasova. HDZ je pobijedio još u Otoku, Šestanovcu, Trilju, Lećevici, Lovreću, Cisti Provo, Dicmu, Dugom Ratu, Dugopolju, a SDP u Sutivanu, Šolti, Tučepima i Podgori.

U Zadarskoj županiji, gdje je na izbore izišlo 21,49 posto upisanih birača, pobijedila je koalicija HDZ-HSP AS-BUZ sa 41,26 posto glasova, koalicija SDP-HNS-HSU dobila je 28,44 posto glasova, Hrvatski laburisti 8,61 posto, na četvrtome mjestu je HRAST-pokret za uspješnu Hrvatsku s 2,71 posto glasova.

U pobjedničkoj koaliciji najviše glasova birači su dali Ruži Tomašić 29,44 posto, a slijedi je Dubravka Šuica sa 13,64 posto.

U gradu Zadru pobjedu je odnijela koalicija SDP-HNS-HSU s 34,74 posto glasova, dok je koalicija predvođena HDZ-om dobila 33,46 posto glasova, a Hrvatski laburisti 11,65 posto. Po broju glasova, Kukuriku koalicija na području grada Zadra imala je 149 glasova više od koalicije koju je predvodio HDZ.

U Zadru je glasalo 12.163 birača, a čak 552 listića bila su nevažeća. U ostalih pet gradova u Zadarskoj županiji pobijedila je koalicija HDZ-HSP AS-BUZ: u Benkovcu su osvojili 54,67 posto, u Biogradu 35,23 posto, u Ninu 43,11 posto, u Obrovcu 46,88 posto, te u Pagu 37,89 posto. U ovim gradovima najveći broj glasova dobila je Ruža Tomašić.

U Biogradu je, za razliku od svih ostalih gradova u Zadarskoj županiji, kuriozitet i to da je na trećem mjestu, s osvojenih 8,78 posto glasova, koalicija HDSSB-HDSSD-ZELENI HR.

Od 28 općina na području Zadarske županije, koalicija HDZ-HSP AS-BUZ je pobijedila u 23 općine. Od toga je u 21 općini najviše glasova dobila Tomašić, dok je u Općini Starigrad najviše glasova dobio Andrej Plenković, a u Općini Lišane Ostrovičke - Dubravka Šuica.

U Kolanu na Pagu pobijedila je koalicija HSS-HSLS s 35,55 posto glasova, druga je koalicija HDZ-a i partnera s 26,54, a treća SDP-HNS-HSU s 20,85 posto.

Hrast raste u Župi

Tradicionalno lijevo orijentirana Korčula na izborima za Europski parlament više povjerenja iskazala je koalicijskoj listi HDZ-a koju je zaokružilo 44,3 posto otočana, dok je listi koalicije SDP-HNS-HSU pripalo 35,5 posto. Zvijezda izbora za Europarlament, smokvička pravašica Ruža Tomašić, na pobjedničkoj je listi osvojila 30 posto preferencijskih glasova Korčulana.

U Župi dubrovačkoj neočekivano je “bljesnula” lista stranke Hrast-pokret za uspješnu Hrvatsku, čelnika Ladislava Ilčića, zakletog protivnika uvođenja zdravstvenog odgoja u škole.

Najveću osviještenost na prvim izborima za Europski parlament pokazali su stanovnici dubrovačkih naselja Bosanka i Ljubač koji su među nacionalnim rekorderima s izlaznošću iznad 50 posto. Listi Europa za sve Ivana Jakovčića ni karizma dr. Nele Sršen, liječnice neretvanskih korijena, nije pomogla da osvoji više od 5 posto glasova u Metkoviću, gdje je lista HDZ-a glasovima dvostruko nadjačala Jambin HSS.

SAŠA JADRIJEVIĆ TOMAS, LADA KALMETA, GABRIJELA BIJELIĆ

HSS-u ne vjeruje ni Neretva U poljoprivrednom kraju Opuzena ni lista HSS-a (u koaliciji s HSLS-om) ni Autohtona HSS-a s osvojenih manje od 4 posto glasova nisu prešle izborni prag. Lista HSS-a u Konavlima je dobila potporu malo više od 5 posto birača. G.bj. Zadarski boduli za SDP Koalicija SDP-HNS-HSU pobijedila je u četiri općine, i to redom na otocima: Vir, Sali na Dugom otoku, Kali na Ugljanu i Tkon na Pašmanu. Zanimljivo je da je i u ovim općinama, gdje je koalicija HDZ-HSP AS-BUZ na drugom mjestu, opet većinu glasova dobila Ruža Tomašić. L.K.

Šibenik: Puno nevažećih listića Od ukupno 105.997 osoba upisanih u biračke spiskove na području Šibensko-kninske županije, na prve izbore za Europski parlament izišlo je 22.394 birača što je 21,13 posto biračkog tijela. Važećih listića bilo je 21.305, a nevažećih 1.089. - U odnosu na sve dosadašnje izbore primjetan je izuzetno velik broj nevažećih listića, čak 4,86 posto. Za pretpostaviti je da je birače zbunilo uvođenje preferencijalnog glasovanja, pa su zaokružili po jednog kandidata na dvije ili tri liste - kaže Sanibor Vuletin, predsjednik županijskog izbornog povjerenstva. K.R.

Splitski Toni: Picula jači od Ruže, Plenkovića, Šuice i Stiera zajedno U Splitu je na izborima za Europski parlament pobijedila Lista koju čine SDP, HNS i HSU. Ova je lista, predvođena Toninom Piculom, osvojila 10.803 glasa, što je bilo 40,67 posto glasova birača koji su pristupili glasovanju. Druga je bila lista HDZ-a, HSP-a A.S. i BUZ-a, na čelu s Dubravkom Šuicom. Oni su osvojili ukupno 8247 glasova, što je 31,04 posto. Promatramo li kandidate, najveću je podršku Splićana dobio Picula. Njegovo je ime zaokružilo 6034 glasača. Poslije njega, Splićani su najčešće birali Ružu Tomašić, koja je bila prvi izbor kod 2870 birača, Andreja Plenkovića (1527), Dubravku Šuicu (934) te Davora Ivu Stiera (696) - svi s liste HDZ-a, HSP-a A.S., BUZ-a. Drugim riječima, Picula je sam dobio više od četverca HDZ-a i partnera: 6034 “njegova” glasa prema 6027 “njihovih”. Navedene je podatke Državno izborno povjerenstvo iznijelo jučer točno u podne, a registrirano je i to kako je od 151.584 Splićana s pravom glasa glasovalo samo njih 27.937, odnosno 18,43 posto. Dakle, Splićani su na izbore izišli u još manjem postotku nego birači na razini države, gdje je izlaznost također bila skromnih 20,8 posto. Pritom su imali i 1372 (skoro 5 posto) nevažeća listića na ukupno 172 biračka mjesta u gradu. S obzirom na to da je do predstojećih lokalnih izbora tek malo više od mjesec dana, zatražili smo komentare rezultata “euroizbora” od predstavnika dviju najjačih stranki. - Na nacionalnoj razini očekivao sam bolji rezultat, ali rezultatom u Splitu sam jako zadovoljni. U Splitu imamo 10 posto glasova više od HDZ-a, što je velika razlika u našu korist. Iako se ovi izbori ne mogu uspoređivati s lokalnima, oni su svojevrsna anketa, prema kojoj mi odlično prolazimo. Uglavnom, ovo nam je dodatni vjetar u leđa - istaknuo je Ivo Baladasar, kandidat SDP-a za gradonačelnika Splita. Zanimljivo, i Petar Škorić, predsjednik gradskog HDZ-a, tvrdi da je zadovoljan rezultatima nedjeljnih euroizbora, na razini grada Splita. - Bolji rezultat HDZ u Splitu nije ostvario još od devedesetih godina prošlog stoljeća. Na prošlim smo parlamentarnim izborima ovdje imali 24 posto glasova, pa je ovih 31 posto veliki porast. To je znak da se vraća povjerenje birača u HDZ. Očekujemo još bolji rezultat na lokalnim izborima, jer imamo najboljeg i najkompetentnijeg kandidata za gradonačelnika - Vjekoslava Ivaniševića - kazao nam je Škorić. Na trećemu mjestu je, po izboru Splićana, HRAST - Pokret za uspješnu Hrvatsku, lista koju predvodi Ladislav Ilčić, poznat kao borac protiv “Jovanićeva spolnog odgoja” u školama. No, Splićani koji su zaokruživali tu listu najveće su povjerenje dali četvrtoplasiranom na njoj - prof. dr. sc. Ivici Grkoviću s Medicinskog fakulteta, koji je također javno negativno govorio o spolnom odgoju, te o toj temi pokrenuo peticiju među sveučilišnim profesorima i znanstvenicima. U gradu su dobili 1141 glas, odnosno 4,3 posto. Inače, HRAST je u Splitu bitno bolje prošao nego na razini Hrvatske, gdje je bila 7-plasirana lista s podrškom od 2,55 posto svih birača. Četvrto mjesto su u Splitu osvojili Hrvatski laburisti - stranka rada. Imali su podršku od 3,89 Splićana (1034 glasa). Birači laburista preferirali su izbor svoje sugrađanke, Marite Brčić Kuljiš s Filozofskog fakulteta, u Europarlament, međutim, želje im se na koncu nisu obistinile, jer je s njihove liste samo prvoplasirani Nikola Vuljanić postao eurozastupnik. Peta je bila Lista Ivana Jakovčića. Ova lista je u Splitu osvojila skoro 2 posto glasova (524), i to najviše na konto dr. Nele Sršen čije je ime zaokružilo 366 Splićana. DIANA BARBARIĆ FOTO: BORIS KOVAČEV / CROPIX

Piratima 226, a Purgerima 19! Golema većina birača zasigurno nema pojma koliko se lista i kandidata natjecalo na minulim “euroizborima”, a kamoli da zna nabrojiti sve te liste. Ne čudi stoga da su u Splitu gotovo sve glasove pokupile dvije najveće parlamentarne stranke i njihovi koalicijski partneri. No, nisu svi Splićani igrali na sigurno. Tako je Državno izborno povjerenstvo objavilo da je 226 Splićana zaokružilo na “megalistiću” redni broj 14 iza kojeg stoji lista zanimljiva imena - Piratska stranka (PS). Daleko bizarnije, međutim, zvuči podatak da je 19 (ili u postocima njih 0,07 posto) Splićana na ovim izborima glasovalo za Zagrebačku nezavisnu listu (ZNL). Ta je lista, od 28 kandidiranih, ujedno osvojila najmanje glasova splitskih birača.