StoryEditor
DalmacijaPlovidba za budućnost

Cinicima u inat, pasivnima na sramotu i skepticima na pažnju, otočani zajedno premošćuju more koje ih razdvaja

30. listopada 2016. - 00:19

- Ovi bi, kao otočna manjina mogli ravno u Sabor - oduševljeno predlaže Duje, kolega fotoreporter, kad potpalubljem 'Polarisa' odzvoni još bolja ideja.

- Otočna županija, to je rješenje! - ponesen atmosferom predlaže šoltanski umjetnik Boris Mihovilović Sokol, šalom braneći opravdanu inicijativu.

Pružene ruke, osmijesi i zagrljaji od ranog jutra ispunjavaju drveni trabakul, ispreplećući izolirane ljude u euforiji zajedništva.

- Čekaj da uzmem broj. - I kod nas je tako! - Moramo se dogovoriti da to napravimo zajedno! - Kada ćete doći k nama? - simultano i spontano ponavlja se u svakom kutku broda gdje se dvoje prvi put sretne.

Na valovima dobre energije, pozitivnog stava i neupitnog entuzijazama, bodulima netom ujedinjenima u 'Pokretu otoka', proteklog smo se vikenda pridružili u plovidbi splitskim akvatorijem, ne bi li ih podržali dok mute vodu onima koji misle da o otocima mogu odlučivati bez njih.

- Mi znamo što otocima treba i spremni smo za akciju! - izraz je želje i namjere pokretača, koja prerasta okvire pojedinog škoja i spaja zanemarene bodule na putu do samoostvarenja.

Okupani suncem koje nas je zorom otpravilo iz Stomorske vale, otplovili smo prema susjednom Braču, pa klizeći plavetnilom upoznajemo otočane, i one koji to teže postati.

Mladi Teo Gregov student je elektrotehnike iz Zagreba, kojega smo zatekli na provi, gdje sa šačicom hrabrijih moreplovaca prkosi vjetru, dok sanja o samoodrživosti svog omiljenog otočića Unije. Spreman je, kaže, po završenom školovanju preseliti se na škoj i dati svoj doprinos u domeni obnovljivih izvora energije.

Na obližnjoj klupi sjedi Sonja Leboš, kulturna antropologinja iz korčulanske udruge 'Siva Zona', koja nam skreće pažnju na zanemarivanje suvremenog otočnog naslijeđa. Zauzima se za, doznajemo, za revitalizaciju industrijske baštine i aktiviranje postojećih resursa, a odgovorne poziva na angažiranje mladih obrazovanih otočana, umjesto stranih konzultanata.

Elektricitet susreta gotovo da se rukama može opipati. Pristajemo u Milni na Braču, pa u gradu Hvaru, ukrcavamo pojačanje u ljudstvu. Dočeci su idilični, a šoltanski glazbenici okupljeni u sastavu 'Kuparića put' neumorni. Pjesma, veselje, vino i kolači. Ruke se grle, plješću, šake stišću i dižu u zrak.

Okidaju fotoaparati, a osmijesi se izmjenjuju sa suzama radosnicama, dok se kuju planovi, sklapaju prijateljstva i 'šeraju' sadržaji. Cinicima u inat, pasivnima na sramotu i skepticima na pažnju, otočani konačno premošćuju more koje ih razdvaja, zajedno ploveći prema boljem sutra.

Dok krotimo valove na putu do Visa, Maja Jurišić, jedna od inicijatora 'Pokreta pokreta', kako su u 'Pokretu otoka' nazvali ovo putovanje, na razglas predstavlja putnike; Andrijano Nigoević s Brača, prateći akcije udruge 'Dragodid' koja putuje škojima obnavljajući suhozide, već mjesecima mobilizira izolirane otočane; Antonija Banović iz Pariza je stigla u Zagreb i sada traži svoj put k otocima vrijedno radeći u razvojnom timu Pokreta; Tanja Canning iz Londona se seli na Brač...

Kritična masa je tu, vrije. Toliko je priča, dobrih namjera, plemenitih želja, sličnih problema i mogućih rješenja, Djeca, mladi, ali i iskusniji otočani dijele istu sudbinu, koju ne dočekuju prekriženih ruku. Teška srca odabravši, donosimo vam, uvaženi čitatelji, tek djeliće nekih od njihovih priča, jer papira je premalo, a inspiracije tako mnogo.

- Primile smo se posla koji nitko nije htio raditi - govore nam neumorne cure sa Silbe - Sara Lovrović, Pula Bolfan, Matilda Sindičić i Alma Kruško - koje su osnovale mjesni odbor na zapostavljenom otočiću, nakon što je isti, kao zadarski 'kvart' dvije godine proveo bez predstavnika u Gradskom vijeću.

- Borimo se protiv bespravne gradnje i sječe šuma, a zauzimamo za građansku odgovornost i održiv razvoj voljenog škoja - objašnjavaju mlade volonterke.

Na osnaživanju mljetske mladeži, na drugom kraju Jadrana, radi donedavna Zagrepčanka Martina Aljinović, koju je na udaljeni škoj dovela ljubav, pa novim susjedima dobrodošlicu, među ostalim, vraća dovođenjem Robota u tamošnju školu.

- Otočna su djeca već dovoljno zakinuta nedostatkom mnogih sadržaja, pa ne smijemo dopustiti da budu diskriminirana u vidu edukacije o novim i inovativnim tehnologijama - upozorava novopečena bodulka.

Bračanke Dijana Šabić i iz poduzeća 'Best of Brač' i Lea Jović iz sestrinske tvrtke 'Aktiva Brač' svojim su otočanima već pomogle povući 16 milijuna kuna potpora, a odobre li im se i ostali pripremljeni projekti, taj bi se iznos, kažu, uskoro mogao popeti na 91 milijuna kuna.

- Pozivamo sve koji imaju neku ideju i trebaju pomoć u realizaciji da nam se obrate - raspoložene su spretne poduzetnice.

Organizirani 'speed dating' uskoro i formalno zbližava strance. Raspored aktivnosti ambiciozan je, no nitko se ne žali. Kukaju tek osjetljiviji na 'veliko' more, koje u viškom kanalu valovima pridonosi sveopćem zahuktavanju. Na putu do Visa gdje nas čeka bogati program, unatoč valjanju, ručamo fino. Domaćini su si dali truda. Za timunom pozdravljam vlasnika broda Marina Novakovića, Šoltanina koji, objašnjava, kao otočanin nije mogao propustiti ovu priliku.

- Svi na brodu smo otočani, moja obitelj, posada i ja, pa je ovo i naša priča. Ideja je prva liga i 'Polaris' će im uvijek biti na raspolaganju - srdačno će kapetan.

Skorim uplovljavanjem u sigurnu luku smiruje se more, ali i ushit, dok preko razglasa doznajemo kako nas ovdje ne čeka fešta.

- Nema više pjesme i veselja. Vrijeme je da se uozbiljimo i vratimo u realnost. Izostanak organiziranog dočeka rezultat je manjka potpore lokalne zajednice i podsjetnik na problematiku koja u mnogo čemu ograničava naša nastojanja - odjekuje glas redateljice Marice Grgurinović, članice razvojnog tima 'Pokreta', koja je, kako uskoro doznajemo, prije nekoliko godina splitsku adresu zamijenila viškom, da bi na voljenom škoju osnovala umjetničku organizaciju 'Besa' i jedino otočno profesionalno kazalište.

- Problematika loše suradnje na nivou stanovnika otoka i lokalnih dužnosnika, tema je predstave forum kazališta, kojom će otpočeti naše druženje na Visu, stoga promislite o vašim sličnim problemima i mogućim rješenjima, predalaže pozivajući na iskrcaj.

Okruženi sivilom hladnog predvečerja uskoro se okupljamo ispred zgrade Općine na utihloj rivi gdje su glumci Ivan Lukić s otoka Visa i Kristijan Ugrina, Zagrepčanin s hvarskom adresom, inače i sam pokretač u nastojanju da festivalima dječjeg stvaralaštva animira što veći broj otočne djece, publiku pozvali na sudjelovanje u forum kazalištu. Bez treme u predstavu su se uključili mnogi okupljeni boduli, maštom i smijehom se boreći protiv ozbiljnog pada temperature.

- Predlažem da vas posjetimo sutra u podne i sa sobom dovedemo sve ove ljude, pa ne odemo kući dok bivši društveni dom ne zaživi kao poligon za kulturu i umjetnosti, rješenje je koje je u spontanom igrokazu 'gradonačelnika' natjeralo na suradnju s građanima, nakon što se oglušio na prethodne umjerenije ponude.

- Namjera nam nije bila da na nekoga upiremo prstom, ili tražimo krivca, već da pronađemo rješenje, govori nam Marica objašnjavajući koncept forum kazališta, ali i bit 'Pokreta', u kratkom razgovoru, gdje nam je nekolicina pokretača pokušala objasniti što ih je motiviralo na ujedinjenje.

- Dogodilo se to putovanje u Bruxelles, gdje se nas par s otoka prvi put okupilo i ja sam već u autobusu doživjela otkrivenje. Prije sam smatrala da sam neki luđak, kojeg nitko ne razumije, jer su lokalnoj zajednici naši napori poput nekog 'science fictiona'. No kada sam vidjela da i na drugim otocima ima sličnih luđaka, shvatila sam da za nas ima nade, govori kroz smijeh, ističući kako je 'Pokret' za nju sigurnosna mreža podrške.

- Zapravo nam je najveća prepreka nerazumijevanje i mentalitet većeg djela uspavanih otočana, nadovezuje se Maja Jurišić, ističući zajedničku problematiku

- Dok ti uopće pronađeš načina da im objasniš da je to tvoja dobra namjera, izgubiš snagu. Svi misle da sve radimo iz svog osobnog interesa i radi novca, ili smo u protivnom luđaci - dodaje gorljivo.

- I u Visu je ta percepcija; vi ste došli lokati, jesti i besplatno prespavati - nadovezuje Marica, čudeći se uvriježenom doživljaju.

- Čak nam i roditelji kažu; hej pa daj to nekako naplati - uključuje se Hvaranin Ivo Zaninović Grande iz udruge 'Pjover', objašnjavajući kako ih 'Pokret' obogaćuje i bez zarade.

- Ja živim i radim u selu od petnaest ljudi, ali kada nazovem Maju da nam treba neka edukacija iz, primjerice, vođenja financija, nekako se organiziramo. Naš je zajednički zadatak da djelujemo i educiramo se međusobno, a posebno mlade - smatra Ivo.

- Na škoju je volonterstvo uglavnom nepoznanica - uključuje se i mlada Korčulanka Iva Žanetić, iz tamošnje udruge 'Fabrika ideja'.

- Ja sam bila maskota ljeta u svom gradu, svi su me zezali kako stalno letim amo-tamo. Zvali su me pčelica Maja, a mog prijatelja koji vrijedno radi na svom OPG-u, zvali su medo i ovac, jer drži pčele i ovce. Mladi su nezainteresirani; za svoj život, za slobodno vrijeme, za svoju budućnost, za donošenje odluka... Samo im je do kave - ističe ova volonterka.

- O nama se priča u cijeloj Hrvatskoj, a ipak nas ignoriraju na našim otocima i susjednom kopnu - zaključuje Maja, dodavši kako će jedino u Splitu 'Polaris' platiti naknadu za vez.

- Iako smo u Stomorskoj, Milni, Hvaru i Visu bili oslobođeni plaćanja naknade za pristajanje, Lučka uprava Split nije prepoznala važnost naše inicijative - objašnjava, pozivajući nas da se pridružimo pokretačima u oslikavanju transparenata za tim više relevantnu akciju kojom će na splitskoj Rivi sutradan okončati druženje.

U prostorima "Furije", jednog od viških motoklubova koji nas je velikodušno ugostio, atmosfera je živa, dok nas domaćini ljubazno poslužuju ukusnom večerom koju su sami pripremili. Kako večer odmiče, okrijepljeni pokretači spontano se izmjenjuju oko dva velika platna, šarenim bojama oslikavajući svoje osjećaje.

'Čuješ li svoje otoke' i 'Hvala ti, otoče', poruke su kojima su se odlučili obratiti Splićanima, pa sad bezrezervno ukrašavaju platna, ostavljajući svoj trag na 'dokumentu' koji će zabilježiti njihove snove.
Sutrašnji se dan odvija po planu. Iz Visa isplovljavamo rano. Pomalo uspavani moreplovci putem se 'nabrijavaju' uvježbavajući pjesmu za susjede s kopna.

- Gdje je nestao čovjek, gdje se skrivao - znakovito se zaori 'Polarisom' dok uskoro uplovljava u tišinu splitskog nedjeljnog podneva.

Glasna pjesma, uzvici veselja, lepršavi transparenti i truba brodske sirene iznenada razbijaju monotoniju ispijanja kave na Rivi. Zainteresirani Splićani mahanjem i pljeskom pružaju nam podršku dok uigrani pokretači nalaze svoje mjesto ispred bine na Rivi, gdje domaćine pozivaju da se pridruže predstavnicima omiljenog škoja i doznaju više o tamošnjoj problematici.

Turisti se zaustavljaju i fotografiraju. Saznavši o čemu se radi, grupa mladih Tajlanđana bodri ih riječima: 'Power to the people!', dok veseli aktivisti neumorno pjevaju: 'Hvar je meni mila majka, Brač je naša Jamajka', 'Vis je mila majka, Jamajka...'.

Splićani s osmijehom na licima uglavnom ostaju u stolicama, ili pažljivo zaobilaze gužvu. Rijetki zastaju, pa čestitaju, pozdravljaju inicijativu. 'Gdje da potpišemo', pitaju angažiraniji.

Dok ih promatram, prisjećam se riječi Andrijana Nigoevića, koji obnavljanjem suhozida brani identitet škoja.

- Hrvatska ima masu otočića, velikih i malih koji su raštrkani okolo. Kad se sve skupi i krene slagati, bit će to prava bunja, cjelina u kojoj svaka mala stina ima svoju ulogu i nezamjenjiva je, jer bi se bez nje zid raspa. Sad se trebaju dobro postaviti temelji, a ti temelji su 'Pokret otoka', njegova je prigodna metafora s kojom vam ostavljam do ponovnog okupljanja pokretača.


Tonka, svaka vam čast

U publici na viškoj rivi, koju je po završetku predstave, autorskim stihovima o škoju oduševio tamošnji pjesnik Pepe Kalafot, zatekli smo i komišku gradonačelnicu Tonku Ivčević, koja se s pokretačima nastavila družiti i u večernjim satima.

- Već se godinama i sama zalažem za zaštitu otoka i prava otočana, tako da sam s 'Pokretom' upoznata od početka i apsolutno ga podržavam. Jako je dobro što su se otočani konačno umrežili, a to je moralo početi ovakvim neformalnim druženjem, koje će, uvjerena sam, rezultirati konkretnim suradnjama', kazala je jedina gradonačelnica koja se pridružila pokretačima, a čija bi otvorenost i angažman mogli poslužiti kao dobar primjer neodlučnim dužnosnicima diljem Jadrana.


Idemo sada na Hvar

Sljedeća aktivnost Pokreta planirana je uskoro u Hvaru, gdje će se od 4. do 6. Studenog, virtualnom izložbom u Venerandi, Hvaranima predstaviti umjetnici s mnogih otoka.

- Uglavnom kada se priča o otocima, priča se o problemima i preprekama, no mi u Pokretu pronalazimo rješenja, što dokazuje i ova izložba, koja je dobar primjer dijeljenja resursa umrežavanjem, s obzirom na to da se radi o suradnji više organizacija sa otoka, najavljuje Nena Kolak, iz 'Saveza Platforma Hvar', koji se zalaže za revitalizaciju zapuštene Venerande i njenu prenamjenu u društveno kulturni centar.


Plati, pa se veži

Iako smo u Stomorskoj, Milni, Hvaru i Visu bili oslobođeni plaćanja naknade za pristajanje, Lučka uprava Split nije prepoznala važnost naše inicijative pa je 'Polaris' jedino u Splitu platio naknadu za vez

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. kolovoz 2022 10:29