StoryEditorOCM

Čelnici općina izostali sa skupa o katastarskim mjerenjima

Piše PSD.
26. siječnja 2012. - 09:17
Od 3351 katastarskih općina u Hrvatskoj tek je 3 posto obuhvaćeno novom katastarskom izmjerom u zadnjih 20 godina za što je utrošeno 650 milijuna, a kako bi se ovaj postotak poboljšao nužno je o važnosti urednih zemljišnih evidencija upoznati čelnike gradova i općina.

Zato je u Splitu u srijedu održano predavanje čelnika Udruge gedetsko geoinformatičke struke pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, a u organizaciji Splitsko dalmatinske županije.

No, iako je skup namijenjen gradonačelnicima i načelnicima, odazvalo se tek njih pet, šest iz županije, a oni su iz prve ruke mogli čuti sve o Strategiji razvoja geodetske djelatnosti u Hrvatskoj te uvidjeti važnost katastarske izmjere i urednih zemljišnih knjiga.

Domaćin skupa Visko Haladić, zamjenik župana podsjetio je što plan o katastarskoj izmjeri znači za Hrvatsku, ali i za ovu županiju.

- Nesređene zemljišne knjige donose gubitak svima, gradovima i općinama koji ne mogu naplatiti porez i komunalni doprinos, te vlasnicima parcela koji s takvom zemljom ne mogu raspolagati, u nju ulagati ili je prodati – kazao je Haladić.

Ovakvo stanje koči i investitore, podsjetio je Haladić, koji žele ulagati u našoj zemlji, a uredne zemljišne knjige su jedan od preuvjeta i za izvlačenje novca iz europskih fondova. Uredne zemljišne evidencije su i dio projekta Vlade RH za što će se izdvojiti milijardu i 800 tisuća kuna, a u cijeli posao će se kreditima uključiti i HBOR.

Damir Delač iz Geodetskog zavoda u Rijeci kazao je kako su općine i gradovi važni u ovom procesu jer su poveznica između geodetske struke i vlasnika zemljišta, no općine i gradovi ne financiraju ovakve izmjere već je to obveza upravo vlasnika.

Na skupu se čulo kako prva izmjera na našim prostorima potječe još iz Austro-ugarska i to 1817. godine, a od toga se zbog lošeg političkog sustava u prošlom stoljeću nije puno popravilo, a mjerenja iz tog vremena aktualna su i danas . Dokaz za to je maleni postotak od svega 3 posto usklađenih zemljišnih evidencija.

S obzirom na takvo loše stanje za očekivati je kako će slijedeći sličan skup prodrmati uspavane čelnike gradova i općina koji su svojim izostankom pokazali koliko im je do urednih zemljišnih knjiga doista stalo.

OJDANA KOHAREVIĆ
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
13. lipanj 2026 16:57