StoryEditorOCM
Dalmacijagenijalna ideja

Biznis zaštitarke podataka: kako je bivša šefica HDZ-ove udruge žena ušla u unosan posao sa splitskim školama i naplatila im posao za koji su već imale zaposlene ljude

17. listopada 2019. - 09:48

Dr. Marija Boban, profesorica na Pravnom fakultetu u Splitu koja je od jeseni 2012. do ostavke u ljeto 2014. godine vodila HDZ-ovu Zajednicu žena "Katarina Zrinska", vlasnica je jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, u javnosti poznatijih kao "tvrtka za 10 kuna", i svakog mjeseca nekim srednjim školama u našoj županiji naplaćuje misteriozne iznose za zaštitu osobnih podataka.

Tko ih napada i čime ih ona brani, teško je reći. No, poznato je da te poslove dobiva bez natječaja. Genijalna poslovna ideja za tvrtku "TechFuturo innovation", sa sjedištem u Zagrebu, protekla je iz izglasavanja Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR).

Kako bismo doznali više o tom GDPR biznisu, kontaktirali smo gospođu Boban svim raspoloživim "kanalima": elektroničkom poštom, pozivima i SMS-ovima. Zanimalo nas je koliko joj vremena oduzima takva obaveza, s koliko škola surađuje i kako izgleda jedan radni dan u životu školskog zaštitara podataka.

Prošlo je već 15 dana i nije nam se javila. Međutim, preko posrednika je dala od znanja da je pročitala naša pitanja i da ne namjerava odgovoriti na njih.

Tvrtka "TechFuturo innovation", među ostalim, sklopila je ugovor s Ekonomskom i upravnom školom. Od ravnateljice Nede Bartulin pokušali smo dobiti na uvid ugovor s firmom dr. Boban, ali i odgovor na pitanje koliko joj najveća srednja škola u našoj županiji mjesečno plaća za usluge. Ni dokumente ni odgovor nismo dobili, pa smo poslali prijavu povjereniku za pravo na pristup informacijama.

Kako bismo sagledali kakva je praksa štićenja podataka u ostalim srednjodalmatinskim školama, poslali smo upite svim obrazovnim institucijama na našem području. Većina je odgovorila i tvrde da nemaju potrebe sklapati posao s privatnom firmom za zaštitu podataka kad je već država financirala da školski tajnici i pravnici idu na osposobljavanje za čuvanje podataka i to obavljaju uz redovni posao.

Među kontaktiranim ravnateljima istaknuo se čelnik škole iz sinjskoga kraja. Iako nismo spomenuli ničije ime, kazao je:
– To vi, biće, pitate zbog Marije Boban. Ona van radi samo sa školama čiji su ravnatelji njena krvna grupa, pa van je najbolje tamo i zvati.

Nakon isteka zakonskog roka, 21 školu prijavili smo Povjerenstvu za pravo na pristup informacijama. Dok nadležne institucije ne krenu "upirati" po njima da počnu poštovati zakone, nećemo znati kako troše javni novac niti s koliko škola, recimo, posluje tvrtka "TechFuturo innovation".

No, profesori Ekonomske i upravne škole sjećaju se da je dr. Boban na sastanku njihova Školskog odbora izjavila da "radi s petnaestak škola". To je bilo prije godinu dana. Ako je razvijala posao, u međuvremenu je našla još klijenata. Ako od svake dobiva oko 600 kuna, kao u spomenutoj instituciji, to bi značilo da mjesečno dobiva više od 9000 kuna za uslugu koju u većini ustanova obavljaju njihovi zaposlenici.

Razgovarali smo i s prof. Suzanom Kačić Bartulović iz Ekonomske i upravne škole, koja je opisala jednu od povezanih situacija:

– U našoj školi djeluju dvije sindikalne podružnice – Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama i Preporoda. Za 19. studenoga 2018. Ivica Veršić, povjerenik Nezavisnog sindikata, sazvao je skup radnika. Ukazala sam na nezakonitost tog sazivanja jer je u dnevnom redu naveo da je nazočnost obvezna za sve radnike, što je nemoguće jer to nije propisano ni jednim zakonskim ili podzakonskim aktom. Na taj poziv potpisala se ravnateljica Bartulin. Ona je vodila skup radnika, što je, opet, suprotno Zakonu o radu. Kolega Veršić došao je sa zakašnjenjem, a većina nastavnika uopće se nije pojavila – počinje nam priču naša sugovornica.

Ravnateljica je ugovor s tvrtkom dr. Boban potpisala 23. listopada, dakle gotovo mjesec dana prije skupa na kojem se to izglasalo.

– Gospođa Boban na tom je sastanku kazala da se brine za 15 škola u Splitu u smislu zaštite podataka, iznosila je "strahote" koje GDPR donosi, uvjeravala profesore da ne smiju s učenicima komunicirati čak niti preko WhatsAppa. Nakon njezina predavanja kolege su morali glasati jesu li voljni da ona preuzima naše podatke. Oni koji su se izjasnili kao suzdržani bili su odmah prozvani i morali su objasniti zašto. Prije je za zaštitu podataka bila zadužena naša zaposlenica, magistrica prava. U većini škola taj posao obavlja tajnik škole, no kod nas ništa nije slučajno – navodi naša sugovornica.

Naime, upravo je dr. Boban bila članica prošlog saziva Školskog odbora, u vrijeme kad je školu vodila danas umirovljena ravnateljica Ksenija Meštrov.

– U našem upravnom tijelu sjedila je kao predstavnica roditelja iako je aktivna političarka, a uz to je i otvoreno lobirala za kolegicu Bartulin prilikom izbora ravnatelja. Poznato je da Županija, kao osnivač, imenuje tri člana Školskog odbora, i to su u pravilu predstavnici vladajuće stranke, najčešće HDZ-a. Koliko mi je poznato, gospođa Boban je diplomirana ekonomistica s doktoratom informacijskih znanosti. Zar škola koja ima Stručno vijeće profesora pravne grupe predmeta i nastavnike koji su položili pravosudni ispit nema zaposlenika od povjerenja koji se može baviti zaštitom osobnih podataka? – pita se Kačić Bartulović i dodaje:

– Kao sindikalna povjerenica Preporoda, od vodstva škole tražim odgovore na brojna pitanja. Ali ih, kao ni vi, ne dobivam. Od tajnice škole tražila sam odluku o imenovanju osobe za zaštitu podataka. Odluku je 23. listopada 2018. donijela ravnateljica, dakle puno prije skupa radnika održanog 19. studenoga prošle godine. Čemu onda glasanje i zastrašivanje nastavnika GDPR-om? Zapisnik sa skupa nisam dobila do dana današnjeg, kao ni službeno objašnjenje ravnateljice i Školskog odbora. Posljednju zamolbu za očitovanje predala sam 2. listopada, gotovo godinu dana nakon sporne odluke. I dalje nema odgovora – navodi Kačić Bartulović.

Agencija: Nismo dužni provjeravati koga škole angažiraju

Iz Agencije za zaštitu osobnih podataka dobili smo uopćen odgovor u kojem nam je rečeno da oni nisu dužni provjeravati kakve tvrtke (i za što) škole angažiraju, kao i da je uvođenjem GDPR-a propisana obaveza imenovanja osobe koja bi vodila brigu o zaštiti osobnih podataka, ali i da nije zakonski precizirano kakve kvalifikacije mora imati:

– Iako se ne navodi koje bi stručne kvalifikacije trebalo razmotriti prilikom imenovanja službenika za zaštitu podataka, neupitna je činjenica da moraju biti stručnjaci u području nacionalnog i europskog prava i prakse – kažu iz državne institucije i dodaju da se ovaj posao može obavljati i na temelju ugovora o djelu sklopljenog s pojedincem ili organizacijom izvan školske ustanove, sve dok ta "osoba nije u sukobu interesa".

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 17:31