Biokovo krije niz opasnosti: od 1976. do 2007. poginula su 24 penjača

Biokovo je definitivno opasna planina. Potvrđuju to i najnoviji slučajevi od ovoga ljeta kad su brojni turisti iz podnožja Biokova potpuno nepripremljeni krenuli od mora prema vrhu. Pa onda zalutali, zapeli u stijenama i molili pomoć. Spašavali su ih pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS).

Nažalost, ponovno je bilo i smrtnih slučajeva. Posljednji je, prije nekoliko dana, poginuo češki turist koji je pao s litice na koju sam nije ni smio ići. Očito, razlog tolikom stradavanju i velikom broju intervencija HGSS-a je u nepripremljenosti i neinformiranosti turista o svim zamkama Biokova.

Upravo zato je i češki policajac Ivan Krulic, koji je na ispomoći u Omišu, svratio u pratnji hrvatskog kolege Valentina Ivandića iz Makarske u Infocentar Parka prirode Biokovo. Želio se što bolje informirati o toj planini, u povodu nedavnog stradanja čeških turista. O Biokovu ih je informirala Vedrana Vela-Puharić, vodička i arhivarka Parka prirode, te ih opskrbila infomaterijalima i kartama.

Labirint litica i procjepa

Od 1976. godine do 2007. godine smrt je na Biokovu našlo 24 penjača od kojih je bilo čak 12 Hrvata. Izvlačili su ih pripadnici makarskog GSS-a , koji su izvukli i život spasili još 37-orici ljudi koji su pohodili jednu od najprivlačnijih ali isto tako opasnih planina.

Posljednjih godina najčešće su intervencije zbog neopreznosti stranaca, ponajviše s češkom ili poljskom putovnicom i nema ljeta da s Biokova nekoga stranca ne spuste u kovčegu. Iako se spašavanje i traganje vrši po vrlo teškom terenu, ljeti na visokim i jedva izdržljivim temperaturama, a zimi po pušavici i ledu, članovi Gorske službe nikada ne posustaju od humanitarnog rada, niti su ikada odbili krenuti u akciju. Bez plaćene kune. Trošak goriva, vozila, često puta helikoptera čiji sat vremena rada u akcijama traganja i spašavanja stoji 5000 eura, pokriva se iz državnog proračuna.

U labirintu litica i procjepa život svakog trena neopreznim i neobučenim avanturistima visi o koncu. Nakon svake akcije postavlja se prvo pitanje što HTZ i ispostave po mjestima mogu učiniti da se turistima, kojima se vrhovi Biokova čine blizu i bezopasno pa na penjanje liticama krenu često u japankama na nogama, bez vode, u maskirnim majicama koje se teško uočavaju u slučaju traganja, ukažu na pogubne statističke podatke o pogibelji na takvim nerazumnim izletima i upozori ih se na opasnost.

Letke upozorenja možda bi trebalo dijeliti na graničnim prijelazima ili na recepcijama objekata za turizam. Više oznaka s upozorenjima trebala bi staviti i javna ustanova Park prirode Biokovo uključiti se u preventivne aktivnosti, koje su puno jeftinije od golemih troškova spašavanja. Također bi nadležna ministarstva morala razmisliti o sugestijama GSS-a i na temelju analiza statističkih podataka sagledati na koji bi se način troškovi mogli pokriti iz osiguranja turista.

Upute i upozorenja

- GSS je napravio zemljovide, označio zajedno s planinarima planinske staze, ostavili smo letke s pojašnjenjima da se podijele po kampovima, privatnim iznajmljivačima, na recepcijama s uputama i upozorenjima da se ne ide na planinu u klopku. Naše planine s mora izgledaju pregledno i pitomo, ali su često smrtonosne. Dovoljan je samo jedan krivi korak. Jako sunce brzo dovodi do iscrpljenosti, gubitka snage, dezorijentiranosti... Dobiva se privid da je sve blizu, a provalija na sve strane. Često takvi skrenu s obilježenih staza – ispričao je Vinko Prizmić, pročelnik HGSS-a.

Dvije akcije koštale milijun kuna U četiri dana spašavanja na Biokovu u posljednje dvije akcije kada je na terenu prosječno po 50 spasilaca koji su tragali po 16 sati dnevno odradili smo 3200 sati. S helikopterom i upotrijebljenom opremom, gorivom, dvije akcije su koštale milijun kuna. Veliki su to novci koji idu iz džepa naših poreznih obveznika. Zato uporno predlažemo vlasti da se nađe načina i da poput nekih drugih zemalja ovakve akcije budu naplativa iz osiguranja turista. Svi bi morali napraviti svoj dio posla – rekao je Prizmić.