Stolice i podove hodnika policijskih postaja, gdje su sate, a ponekad dane i noći provodili čekajući "obradu", ilegalni će imigranti, uhvaćeni na području Zadra, Šibenika, Splita i Dubrovnika, od ove jeseni zamijeniti nešto drukčijim smještajnim kapacitetima. Znatno bolji uvjeti, primjereni (zatočenom) čovjeku, očekuju ih u novom Tranzitnom centru za strance u Trilju, izgrađenom u skladu sa zahtjevima Schengenskog sporazuma.
Za vas smo, uvaženi čitatelji, prvi ušli u netom opremljen objekt i provjerili kako će i gdje ilegalni imigranti zatečeni u našem susjedstvu kratiti vrijeme, dok administracija odlučuje o njihovim sudbinama.
- U tranzitnim se centrima pojedinci kratko zadržavaju, a najviše do 48 sati, odnosno onoliko koliko traje postupak odlučivanja o tome vraća li ih se odakle su došli ili ih šaljemo u centar u Ježevo, koji uz ovaj i onaj u Tovarniku čini našu cijelu mrežu takvih ustanova. Stranci će ovdje, po registraciji, biti slobodni raditi što žele, a na raspolaganju će imati mnoge mogućnosti; od biblioteke do teretane pa nadalje - objašnjava nam Antonio Vulas, voditelj službe za nezakonite migracije Policijske uprave splitsko-dalmatinske, uvodeći nas u dvorište okruženo sivim zidovima.
Dok prolazimo kroz visoku metalnu ogradu kojom je opasana trokatnica, "ukrašena" debelim rešetkama na prozorima, naziremo paniku, zamišljajući se u cipelama nesretnika kojima je namijenjena, no statistika koju nam iznosi naš domaćin neočekivano umiruje.
- Kod nas su uglavnom, kako ih mi zovemo, domaći stranci. Državljani zemalja iz bivše Jugoslavije i Albanije, koji kod nas dolaze na sezonski rad, te uglavnom očekuju scenarij koji ih i zatiče pa surađuju u postupanju i ne rade nikakve probleme. To je već desetljećima uobičajena praksa, koja i datira iz vremena Jugoslavije, no kako danas imamo kvote za radnike iz inozemstva i za mnoge nema mjesta, ostali dolaze i rade na crno; u turizmu, na građevini... - objašnjava naš sugovornik, otkrivajući svakodnevicu svog posla.
Kako doznajemo, ove je godine na području Splitsko-dalmatinske županije registrirano tek šest "nezakonitih stranaca" iz drugih zemalja poput Sirije i Afganistana, koji su, kaže Vulas, ovdje vjerojatno zalutali, što u prosjeku proteklih godina iznosi manje od 10 posto ukupno privedenih imigranata.
Smještajni kapaciteti, koji u triljskom Centru predviđaju prihvat 56 stranaca, stoga su i više nego dostatni za ovdašnje potrebe, a prostora ima i za pedesetak zaposlenih koji će o njima skrbiti. Prema riječima Antonia Vulasa, sobe opremljene dvama metalnim krevetima na kat, ormarićem i kupaonicom koju dijele s identičnom susjednom prostorijom i više su nego adekvatne za prenoćiti jednu ili dvije noći. U odvojenom dijelu hodnika nalazimo i slične sobe s privatnom kupaonicom, namijenjene za prihvat obitelji koje također ponekad zalutaju kod nas.
- Svi se oni za svog boravka mogu zabaviti slobodnim aktivnostima, a na raspolaganju će im biti prostorija za druženje, igraonica sa stolnim tenisom i stolnim nogometom, zatim biblioteka i teretana te krovno igralište na kojem će moći izići na svježi zrak, prošetati ili zaigrati košarku. Naravno, tu je i kantina gdje će im se dnevno služiti hrana i piće - objašnjava nam Vulas u šetnji kroz hodnike pa otvara vrata "glavne" prostorije.
Za rad službenih djelatnika na ovoj adresi, najvažniji je, ističe Vulas, "Eurodac", pa uključi "grdosiju" koju će upoznati svi koji ovuda prođu, osim djece do četrnaeste godine. Riječ je o najnovijem uređaju za uvođenje nezakonitih stranaca u zajednički sustav EU-a, koji na temelju uzetih otisaka prstiju utvrđuje je li osoba već negdje zabilježena u ilegalnom prelasku granice.
- Utvrđivanje zemlje prvog ilegalnog prelaska trenutačno je najveći problem u obradi stranaca na području Unije, jer mnogi kriju svoje državljanstvo, koje je bez dokumenata teško utvrditi. Ovaj nam uređaj pomaže doznati gdje su prvi put uhvaćeni, jer ih zemlje potpisnice Schengena, prema Dublinskom pravilu izručuju u zemlju prvog prelaska, koja zatim odlučuje o njihovu daljnjem putu i organizira im povratak kući - objašnjava naš domaćin.
Priznavši kako je strancima teško ponuditi humani pristup dok spavaju na hladnom podu hodnika policijske postaje, Vulas zaključuje kako je prije svega za njih, a onda i za policajce, novi Centar veliko olakšanje pa s nestrpljenjem, dodaje, čekaju sredinu listopada, za kada je najavljen početak njegova rada.
Povrat milijuna
Ako Centar ne bude u funkciji do siječnja 2017., iznos od 3,4 milijuna eura, koliko je Hrvatska od EU-a dobila za izgradnju ovog objekta u sklopu provedbe schengenskog režima, morat ćemo vratiti. Svi, stoga, budno prate korake Hrvatskih cesta zaduženih za izgradnju pristupne ceste o kojoj ovisi uporabna dozvola, a kojima je Vlada na sjednici 13. rujna naložila hitnu intervenciju u cilju dovršetka projekta.
Nema odvjetnika
Iako zakon strancima predviđa besplatnu pravnu pomoć u postupku povrata, na vezani se lanjski natječaj Ministarstva unutarnjih poslova niti jedan odvjetnik s područja Dalmacije, ali ni šire nije prijavio. Kako ugovor o suradnji s MUP-om i povrat sredstava od EU-a, koja subvencionira i taj dio zbrinjavanja ilegalnih imigranata našim odvjetnicima nije bio zanimljiv, u pitanje dolazi zakonom zajamčeno, pravovremeno pravno savjetovanje s odvjetnicima koji bi za tu uslugu morali potegnuti iz Rijeke ili Zagreba.
Hvala na dojavama
Strance koje policajci dnevno susreću, kako doznajemo, najčešće prijavljuju konkurenti, zakinuti boljim položajem poslodavaca, koji nesretnicima ne plaćaju doprinose. Iako, navodi Vulas, upravo putem takvih dojava detektiraju većinu ilegalnih imigranata, u prosjeku je tek svaka deseta prijava, kako kaže, "pravi hit". Bez obzira, dodaje, zahvaljuje svima koji im tako olakšavaju posao.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....