Udruga “Lijepa naša” organizira u petak, 10. srpnja akciju spašavanja šimšira od šimširova moljca u Biblijskom vrtu pa poziva članove i prijatelje da im se pridruže, najavila je predsjednica udruge Ivna Bućan.
U međuvremenu su se iz splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša odazvali pozivu “Lijepe naše” i napisali upute građanima kako bi što uspješnije suzbili nametnika koji već nesmiljeno uništava šimšir na ovome području.
Napad šimširova moljca može lako prepoznati po svilenkastim, paučinastim zaprecima na vrhovima izbojaka, u kojima se nalaze odrasle gusjenice. U mjerama zaštite se, među ostalim, navodi da se štetnik može suzbijati mehaničkim (ekološki najprihvatljiviji način) i kemijskim mjerama temeljem pravovremenog utvrđivanja početne zaraze, prisutnosti gusjenica.
Tamo gdje je to izvedivo preporuča se sakupljanje aktivnih gusjenica te uništavanje zapredaka u kojima se nalaze starije gusjenice u mirovanju radi kukuljenja. Sanitarna rezidba i uništavanje zaraženih izbojaka (mljevenje ili spaljivanje) također može značajno smanjiti brojnost populacije štetnika. Kao učinkovita metoda suzbijanja pokazalo se i “pranje” grmova visokotlačnim peračima.
Kemijski štetnik se može suzbijati insekticidima (primjena u večernjim satima kad pčele ne lete), i to dok su gusjenice što mlađe. Nadalje, mogu se koristiti, pogotovo za suzbijanje mlađih stadija gusjenice, ekološki povoljni insekticidi.
Napominje se i da nakon obavljenog suzbijanja treba nastaviti kontrolirati biljke šimšira zbog moguće nove infestacije štetnikom koji dolijeće s drugih zaraženih biljaka.
Napad šimširova moljca može lako prepoznati po svilenkastim, paučinastim zaprecima na vrhovima izbojaka, u kojima se nalaze odrasle gusjenice. U mjerama zaštite se, među ostalim, navodi da se štetnik može suzbijati mehaničkim (ekološki najprihvatljiviji način) i kemijskim mjerama temeljem pravovremenog utvrđivanja početne zaraze, prisutnosti gusjenica.
Tamo gdje je to izvedivo preporuča se sakupljanje aktivnih gusjenica te uništavanje zapredaka u kojima se nalaze starije gusjenice u mirovanju radi kukuljenja. Sanitarna rezidba i uništavanje zaraženih izbojaka (mljevenje ili spaljivanje) također može značajno smanjiti brojnost populacije štetnika. Kao učinkovita metoda suzbijanja pokazalo se i “pranje” grmova visokotlačnim peračima.
Kemijski štetnik se može suzbijati insekticidima (primjena u večernjim satima kad pčele ne lete), i to dok su gusjenice što mlađe. Nadalje, mogu se koristiti, pogotovo za suzbijanje mlađih stadija gusjenice, ekološki povoljni insekticidi.
Napominje se i da nakon obavljenog suzbijanja treba nastaviti kontrolirati biljke šimšira zbog moguće nove infestacije štetnikom koji dolijeće s drugih zaraženih biljaka.
J. MATIĆ
