Bespravni graditelj bagerima napao podmorski arheološki lokalitet!

Kada je prije nekoliko godina Neno Rokov, inače ronilac splitskog podvodnoistraživačkog kluba “Mornar” na sućuračkom lokalitetu Trstenik otkrio vrijedno nalazište na kojemu je pronađen sačuvani Pitos, oko deset amfora i brodska konstrukcija iz prvog stoljeća prije Krista, bila je to senzacija i dokaz kako je Kaštelanski zaljev kraljevstvo pod morem.

Tada je skupina arheologa predvođena podvodnom arheologinjom mr. sc. Irenom Radić-Rossi iz Odjela za podmorsku arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda zajedno s “Mornarovim” roniocima vodila dvotjedno istraživanje sućuračkog podmorja, a pronađena brodska konstrukcija duga je oko dvanaest metara, a široka oko pet.

Danas, skoro pet godina od senzacionalnog otkrića, lokalitet zbog nedostatka financija nije istražen, međutim u međuvremenu se našao pod rukom devastatora i bespravnih graditelja. Kako nam je potvrđeno iz Konzervatorskog odjela u Trogiru, bespravne radove uz nalazište izvodi Vinko Mariani čija se kuća nalazi u neposrednoj blizini.

Sustavno uništavanje

- Ovo što se dogodilo u Sućurcu nije ništa neobično za Hrvatsku. Nalazište koje smo otkrili, nakon dva tjedna ispitivanja prekrili smo geotekstilnim vrećama s pijeskom i čeličnom žicom kako bismo mogli nastaviti posao kada financije to dopuste. Nakon što smo doznali kako je netko od obližnjih susjeda tik u taj, od strane Ministarstva kulture, zaštićeni lokalitet betonirao obalu uz koju je još postavljen 20-30 metara dug ponton u moru, doslovno smo poludjeli.

To je barbarizam za svaku moguću osudu. Onaj tko je to učinio treba ga kazniti najgorom mogućom kaznom i naložiti mu vraćanje cijelog terena u prvobitno stanje. Ovo kriminalno djelo kažnjivo je svuda u svijetu, pa bi trebalo biti i ovdje. Graditi nešto uz zaštićeni lokalitet zakonom je zabranjeno. Nikakve aktivnosti u prostoru od 300 metara ne smiju se izvoditi, a ovdje su, čujemo, bageri kopali na svega par metara od lokaliteta - sa zgražanjem nam prepričava Ivan Bronzović, tajnik podvodnoistraživačkog kluba “Mornar”.

- Žalosti nas - dodaje on - što susjedi i lokalna zajednica nisu odmah reagirali kada je devastacija počela. Odgojili smo generacije ljudi koji sudjeluju u zaštiti našega mora, dok istovremeno oni koji se najviše zaklinju da u njemu uživaju, zapravo more i sve bogatstvo pod njim sustavno uništavaju - veli Bronzović.

Pročelnik Konzervatorskog odjela u Trogiru Miro Katić potvrdio nam je kako su prije dva dana izišli na očevid te utvrdili stanje.

- U ovom slučaju radi se o bezobrazluku jer smo prije godinu dana kada je investitor betonirao obalu izdali zabranu radova. Tu se obala narušava svako malo, unatoč zabrani Ministarstva kulture, i ono što nam valja raditi jest cijeli slučaj prijaviti inspekciji našega ministarstva. Žalosti nas činjenica da u nešto što je vrijedno ulažemo novac za istraživanja koja se uskoro nastavljaju, dok istovremeno ljudi to uništavaju. Sramota - kazao je Katić.

Što je ostalo pod morem na nalazištu koje je prije pet godina snimio naš fotoreporter Božo Vukičević, još nitko ne zna

Kako doznajemo, investitor, uzurpator pomorskog dobra i devastator zaštićenog lokaliteta, betonizaciju i postavljanje pontona napravio je još prošlog ljeta, no kako stvari na terenu stoje, radi i dalje. Uza sam lokalitet prilikom postavljanja pontona, u moru su kopali bageri, pa istraživači strahuju što će zateći pod morem kada se istraživanja nastave.Kažimo kako se pretpotstavlja da je otkriveni brod služio za prijevoz tereta u plitkim ambijentima kao što je područje Kaštelanskog zaljeva.

Brod se najvjerojatnije potopio jer je prevozio veliku količinu kamenja za gradnju, što su arheolozi na dubini od dva metra pod morskim muljem i otkrili. Analizom drvene građe broda, analizom materijala unutar konstrukcije, te uz pomoć detalja koji karakteriziraju antičku brodogradnju (prvo se gradi trup, pa rebra broda), arheolozi su zapravo došli do podataka prema kojima brod potječe iz prvog stoljeća prije Krista.

Podvodni arheolozi su do sada istražili presjek broda po širini kako bi mogli doći do podataka važnih za slučaj vađenja broda iz mora, a tom su prilikom uočili i kako su prilično dobro očuvani elementi brodske konstrukcije, rebra broda, oplate i kontraoplate, te su očuvani i ostaci klinova i utora.

Istraživanja ovog vrijednog arheološkog nalaza su prekinuta, a kako nam je potvrdio Miro Katić, pročelnik Konzervatorskog odjela u Trogiru, trebala bi biti nastavljena za mjesec dana. Ovakva nalazišta pružaju veliku pomoć arheolozima i povjesničarima pri rekonstrukciji izgleda prostora između Trogira i Solina u antičko doba. Oni koji ih devastiraju i uništavaju očito toga nisu svjesni. Prnađeni pitos (glinena posuda iz 2. stoljeća) sa sućuračkog Trstenika čuva se u Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu, dok su čitave amfore svoje utočište našle u Muzeju grada Kaštela.

JAKOV ŽARKO