Dalmacijasplitski emeritus od vitra

Bernardin Peroš: Naša bura udara na refule, poput pikamera, proučavali su je i Japanci. Evo otkud ovakvi snažni naleti i kako 'napada' na Split

Piše Damir Šarac

Orkanska bura boja je tijekom vikenda poharala srednju Dalmaciju podsjetila je stanovnike hrvatskog juga tko je oduvijek gospodar njihovih života: dva vjetra, studena bura i vlažno jugo, određuju život ljudi na Mediteranu.

Ali njima se bavi i struka, tako je – upravo simbolično – samo koji dan uoči vjetrovite nepogode u Splitu promovirana iznimno vrijedna knjiga, prva na hrvatskom jeziku i rijetka u svijetu "Utjecaj vjetra na konstrukcije", autora prof. dr. Bernardina Peroša, professora emeritusa Splitskog sveučilišta, koji je četrdeset godina znanstvene karijere na splitskom Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije posvetio upravo utjecaju vjetra, ponajprije bure, na građevinske konstrukcije, a posredno i na njezin utjecaj na naš stil života.

Svjetska znanost

Kad se profesor Peroš počeo baviti ovom tematikom, literature na hrvatskome gotovo i nije bilo, a na svjetskoj razini vrlo malo, pa su njegova djela zapravo danas relevantna literatura u svjetskoj znanosti.

– Bura koje je za nama jedna je od najjačih ikad izmjerenih na ovom području, a pokazalo se da su Makarska s izmjerenih 190 kilometara na sat, a potom i Split sa 176 km/h itekako izloženi utjecaju tako snažnog vjetra. Inače je najjači udar bure izmjeren na Masleničkom mostu prije dvadeset godina, a iznosio je 248 km/h.

Pored utjecaja na metalne konstrukcije, što je primarno područje mojih istraživanja, dolazimo i na pitanje cirkuliranja vjetra u urbanim sredinama, što je područje koje je vrlo aktualno u znanstvenom svijetu. Ne smijemo smetnuti s uma da su i ovakvi ekstremni naleti vjetra također posljedica globalnih klimatskih promjena – objašnjava prof. dr. Peroš, koji za buru kaže kako je svaki njezin nalet zanimljiv i neponovljiv i ne da se unificirati.

Navodi kako je život na našem području određen dvama najpoznatijim vjetrovima, jugom i burom, a sve ostalo, poput levanta ili tramuntane, su "nijanse".

Sofisticirana oprema

– Pojednostavljeno govoreći, bura je turbulentna, dinamična i mahovita, snažnija pri tlu, udara na refule poput pikamera i snažno djeluje na metalne, lagane konstrukcije, dok jugo ima dulji interval i ne ugrožava toliko konstrukcije, premda je najveća zabilježena snaga juga u Splitu iznosila 190 km/h.

Inače, pažnju svjetske znanstvene javnosti o djelovanju vjetra na konstrukcije kao sporednog opterećenja u statičkom usmjerilo je rušenje čeličnog mosta Tacoma Narows u SAD-u 1940. godine.

Moja istraživanja počela su prije četrdeset godina, kad sam predložio profesoru Vuku Milčiću iz Zagreba kako bih se bavio utjecajem fenomena vjetra na vitke i visoke konstrukcije, što je odmah podržao aludirajući na havarije čeličnih dalekovodnih i antenskih stupova na jadranskom obalnom području.

Bavljenje tom tematikom je multidisciplinarno, te pored građevinarstva uključuje meteorologiju i fiziku. Stoga već godinama surađujemo s Državnim hidrometeorološkim zavodom, a prije dvadeset godina nabavili smo najsofisticiraniju opremu za mjerenje profilnog vjetra na više točaka: na brdu Zahod iznad Dugog rata, na mostu Dubrovnik, stadionu Poljud, na hali specijalnih objekata u splitskom škveru, na Masleničkom mostu, te na 40-metarskom stupu u Bobanima na Klisu – kaže profesor Peroš, dodajući kako su hrvatsku buru podrobno istraživali japanski znanstvenici koji su od 1972. do 1976. provodili mjerenja u Senju, budući da i kod njih postoji sličan vjetar imena oroši.

– Gdje god smo se pojavili na znanstvenim skupovima izazvali smo veliko zanimanje stručne javnosti. Naši radovi o buri i njezinu utjecaju na konstrukcije objavljivani su u eminentnim svjetskim znanstvenim časopisima. Može se reći kako je bura pravi hrvatski brend!

 

Dva refula: Kaštela i Pujanke

Strujanje vjetra u urbanim sredinama jedna je od najatraktivnijih tema globalne građevinarske struke, posebno otkad se u svijetu podižu sve viši objekti, ali se vodi računa i o cirkulaciji unutar naselja zbog velikog zagađenje zraka i općenito ugode življenja.

A prof. dr. Peroša pitali smo stoji li stara splitska legenda kako je Dioklecijan smjestio svoju palaču, a time ubicirao i položaj budućeg Splita, na "savršenom" prostoru, zaštićenom od snažnih vjetrova.

– Bura u splitski bazen stiže preko Dinarida i "slijeva" se niz Kliška vrata. Potom se grana u dvije struje: jedna vodi prema Kaštelima, a druga preko Pujanki, gdje su tamošnji neboderi utjecali na njezinu cirkulaciju, baš kao što utječu i svi ostali objekti u gradu.

Naravno da su stari znali gdje će smjestiti naselje, na temelju iskustva, pa je tako Palača građena na vrlo povoljnoj lokaciji, a ne recimo na Meterizama, premda idealnog zaklona nema. Suvremeno planiranje radi se prema modelima polja planiranih naselja u koja se onda simulira struja vjetra i projektira – pojašnjava profesor Peroš.

#BURA#BERNARDIN PEROš