Vodozaštitna zona
Na teškom i osjetljivom terenu iznad izvora rijeke Jadro, djelatnici “Konstruktor inženjeringa” već su daleko odmaknuli s izgradnjom vijadukata “Izvor Jadra”, “Mačkovac” i “Jamani”, a postavljanjem zaštitnih mreža i izgradnjom potpornih zidova pripremaju se za proboj tunela “Mačkovac”, najjužnijeg od triju tunela na 4,5 kilometara trase nove prometnice.
– Specifičnost gradilišta je težak brdski teren na zapadnim padinama Mosora koji zahtijeva veliki broj objekata. Oko 70 posto trase ovog dijela brze ceste čine objekti, i to tri tunela ukupne dužine 486 metara, osam vijadukata dugih 1516 metara, te osam velikih potpornih zidova.
Budući da se cijelo gradilište nalazi u vodozaštitnoj zoni rijeke Jadro i neposredno uz vrlo frekventnu postojeću cestu i naselja, graditelji moraju biti vrlo oprezni prilikom miniranja zbog opasnosti od odronjavanja, a posebna će se pozornost posvetiti zatvorenom sustavu odvodnje oborinskih voda. Izgradnja ove ceste je tri puta kompliciranija od autoceste, moramo paziti na ljude, prirodu i postojeće instalacije – kaže dipl. ing. građ. Tonči Ljubetić, glavni inženjer projekta iz Hrvatskih cesta.
Inženjerska ekipa koja vodi gradilište, na čijem su sjevernom dijelu angažirani i radnici “Hidroelektre-niskogradnje”, tvrdi kako je razina prometa na brzoj cesti već dosegnula brojke koje su bliže – autocesti. Naime, prosječni dnevni promet tijekom 2008. godine iznosio je 15.800 vozila, što je znatno više nego na većini dionica Dalmatine kroz Liku i Dalmaciju.
– Na gradilištu su angažirani iskusni “Konstruktorovi” radnici, armirači i tesari, koji su zaslužni za izgradnju brojnih autocesta, od Dalmacije i Like do Gorskog kotara. Koncentrirani smo na južnom dijelu trase buduće ceste i sada radimo iznad izvora Jadra, na terenu punom iznenađenja na kojem se miješaju razne vrste podloge, od čvrstih do rastresitih laporastih materijala iz kojih izbija i voda – ističe dipl. ing. građ. Joško Čupić, šef “Konstruktorova” dijela gradilišta.
Glavni nadzornik za objekte, Ivan Oršulić iz IGH-a, zadovoljan je do sada obavljenim radovima, te naglašava kako je pred graditeljima još mnogo izazova i na sjevernom dijelu buduće prometnice kojom se svladava kliški prijevoj kao prirodna prepreka kvalitetnijem povezivanju Splita s ostatkom Hrvatske.
Deset godina za tri trakaIzgradnja trotračne brze ceste Solin–Klis počela je još 1989. godine, ali je zaustavljena početkom Domovinskog rata. Do tada su probijeni svi tuneli i izgrađeni svi vijadukti, ali su se građevinari vratili na teren tek potkraj 90-ih, pa je prometnica puštena u promet 1999. godine. |
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....