Atraktivne kamene ljepotice u Imotskoj krajini vape za obnovom i životom, no vremena je sve manje jer neke od njih predstavljaju veliku opasnost za građane

Na području Imotske krajine trenutačno su čak 24 napuštena objekta koja su desetljećima služila najplemenitijoj službi, obrazovanju i odgoju najmlađih Imoćana.

Riječ je, dakako, o zgradama područnih, ali i nekadašnjih centralnih škola. Malo je općina u Imotskoj krajini koje nemaju barem dvije zatvorene škole.

Rekosmo na početku da ih trenutačno ima 24, jer se ta brojka povećava iz godine u godinu, a gledajući samo malo u budućnost, već sljedećih godina mogla bi biti i još veća. Zapravo, Imotska krajina je prva u našoj županiji s tolikim brojem napuštenih školskih zgrada, a usudimo se reći da bi mogla biti i u samom vrhu u Hrvatskoj.

Razlog tome se zna, ne treba biti puno pametan. Smanjen je broj Imoćana na rodnim ognjištima, što odseljavanjem u inozemstvo, što odlascima u veće gradove. Ove školske godine zatvorena je škola u Krstaticama u općini Zagvozd kao posljednja u ovoj tužnoj ljestvici od njih 24.

Sve te zgrade, a među njima ima onih koje su svojim vanjskim izgledom prava remek-djela nekadašnjih imotskih majstora klesanog kamena, sada su ne samo napuštene, već i zapuštene. Mnoge su devastirane do te mjere da su ostali samo vanjski zidovi. Nekima su uništeni zatvori, tek jedna ili dvije dane su lovačkim i zavičajnim udrugama na korištenje.

A njih 24 i svojom lokacijom, konačno i kvalitetom gradnje, mogu već sutra biti u nekoj korisnoj društvenoj funkciji. Budući da su u vlasništvu Županije, pitali smo odgovorne što s tim neiskorištenim zgradama.

- Mi smo već pokrenuli i prezentirali jedan projekt u županiji, a riječ je o takozvanom E registru imovine u vlasništvu županije. Nažalost, porazan je podatak da je taj registar pokazao da imamo 153 objekta koji su mahom služili za obrazovnu struku - kazao nam je župan Blaženko Boban te nastavio:

- Od nekih je ostalo samo zemljište. Znači, dali smo mogućnost jedinicama lokalne zajednice da ih koriste, onima koje su izrazile spremnost da ih oplemene, potom dajemo mogućnost lovačkim udrugama, izviđačima, da u njima obavljaju svoje djelatnosti, konačno zašto ih ne dati na korištenje mladim i poduzetnim nositeljima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ova) ako imaju dobre razvojne programe. Naravno, ne besplatno, jer je zakon takav da to ne dopušta, ali zašto ne i za jednu kunu. Prije tri, četiri mjeseca smo u nekim mjestima realizirali takve projekte. Dakle, pozivam lokalne zajednice i udruge da se jave ako su zainteresirani za te naše programe i da u njima obavljaju aktivnosti za opće dobro zajednice - riječi su župana Bobana.

Neki od tih školskih objekata toliko su zapušteni da su velika opasnost za građane. Takav primjer u Imotskom je stara školska zgrada Laurića u samom središtu Imotskog. Desetljećima zapuštena, sada strši neurednim okružjem u kojemu je iznikla prava prašuma puna smeća i otpada, zidovima koji prijete urušavanjem.

I sada, kada je ta zgrada dodijeljena Centru za socijalnu skrb, dolazi do imovinsko-pravnih zavrzlama. Upravo je i taj moment jako bitan, jer je i pitanje uknjižbe zemljišta na kojemu su sagrađene te zgrade kod nekih upitan. A bez toga se i ne može krenuti u njihovu obnovu ili prenamjenu.

Primjerice, područna škola u starom Medvidovića selu kod Imotskog knjižena je na Hrvatske šume, a vodi se kao vlasništvo Županije. Grad Imotski već je poduzeo radnje da mu se ta nekretnina vrati, jer imaju određene planove kako bi taj prostor iskoristili u svrhu turističke ponude.

Što se tiče oplemenjivanja napuštenih škola, imamo i nekoliko lijepih primjera. Tako je područna škola u Župi u općini Zagvozd sada u projektu te općine i Parka prirode Biokovo. Projekt težak 11 milijuna kuna predviđa izgradnju Posjetiteljskog centra, opet u funkciji turizma.

A kako reče župan Blaženko Boban, mogu se dati u koncesiju, dakako uz konkretne programe i ozbiljnim mladim poduzetnicima, OPG-ovima, jer bi vrlo brzo imali krov nad glavom i riješenu infrastrukturu, a nije naodmet spomenuti da bi se neke, poput one na Brlogu u općini Proložac, mogle iskoristiti kao reprezentativni turistički objekt.

Sve u svemu, većim angažmanom lokalne samouprave, ali i Županije, čim prije bi se trebale oplemeniti, pa ako i postoje neke administrativne poteškoće rješavati ih s nadležnim institucijama.

Uostalom, ako su već iz svojih njedara izbacile osnovnoškolce, možda bi se sada te iste učenike koji su zreli ljudi, poduzetnici, moglo vratiti u nekom drugom, novom životnom izazovu.