StoryEditor
DalmacijaTAKO LIJEPA, A TAKO PRLJAVA

'Kondomi, igle, fekalije u moru, nužda se obavlja u šumi': stranci sve manje pišu o ljepotama, a sve više o smeću na plažama i u šporkim dalmatinskim gradovima

1. rujna 2018. - 10:02

Mlađi bračni par iz Hrvatske već neko vrijeme živi u Njemačkoj. Tamo su uspjeli, imaju dobre poslove, voze dobar automobil, poštuju njemačke zakone. Međutim, kada dođu u Hrvatsku, stvari se mijenjaju...

Dok se, recimo, iz Zagore voze automobilom na more, prema Makarskoj, kroz prozore bacaju smeće. Ne vjerujemo da se tako ponašaju u Njemačkoj; vjerojatno poštuju tamošnje civilizacijske norme, ali kad prijeđu našu granicu i uđu u Hrvatsku, vrate se starim navadama.

Ovo nije neka nasumična crtica, nego stvarni događaj koji oslikava koliko neki od nas poštuju vlastitu zemlju. Nije dovoljno samo navijati, razviti šahovnicu preko haube i busati se o hrvatska prsa, domovinu se voli na konkretniji i opipljiviji način. A gdje ćeš konkretnijeg načina od toga da smeće pokupiš za sobom i ne bacaš plastične boce i opuške kroz prozor u vožnji?

Našu nekulturu vide i stranci, koji se čude kako Hrvati, najčešće mladi, primjerice jedu burek, a onda papir u koji je bio zamotan samo ispuste na cestu. A koš je od njih udaljen samo metar. Turisti se na jednim fotografijama dive ljepotama Hrvatske, a na drugima ističu koliko ne poštujemo prirodu, koliko smo neodgovorni i kako se nimalo ne povodimo za krilaticom "Lijepa naša".

Vjerojatno ste i sami vidjeli da "naš svit" baca u more opuške, omote žvakaćih guma, čepove boca, kore lubenica, pa čak i higijenske uloške ili "napunjene" dječje pelene. Naravno, nije to posebnost samo naših građana, evo imali smo nedavno primjer kćeri mađarskog premijera Orbana, koja je pelenu bacila pokraj ceste u Hrvatskoj. No, to što radi netko drugi nama ne smije biti opravdanje i nije argument da se i mi tako ponašamo.
 

 



I turisti pišu o "prljavim Hrvatima" na svojim blogovima i specijaliziranim turističkim stranicama i vodičima poput TripAdvisora. Pronašli smo zapise iz 2016. i 2017., kao i sasvim friške od ove godine u kojima turisti pišu da se zbog smeća i prljavih WC-a neće više vratiti u našu zemlju.

– Osobno sam svjedočio tome kako je jedna osoba bacala na Korčuli smeće u more. Mislim da bi se vlasti trebale time pozabaviti. Kad sam bila na drugim otocima, plaže nisu bile očišćene. Čudi me kako se plaže, pune kojekakvog smeća, prije ne očiste. Odgovornost je vlasti da educira ljude kako bi se takvo stanje promijenilo. Velika je sramota da ovako prekrasna obala ima ovaj problem – navodi jedna turistkinja.
 

 



– Moja supruga i ja posjetili smo Hrvatsku. U restoranima baš ne drže do higijene. Najveće razočaranje bila je prljava plaža – pišu turisti koji su posjetili Dugi otok i tamošnju plažu Sakarun.

Druga turistkinja pak o istoj plaži piše da je prekrasna, a more čisto, ali da je sve ostalo puno smeća koje nitko, smatra ona, godinama ne čisti. Smeće leti na sve strane, ali to lokalne vlasti i ugostitelje koji imaju objekte na plaži nimalo ne zabrinjava, čude se turisti.
 

 



Ovo su njihovi komentari:

– Ne mogu razumjeti zašto to nitko ne očisti i zašto ne stave kante za otpatke.

– Sve je puno plastike.

– Nismo imali gdje obavljati nuždu pa smo morali ići u šumu.

– Ovo je prava sramota. Sve je puno smeća, plastične boce, prazne limenke, odbačeni kupaći kostimi i odbačeni iskorišteni WC papir. Zahodi su bili odvratni.
 

 



No, dok turisti grintaju i govore da se nikada neće vratiti, Turistička zajednica Dugog otoka ovo piše o Sakuru:

– Sakarun, jedna od najpoznatijih plaža Zadarske županije, smještena je na sjeverozapadnoj obali Dugog otoka. U blizini plaže su mjesta Veli Rat, Verunić, Soline i Božava. Svoju reputaciju stekla je bjelinom pijeska i čistoćom mora, a okružena je borovom šumom koja ljeti pruža dobrodošlu hladovinu. Duga je oko 800 metara, a na 250 metara od obale dubina je 3,5 metara, što znači da je prostor za kupanje iznimno velik i plitak, te pogodan čak i za malu djecu. Na plaži su dva ugostiteljska objekta koja nude osvježenja od ljetnih vrućina i lagane obroke. Organiziran je i prijevoz do Sakaruna iz Božave, turističkim vlakićem koji polazi svakih dva sata.
 

 



Ne tako dobre ocjene (prosjek tri zvjezdice) ima i plaža Bačvice.

– Najprljavija plaža na kojoj sam bio. Ne tratite svoje vrijeme, idite na otoke i tamo doživite čisto more. Ne bih dao ni ovu jednu zvjezdicu da mogu. Puna je opušaka, omota kondoma...

– Vjerojatno najgora plaža na kojoj sam bio. Prljava, smrdljiva...
 

 



No, ima i onih koji su zadivljeni objema plažama pa ih hvale, navode da im je sve odgovaralo i ništa im nije smetalo.
Stranci također u svojim komentarima navode i da su pojedini dalmatinski gradovi jako prljavi i smrdljivi, navode da se kante za smeće rijetko prazne, a da domaći ljudi, umjesto u koševe, smeće bacaju na ulici pa vrećice lete na sve strane.

ŠTO IM SMETA 10 zamjerki turista
1. Pojedini Hrvati ne poštuju svoju zemlju, ostavljaju smeće iza sebe.
2. Nekim koncesionarima je najvažnije zaraditi, nije ih briga za smeće na plažama.
3. Na svakom koraku su divlja odlagališta.
4. Hrvati bacaju opuške u more ili čikove zakopavaju ispod kamenja na plažama.
5. Ne vjerujemo da smeće koje se nalazi na plažama dolazi iz Albanije, jer kako je moguće da smeće iz mora "prošeta" na plažu i stvori mini deponije.
6. Pojedini gradovi i lokacije jako su prljavi, nedostaje koševa za smeće i imamo osjećaj da je smeće tu već godinama.
7. Hrvati su jako ponosni i ne vole da im se govori kako poboljšati ponudu, ne trpe ni dobronamjerne kritike.
8. Hrvatska je prekrasna zemlja, ali je domaći ljudi ne poštuju. Ako bude ovako prljavo, više se nikada nećemo vratiti.
9. Na pojedinim plažama doista su postavljeni mobilni WC-i, ali nitko ih ne čisti pa smo bile prisiljene obavljati nuždu u šumi.
10. Vidjeli smo kako fekalije plivaju u moru.

NIKŠA IVANOVIĆ Imamo 8 čistačica, ali neki ljudi ne bacaju smeće u koševe
Upitali smo Nikšu Ivanovića iz tvrtke "Bačvice plaža", koncesionara najpoznatije splitske plaže, da prokomentira tvrdnje turista.
– Mi plaćamo osam čistačica koje se svako jutro slome dok sve ne očiste, posebice nakon što grupe mladih uvečer ostave iza sebe krš, staklo, opuške, smeće... I u sedam sati plaža je čista kao sunce, slobodno provjerite. A onda preko plaže svaki dan prođe oko 20 tisuća ljudi, neki se kupaju, neki samo popiju kavu ili prošetaju, a gdje su oni koji navečer, nakon izlaska u gradu, dođu na plažu. Nažalost, ima naših, domaćih ljudi koji su možda i najveći problem jer ostavljaju smeće iza sebe iako je koš koji metar od njih. Ne možemo mi hodati iza ljudi i učiti ih kulturi. Mislim i da bi se u čišćenje Bačvica trebala više uključiti i gradska "Čistoća", jer to su zaista enormne količine smeća koje pored sve naše volje i dežurnih radnika nekad nije moguće očistiti, pogotovo što to smeće ostavljaju i ljudi koji su u gradskim prostorima. No, ipak je najvažnije da je kvaliteta mora odlična, a analiza se obavlja svakih 15 dana – kaže Ivanović.

DAILY MAIL Užasno stanje plaža u Dalmaciji
Stranci se čude hrvatskim deponijima i pišu da su plastika i plastične vrećice svuda naokolo, da se osjeća smrad i da Hrvatska baš nema kulturu održivog odlaganja smeća. Pišu i o mini deponijima koji niču uz ceste u manjim naseljima, uz more i na otocima.
– Nažalost, ova je plaža jako zagađena, u moru je bilo puno smeća. Bilo je strašno. Vidjeli smo kanistar, slomljene boce i injekcije. Kad to vidite, nećete pustiti djeci da tu plivaju – piše jedna žena na TripAdvisoru, dok joj neki naši komentatori odgovaraju da je to smeće iz Albanije. Međutim, turisti kažu da ih to ne zanima, te da je činjenica da su plaže prljave i da bi ih hrvatske službe trebale očistiti uz pomoć posebnih brodica.
Nedavno je o smeću na Jadranu pisao i Daily Mail, ipak navodeći da je možda dio smeća došao iz Albanije. Prenijeli su Facebook post koji je napisao Robert Pašičko s Geotehničkog fakulteta u Zagrebu, te su preuzeli i njegove fotografije na kojima se vide gomile smeća i plastike. Daily Mail je tako milijunskom čitateljstvu opisivao kako su plaže na Visu uništene smećem, navodili su da se obala guši u smeću, a plažu su čistili jedna majka i njezina djeca. Pitali su se i kako je moguće da čišćenje nije organizirano, nego je spalo na jednu ženu i njezinu djecu.

DAMIR PERIĆ Smeće dolazi iz Albanije
Turističkoj zajednici Dugog otoka poslali smo upit o smeću na plaži Sakarun, kao i komentare nezadovoljnih gostiju iz ove i proteklih godina, ali odgovor nam je stigao iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Zadarske županije Natura-Jadera, s potpisom ravnatelja te ustanove Damira Perića.
– Svake godine sve je više posjetitelja na ruralnoj plaži Sakarun, no ne slažem se s vašim komentarima, pa da objasnimo: plaža Sakarun nalazi se na sjeverozapadnoj strani Dugog otoka te gotovo svako veće jugo donese veliku količinu otpada iz Albanije i drugih zemalja – navodi ravnatelj.
No, turisti ne pišu o smeću u moru, nego o onome koje se nalazi desetak metara od plaže i dalje u unutrašnjosti.
– Naša ustanova svake godine čisti plažu u više navrata prije same sezone, tijekom svibnja i lipnja, te plaćamo odvoz smeća. Plažu svakog jutra čiste naši sezonski čuvari motritelji i nemamo takva saznanja budući da su naši čuvari prirode vrlo često bili u obilasku značajnog krajobraza. I ove godine postavili smo tri velika kontejnera za smeće te dvije velike kante i dva koša za smeće na samu plažu, koje je dužna odvoziti JLS, što i radi te s kojom imamo sklopljen ugovor o odvozu smeća. Možda da malo više poradimo na svijesti posjetitelja, jer ovo bi bilo i više nego dovoljno. Što se tiče našeg napora za sprječavanje "prirodnog WC-a", postavili smo čak pet WC-a koji se uredno prazne i čiste. Svjesni smo što se događa na cijelom području značajnog krajobraza i, kao što vidite, usmjeravamo velike napore (ljudske i financijske) u njegovu zaštitu, ali znamo da ćemo bez zajedničkog rada s ostalim dionicima područja, lokalnim stanovništvom, koncesionarima i samim turistima teško uspostaviti red. Ono što mi vidimo je da od nekoliko institucija koje imaju velike koristi od povećanja broja turista, jedino naša JU ulaže financijske i ljudske napore za očuvanje lokaliteta – navodi, među ostalim, ravnatelj Perić.

DAILY MAIL

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. siječanj 2022 15:26