SKLAD S PRIRODOM

Uz Silviju Kolar-Fodor, jednu od najpoznatijih hrvatskih biovrtlarica, naučit ćete sve o uzgoju vlastite zdrave hrane, čak i na balkonima

Foto Privatna arhiva
26. travnja 2021. - 12:40

Ekonomistica Silvija Kolar-Fodor (42) jedna je od najpoznatijih hrvatskih biovrtlarica. Predsjednica je udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, čija je strast prema uzgoju bilja službeno započela prije 15 godina. 

Za svoj rad na promicanju organskog uzgoja i čuvanja sjemena, te edukacije velikih i malih, dobila je prošle godine dvije nagrade, Utjecajne hrvatske žene na području vodstva i inovacija, te Žuti okvir National Geographica u kategoriji Iskorijenjivanje gladi.

- Od malih nogu osjećala sam jaku povezanost s prirodom i veliku brigu za očuvanje okoliša, te sam uvijek naginjala ekološkim temama, iako sam zapravo odabrala sasvim drukčije školovanje i zanimanje. I onda sam tijekom godina, shvativši da je najveći aktivistički cilj kojim čuvamo okoliš za buduće generacije uzgoj vlastite zdrave hrane, pokrenula vlastiti vrt. I u njemu uživam od 2006. godine.

image
- Učim i velike i male kako uzgajati vlastitu zdravu hranu, uvodim brojne edukativne sadržaje u osnovne škole, a na svom imanju isprobavam razne biološke tehnike uzgoja hrane - kaže Silvija
Privatna arhiva

U tome sam našla ogromnu radost i inspiraciju, istraživala sam i pisala na vrtlarskim Internet forumima, pokrenula sam 2009. godine vlastitu Internet stranicu www.biovrt.com, 2012. osnovala udrugu "Biovrt, u skladu s prirodom" putem koje provodim projekte, edukacije, predavanja diljem zemlje, te redovito objavljujem edukativni sadržaj na društvenim mrežama.

Učim i velike i male kako uzgajati vlastitu zdravu hranu, uvodim brojne edukativne sadržaje u školama, a na svom imanju isprobavam razne biološke tehnike uzgoja hrane, sve to bilježim fotoaparatom i kamerom i redovito pišem o tome.

Od hobija, sve ovo postalo mi je posao, tako da danas u udruzi Biovrt vodim razne projekte, te na svom imanju, koje je naraslo više od tri hektara, istražujem razne tehnike biovrtlarenja. Od ove godine konačno će imanje biti otvoreno i za posjetitelje i razne edukacije.

image
- Za uzgoj u teglama postoje posebne balkonske i vrlo niske sorte rajčice, paprike i chilli papričice odlično rastu u teglama, a i mnogo drugo povrće poput salata, peršina, luka… - nabraja Kolar-Fodor
Privatna arhiva

Što je zapravo biovrt? Je li ga komplicirano održavati?

Biovrt predstavlja vrt u kojem koristimo organske tehnike vrtlarenja. To znači odsutnost svih mogućih biocida, to jest sredstava koji ubijaju određene oblike života, ako je moguće čak i onih koji glase kao ekološki. Naime, i prirodni insekticidi mogu naštetiti korisnim kukcima, zato se i oni moraju oprezno primjenjivati.

Najbolje je fokusirati se na gradnju ravnoteže i bioraznolikosti, to je i glavna metoda borbe protiv bolesti i nametnika. Umjesto razmišljanja o insekticidima kod pojave ušiju na biljkama, puno je bolje graditi takvu raznolikost u vrtu gdje će doći njihovi prirodni neprijatelji poput bubamara i nahraniti se njima – bez da ste morali išta napraviti.

U biovrtu se ne vraćamo na stare tehnike koje su se primjenjivale prije konvencionalne poljoprivrede, nego je fokus na stalnom učenju, istraživanju, promatranju prirode i postavljanje takvog vrta u kojem većinu posla za vas odradi priroda.

Uz dobre organske tehnike poput malčiranja, plodoreda, dobrih i loših susjeda i mješovite sadnje, uistinu je moguće uvelike smanjiti posao na vrtu u usporedbi s klasičnim uzgojem.

image
U Hrvatskoj smo u prednosti, kaže Silvija, jer većina ili ima svoj komadić zemlje ili ga može kupiti. U mnogim razvijenijim zemljama u Europi nemoguće je kupiti zemljište
Privatna arhiva

Kolika nam površina zemlje treba za imati barem maleni birovrt, može li se zdravo uzgajati i na balkonima?

Najmanji biovrt koji imam je u teglama oko moje kuće, dok moj najveći povrtnjak ima više od 1000 kvadrata. Tehnike biovrtlarenja primjenjive su na sve veličine zemljišta, pa čak i u teglama.

Za uzgoj u teglama postoje posebne balkonske i vrlo niske sorte rajčice. Paprike i chilli papričice odlično rastu u teglama, a i mnogo drugo povrće poput salata, peršina, luka… Dobro je i za ljekovito i začinsko bilje.

Postoje i stupaste i patuljaste voćke koje možete uzgajati u malo većim teglama odnsno posudama na terasama i balkonima. Zaista, vrtlarenje ne mora biti nedostupno niti onima koji imaju samo prozorske daske, i tu se mogu uzgojiti minijaturne rajčice i chilli papričice.

Je li dobro imati cvijeće i ljekovito bilje u biovrtu?

Cvijeće te začinsko i ljekovito bilje ima višestruku ulogu i svakako je poželjno. Ono privlači korisne oprašivače, bez kojih recimo ne bi bilo plodova tikvenjača.

Zatim im je uloga da ili tjeraju određene nametnike, poput kadifica i nevena koji tjeraju štetne nematode iz tla, ili pak da privlače korisne kukce, kao što makovi privlače osolike muhe i bubamare u vrt. Također, neko začinsko bilje kamuflira miris povrća, pa onda u mješovitoj sadnji i nametnici teže pronalaze povrće. Recimo, luk svojim mirisom tjera mrkvinu muhu, i obrnuto..

image
- Susrećem sve više ljudi koji po prvi put kreću u kreiranje vlastitog vrta i odlučili su nabaviti starinske vrste te uzgajati vlastitu hranu koristeći neke od organskih metoda - kaže naša sugovornica
Privatna arhiva

Kakav je interes za prikupljanje znanja o biovrtu, je li nas koronakriza nešto više potakla na povratak prirodi?

Proljetno zatvaranje prošle godine radi epidemioloških mjera mnoge je dodatno osvijestilo da opskrba hrane ipak nije tako sigurna i da se lako može dogoditi da ostanemo gladni. Zato je prošle godine diljem svijeta više nego ikad nakon Drugog svjetskog rata, puno ljudi ponovo počelo uzgajati vlastitu hranu.

U Hrvatskoj smo tu u prednosti, većina ili ima svoj komadić zemlje ili ga može kupiti – u mnogim razvijenijim zemljama EU nemoguće je kupiti zemljište. I tako lako možemo na tom komadiću zemlje napraviti vrt, voćnjak … Svoj mali raj.

Izuzetno mi je drago što se srećem s sve više ljudi koji po prvi put kreću u kreiranje vlastitog vrta i koji su odlučili nabaviti starinske vrste te uzgajati vlastitu hranu koristeći neke od organskih metoda.

Kako je bilo velikog interesa, nakon moje knjige "Vrtlarenje u skladu s prirodom" koja je svojevrsni priručnik za sve koji žele uzgajati organski vrt, započela sam i snimanje online edukacija.

Vrtlarenje se uči i modernim metodama?

Zbog svih epidemioloških mjera, puno je i praktičnije učiti online, u udobnosti vlastitog doma. Ljudi tako stječu praktična znanja i dodatnu sigurnost u vrtlarenju i kreću u ovu prekrasnu avanturu koja je puno više od pukog uzgoja hrane.

Upravo pripremam i edukaciju koja će mnogima pomoći započeti vlastiti vrt – "Kreiranje vrta i prve sjetve u vrtu". Znam da mnogi upravo radi straha da neće znati kako napraviti ravnotežu u vrtu ne počinju s vrtlarenjem, i zato sam tu dostupna kao mentorica na putu za stjecanje dovoljno znanja kako da uz manje rada i više radosti sami stvorite obilje i prekrasan vrt.

Uzgoj vlastite hrane može vam postati prekrasan, motivirajući hobi, ali i najveći aktivistički čin koji možete danas napraviti. Jer ne zaboravite: kome novac dajete, njegov rad podržavate. A jesti moramo svaki dan, više puta dnevno.

Pa stoga upravo kroz ono što najviše trebamo svaki dan, zajedno možemo svakodnevnim odlukama, bez radikalnih promjena života, stvarati bolji svijet.

Voliš ovakve teme? Svaki dan donosimo nove! I sve su na našem portalu https://slobodnadalmacija.hr/budi-slobodna

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
27. svibanj 2024 15:13