Bili su to usponi za pamćenje. Skupila bi se ženska ekipa s posla, ukrcala na Solinsku u Prometove autobuse i u dugim kolonama krenula put Gornjeg Sitnog.
Bez skupe opreme, u svakodnevnoj odjeći i obući. Unatoč buri, jugu, kiši ili snijegu. I onda put doma na Mosoru, pa do Vicka. Njih 100 žena službeno, a neslužbeno nekoliko stotina. Jedne godine, 1979. njih čak 1500. A gdje su žene, tu je bilo i smijeha, pjesme, plesa...
Memorije su to koje se mogu iščitati iz zanimljive izložbe "100 žena na vrh Mosora" postavljene u prostorijama HPD-a Mosor u Varoši u Splitu, povodom Međunarodnog dana žena. Zbog epidemioloških mjera izložba se može pogledati samo utorkom od 17 do 21 sat, te srijedom od 13 do 21 sat, no postav je tamo do 1. svibnja.
Krenulo je po uzoru na Triglav
U spomen na sve te uspone koji su dio povijesti planinarstva na ovom području, ali i povijesti grada i radnih kolektiva koji su zapošljavali većinu građanki i građana, izložene su arhivske fotografije, tekstovi iz novina, najviše Slobodne Dalmacije koja je bila pokrovitelj uspona, knjižice, značke, amblemi, a izložbu prati i kratki film u kojem su snimljeni razgovori sa sudionicama i sudionicima uspona.
Ova poznata manifestacija je prvi put organizirana 1974. godine po uzoru na sličnu slovensku manifestaciju "100 žensk na Triglav" koja se još odvija (posljednja je pak otkazana zbog pandemije), i dugi niz godina je bila najmasovnija manifestacija planinarsko-rekreacijskog sadržaja, posvećena ženama, doprinoseći popularnosti planinarenja i posjećenosti planine Mosor.
- Ovi usponi organizirani su dobrom pripremom i marljivim angažiranjem članova društva, kojih je ponekad i više od 70 bilo uključeno u organizaciju akcije.
Tiskani su propagandni letci, primane prijave sudionica, naručivani autobusi, pripremanje čaja kod planinarskog doma, osiguranje medicinske ekipe i GSS-a, radioamateri za održavanje radioveze, evidentiranje prijava na vrhu Mosora i još mnogi drugi organizacijski poslovi - stoji u arhivi HPD-a Mosor iz koje se izvuklo niz novinskih isječaka i starih fotografija, a najviše je pomogao fotoreporter Feđa Klarić s negativima koje je digitalizirao Antonio Miše.
- Bilo je nezaboravno. Neke su žene išle u visoke take ne znajući šta ih čeka. Bila je gužva, nekad i opasno zbog kiše, bure ili snijega, a Gorska služba pratila je sudionice. A di su žene, pivalo bi se i plesalo...Obišla bi se i Štamparija Slobodne Dalmacije na Mosoru... Bilo je i ljubavnih priča...- prisjeća se Feđa Klarić.
I Milka nas je pratila
Priča nam kako bi na taj uspon išle žene iz brojnih splitskih firmi, te iz drugih gradova. Mnoge od njih penjale bi se u posve nezgodnim cipelama, bakice čak i papučama, u kaputima i džemperima, s pletenim maramama, za razliku od današnjih skupih odjevnih kombinacija.
Na svakom usponu najstarija sudionica dobila bi priznanje, a onda su uključene i najmlađe, pa su ljudi na vrh išli čak s bebama u nosiljkama. Za višestruke uspone također su se dobivala priznanja. Uspon bi završavao pjesmom i druženjem uz obavezan planinarski fažol.
- Prikupili smo jako puno zanimljivog materijala. Čitav postav svjedoči o razvoju planinarstva u Splitu jer su zahvaljujući ovom usponu, mnoge žene i muškarci započeli s planinarenjem i s tih uspona nose nezaboravne uspomene druženja na našem Mosoru - kaže Sonja Nikolin iz HPD-a Mosor koja je uz Žanu Hrkač uređivala izložbu. Nisu krile oduševljenje ovom arhivskom građom koja je vrijedan dokument društva, Splita i planinarenja općenito.
- Primjerice, na jednoj fotografiji su supruga i kćerka pokojnog Nenada Čulića koji je poginuo penjući se na Kavkaz u sklopu Mosorove ekspedicije, a tu je i fotografija Vicka Krstulovića po kojem je jedan vrh nosi ime (Vickov stup). Prema pisanju Bojana Tollazzija iz 1983. godine u časopisu "Naše planine", prema Gornjem Sitnom vozilo je i po 60 Prometovih autobusa, a u kolonama put doma Umberto Girometta hodale su žene svih zanimanja, radnice, liječnice, seljanke, tehničarke, a najviše je bilo prosvjetnog kadra.
Rekordna je bila 1979. godina kada se na Vickov stup popelo čak 1495 žena, a njih 2500 se prijavilo na domu. Taj uspon uživo je pratila Televizija Zagreb i poznata novinarka Milka Babović - kaže nam Nikolin.
Planinarski vodič Stevo Mentus sjeća se kako su usponi bili sve masovniji.
Bilo je i švercanja
- Bila je to masovna manifestacija. Čak bi se neke i švercale, davale su drugima knjižice uspona radi pečata, pa su se kontrole postrožile na Vickovu vrhu. Zbog sve većeg interesa za ovaj uspon, radila se kružna staza.
Jedne godine krug se zatvorio. Jedna grupa se spremala od doma put Vicka, a druga se već vraćala. Da je tad postojao dron, bila bi to snimka za povijest! - sjeća je Mentus. No tehnika je i tada dobro radila. Sve uspone pratila je GSS Stanica Split, kao i Radioamatersko društvo "Ante Jonjić" s komunikacijskim vezama.
Izložba podsjeća i na uzajamne posjete Slovenki i Splićanki na Mosor, odnosno Triglav gdje je naše ekipe vodio Stipe Božić, u suradnji sa Slobodnom Dalmacijom i ljubljanskim listom Delo.
- Išli smo po svakakvom vrimenu i nije nam ništa smetalo. Čekala bi nas dobra marenda, ples i druženje. Jednom je pao i snig, pa smo se tukli grudama. Nama je to bio doživljaj jer nema sniga u Splitu...Takvi događaji se ne zaboravljaju - sjećanja su jedne od sudionica uspona.
Voliš ovakve teme? Svaki dan donosimo nove! I sve su na našem portalu https://slobodnadalmacija.hr/budi-slobodna