Ako je itko sinonim Splita, ali i cijele Dalmacije, onda je to bez imalo sumnje i zadrške Dika Marjanović-Radica, rođena Splićanka, najdraža gastronomska diva svakodnevnog kužinavanja, izvor i autoritet svake dalmatinske kužine.
Gotovo da nema kućanstva koja ne posjeduje njezinu slavnu "Dalmatinsku kuharicu". Čak ako i dugo vremena, u naletu online trendova i televizijskih programa, kupi prašinu na polici, u ključnom momentu, kada gostima želite pružiti nešto autentično, posegnut ćete za Dikinim receptom i savjetom.
Dika je u modi
Opet je u modi, ona je prije osam desetljeća otkrila i zapisala ono što najslavniji chefovi svijeta danas rade, obilazila je mala i velika mjesta našeg kraja i zapisivala recepture i načine spravljanja autohtonih jela. Pisala je za male, obične ljude, zato je razumijemo svi, i naše prabake, bake, mame, ali i naše kćeri i unuke. Dobro je znala i uvijek naglašavala, bogatstvo naše zemlje nisu samo more s tisuću otoka, nego i izvorna tradicijska jela i slastice. Priznajmo, imala je nos za pravu stvar!
Dika Radica rođena je 1892. u pučkom dijelu Splita, u Velom Varošu, u obitelji oca Vjekoslava, školskog ravnatelja. Nakon što je završila učiteljsku domaćinsku školu, radila je kao nastavnica domaćinskih škola u Sinju i u Splitu. Udaje se za Josipa Marjanovića, policijskog službenika rodom iz Sinja, s kojim nije imala djece. Tijekom dvadesetih i tridesetih godina, uz nastavni rad u školi putuje diljem Dalmacije i drži lokalnim djevojkama tečajeve iz kuhanja. Tijekom tih putovanja, znatiželjna Radica okuplja mjesne žene i čupa od zaborava lokalna jela. Baš će ti putujući tečajevi postati Radičina glavna preokupacija.
Ratna kuharica
Prvo izdanje kuharice objavila je u 47. godini, nakon što je dva desetljeća putovala Dalmacijom i skupljala građu. Kultnu knjigu objavila je u vlastitoj nakladi, i to u Sinju. Zanimljivo, prva Dika imala je samo 274 recepta!
Nedugo nakon objavljivanja prvog izdanja, izbio je rat, teško razdoblje za Split. No, samo nekoliko dana nakon partizanskog oslobođenja Splita, Marjanović Radica objavljuje "Praktičnu kuharicu", poznatu i kao "ratna kuharica". Danas je ta knjiga sjajan spomenik ljudskoj žilavosti i vitalitetu.
U kuharici je čak 70 recepata za puru, kao i jela koja su postala najbolji svjedok svoga vremena: bakalar bez bakalara, tripice bez tripa, pašticada bez mesa, zec bez zeca te njoke od krumpira bez krumpira. Bakalar su nadomjestile sardele, pašticada bez mesa radi se od kapule i suhih šljiva, zec od ostataka govedine iz juhe, u tripicama iznutrice nadomještaju krpice tijesta.
1300 recepata
Poslije rata, objavila je desetke izdanja knjige, sve do posljednjeg koje je doživjela i osobno dopunila, izdanja Mladosti iz 1983. Knjiga je tada imala 450 stranica i oko 1300 recepata, pet puta više od izvornog izdanja. Tijekom tih desetljeća, glad je iščezla. Ali, Radica nikad nije izgubila svijest da se kuharicom obraća i manje imućnima. Njenu kuharicu volimo jer nas uči malim tajnama dobrog domaćinstva, kako iskoristiti zaostale bjelanjke, kako spriječiti da vas prevari mesar, kako i kada kupovati ribu...
Godine 2019., napunilo se 80 godina od prvog izdanja “Dalmatinske kuharice” Dike Marjanović Radice. Bila je to i ostala knjiga koja je obilježila dalmatinsko 20. stoljeće. Prvo izdanje njezine kuharice iz 1939. danas ne postoji ni u jednoj splitskoj knjižnici, čak ni u sveučilišnoj. Jedini javno dostupan primjerak te knjige posjeduje splitski Muzej grada, koji ga je dobio privatnom donacijom. Srećom, gotovo svako dalmatinsko kućanstvo ima svoj primjerak, jedna je to važnih knjiga koju bismo svakako trebali aktualizirati i sačuvati od zaborava.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....