Nerviraju vas vozači koji se vuku po cesti, često zato što se nadaju pronaći slobodno parkirno mjesto kojega nema niti za lijek ili, pak, jer im misli odlutaju dok razgovaraju na mobitel ili sa suvozačem?
Niste usamljeni. Razne studije već su mnogo puta pokazale da nečija spora vožnja, posebno ona debelo ispod ograničenja, može izazvati ozbiljne frustracije kod drugih vozača, koji su u tim situacijama skloni nervoznim i nepromišljenim potezima, poput pretjecanja u trenutku kad to nikako nije poželjno. Čime, naravno, značajno raste vjerojatnost da se dogodi prometna nesreća. Neki čak govore da prespora vožnja može biti gotovo jednako opasna kao i prebrza, a dokazi da nisu daleko od istine viđaju se gotovo svakodnevno, piše Jutarnji list.
No, što nam to sve vrijedi. Iako je prespora vožnja već godinama kažnjiva po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, policija se baš tu i ne trudi uvesti reda i s ponešto represije smanjiti puzanje dijela vozača po asfaltu.
A mogla bi, jer je slovo zakona poprilično jasno - članak 51., naime, propisuje da "kada je brzina kretanja vozila manja od polovice najveće dozvoljene brzine na cesti ili dijelu ceste, vozač mora uključiti sve pokazivače smjera". Jedina iznimka pritom se odnosi na vozila s uključenim rotacijskim svjetlom, što znači da su ove obaveze lišena vozila policije, vatrogasaca, hitne pomoći i, primjerice, Gorske službe spašavanja, no isključivo u trenutku kad u sklopu službene intervencije uključe rotirajuće svjetlo.
Samim time, svi ostali bi baš uvijek trebali uključivati sva četiri žmigavca, neovisno vuku li se dvostruko sporije od ograničenja po gradskim ulicama, lokalnim cestama ili po autocesti. Zakon tu ne radi baš nikakvu razliku. Je li to slučaj u praksi?
Zakoni šumom, prespori vozači drumom
Baš i ne. Iskustvo nas uči da sve pokazivače smjera vozači eventualno uključuju kad zapnu u koloni na autocesti, strahujući od naleta vozila iza njih samih. Ili, pak, kad se zbog iznenadnog kvara na vozilu kreću debelo ispod ograničenja. I to je za svaku pohvalu, no ono što nije u skladu s pametnim ponašanjem, pa i samim Zakonom, jest to da na isti način ne postupaju u brojnim drugim situacijama kad iz nekog razloga moraju značajno smanjiti brzinu.
Ako, međutim, vjerujete da će vas momci ili pak djevojke u plavom zaštititi od ovih opasnih puževa, varate se. Dok je policija u Hrvatskoj tijekom 2020. napisala 296.499 kazni za prebrzu vožnju, u 2021. njih 280.531, a lani 250.192, kazne za presporu vožnju koje u ovom trenutku ionako iznose tričavih 30 eura napisala je samo pet puta.
To jasno pokazuje da su zakonske odredbe vezane za presporu vožnju gotovo mrtvo slovo na papiru i da se ne treba nadati da će policija tu uskoro zavesti reda. Dio problema, međutim, leži u tome što svoj posao u ovom slučaju baš dobro ne odrađuju niti instruktori u autoškolama.
Poznato je, naime, da većina njihovih polaznika, još nesigurna u prometu, često vozi izuzetno sporo, prilično usporava promet i svako malo tjera druge vozače na riskantna pretjecanja. Jeste li ikad vidjeli da se netko od njih vozi s uključena sva četiri žmigavca? Vjerojatno ne, baš kao niti mi. Šteta, jer to je savršena prilika da se usvoji ova navika koja itekako može pospješiti sigurnost, piše Jutarnji list.
