Automobil se na suncu zagrije na 76 stupnjeva, Šebalj upozorava: ‘Ne radite ove tri stvari, ja koristim ručnik‘

Dovoljno je da vani bude 25 stupnjeva, a u unutrašnjosti automobila ostavljenog na suncu kroz dvadesetak minuta može se dosegnuti 38 stupnjeva. Tijekom velikih vrućina, ako je temperatura zraka 36 stupnjeva, u roku od deset minuta automobil ostavljen na suncu zagrijava se na 45, nakon 30 minuta je već na 55, a nakon 60 minuta u kabini je više od 60 stupnjeva. Istraživanja su u parkiranim vozilima bilježila maksimalne temperature od 41 do 76 Celzijevaca, a za vedrih ljetnih dana prosjek se približavao 68 stupnjeva. Kabina može biti i više od 20 stupnjeva toplija od vanjskog zraka.

Ne zagrijava se samo zrak. Užare se sjedala, upravljač, armatura, stakla i obloge, pa još neko vrijeme isijavaju toplinu i nakon uključivanja klima-uređaja. Juraj Šebalj, jedan od najiskusnijih hrvatskih automobilista, takve je uvjete imao priliku upoznati od zagrebačkog asfalta do pustinjskih utrka Dakarskog relija, piše Jutarnji.

– Važno je rashladiti automobil prije ulaska jer je ta prva minuta pakao – kaže Šebalj.

Ne treba odmah sjesti, zatvoriti vrata i očekivati da klima riješi problem. Automobil je najprije korisno otvoriti i kratko propuhati; neki spuštaju prozore i otvaraju prtljažnik. No Šebalj na sjedalu drži ručnik koji mu, kako kaže, ublažava dodir s užarenom površinom i upija prvi znoj s leđa.

– Svatko ima svoj ritual. Ja ne sjedam u automobil iste sekunde. Malo ga raspušem tako da uključim klimu na najjaču postavku – objašnjava.

HAK pritom savjetuje sličan redoslijed: najprije otvoriti vrata i prozore, potom ih zatvoriti i uključiti klimu. Unutarnju recirkulaciju korisno je uključiti nekoliko minuta kako bi sustav hladio zrak koji je već u kabini, a zatim ponovno pustiti dovod vanjskog zraka. Ventilacijske otvore bolje je usmjeriti prema gore nego izravno u lica putnika.

Problem je, kaže Šebalj, što se zrak može rashladiti relativno brzo, ali unutrašnjost automobila i dalje grije.

– Cijeli je automobil iznutra užaren na 60 ili 70 stupnjeva. Sve je poput radijatora. Nekada treba deset ili dvadeset minuta da se istemperira i prestane toliko isijavati – upozorava Šebalj.

Mjerenja potvrđuju da se sjedala tijekom hlađenja hlade sporije od zraka. To se posebno osjeti na kratkim relacijama: klima tek počne ozbiljnije djelovati, a vožnja je već završila. Nakon početnog hlađenja temperaturu treba namjestiti umjereno, a zrak usmjeriti mimo lica, ruku, nogu i zglobova.

– Ako nam klima puše izravno u zglobove, može izazvati upalne efekte, tako da preporučujem puhanje usmjeriti u prostor kabine, a ne u vozača i putnike – govori Šebalj.

HAK upozorava kako ni s hlađenjem ne treba pretjerivati. Nagli izlazak iz izrazito rashlađene kabine na vanjsku temperaturu od 40 stupnjeva može izazvati slabost, omaglicu, drhtavicu i lupanje srca.

Šebalj domaće vrućine promatra iz perspektive čovjeka koji je vozio u znatno ekstremnijim uvjetima. U Dubaiju i drugim dijelovima Bliskog istoka, kaže, viđao je ljude koji automobil ne gase ni kada odlaze na sastanak kako bi klima nastavila raditi.

– Tamo je 50 stupnjeva. Kod nas se temperatura ipak samo malo igra – kaže Šebalj.

To nije preporuka da se vozilo ostavlja uključeno bez nadzora, nego ilustracija koliko ekstremna vrućina mijenja svakodnevne navike. Kod nas vozači često očekuju da klima u nekoliko trenutaka poništi sate provedene na suncu, no automobilu jednostavno treba vremena.

Šebalj se prisjeća pustinjskih utrka na kojima je satima bio zakopčan u zaštitno odijelo, s rukavicama i kacigom.

– Cijelo vrijeme pijem. To je jedini način na koji se mogu rashladiti. Oznojiš se, odijelo se natopi i taj te znoj zapravo hladi – govori Šebalj.

Voda nije samo pitanje ugode. HAK upozorava kako vrućina i nedovoljna hidratacija pogoršavaju koncentraciju, reflekse i prosuđivanje. Prema podacima koje prenosi, pri temperaturi od 35 stupnjeva mogućnost pogreške u prometu raste za 30 posto. Umor, vrtoglavica, glavobolja, grčevi i jaka žeđ znak su da treba stati, odmoriti se i rashladiti.

– Mi smo jedine životinje u svemiru za koje znamo da se znoje. Imamo najbolji sustav hlađenja vodom, najbolji sustav hlađenja u svemiru – otkriva Šebalj uz poziv svima da uz malo strpljenja i puno vode mogu uživati u ljetu.

Praktičan postupak zato nije kompliciran: otvoriti automobil i izbaciti vreli zrak, zatvoriti prozore, uključiti snažno hlađenje i kratku recirkulaciju, zatim temperaturu postaviti umjereno i zrak usmjeriti mimo tijela. Automobilu pritom treba dati vremena da ohladi i površine, a ne samo zrak.