U moru pred Sutivanom leži arheološko blago

Stručnjaci Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba priveli su kraju još jednu etapu istraživanja na lokalitetu na domak Sutivana, gdje se na morskom dnu nalazi antički brod s teretom sarkofaga i drugih kamenih poluproizvoda. Već je prije utvrđeno da je antički brod u blizini bračke obale doživio brodolom. Lokalitet se nalazi na dubini od 32 metra, a prostire se na površini od otprilike 40 četvornih metara.

Predmet istraživanja stručnjaka Odjela za podvodnu arheologiju ovaj je put bio cjelokupni pojas oko kamenog tereta. Voditelj istraživanja Igor Mihajlović potvrdio nam je da su pronašli bedrenu ljudsku kost, iz čega su zaključili da je pri potonuću broda jedan mornar ostao zarobljen u brodskoj kuhinji. Vjerojatno ga je prikliještio jedan od kamenih elemenata, tako da je zajedno s brodom potonuo na morsko dno. Lani je pronađena potkoljenična kost.

U najnovijim istraživanjima pronađen je i raritetan nalaz za podvodne lokalitete, a to je kamena nadgrobna ploča − stela. I stela je bila poluobrađena, kao i ostali predmeti koji su trebali biti isporučeni kamenoklesarskim radionicama u nekom rimskom gradu na istočnoj jadranskoj obali. Međutim, do cilja nikada nisu stigli jer su u brodolomu završili na morskome dnu. Pomaknuće tereta zbog valova prouzročilo je promjenu balansa broda te njegovo potonuće.

U rimsko su se vrijeme, tvrde stručnjaci, takvi tereti u pravilu prevozili morskim putem, ponajprije zbog težine. Izostanak ulomaka amfora te vrlo malo nađenog brodskog posuđa potvrđuje da je ovaj brod bio namijenjen za lokalnu plovidbu. Iz svega proizlazi, smatra Igor Mihajlović, da je krajem drugog ili početkom trećeg stoljeća brod ukrcao kamen u nekom kamenolomu ili u luci za prekrcaj na Jadranu, a potom je zaplovio prema jednom rimskom gradu.

Radiokarbonska analiza uzoraka drva jednog rebra pokazala je da je drvo korišteno za gradnju toga broda posječeno sredinom drugog stoljeća.

Prva istraživanja obavljena su 2009. godine, kada su među predmetima prepoznata dva sarkofaga, jedan poklopac, jedna kamenica s vidljivom perforacijom, 16 kamenih blokova te jedan stup kružnog presjeka. Riječ je o vrlo rijetkom i vrijednom nalazištu, koje daje priliku podvodnim arheolozima za proučavanje trgovine i transportnoga kamenog tereta u antici.

Lokalitet su prvi otkrili brački ronioci, koji su o tome izvijestili splitski Podvodno-istraživački klub “Mornar“. Sva dosadašnja istraživanja financiralo je Ministarstvo kulture uz logističku potporu Općine Sutivan.

IVICA RADIĆ
FOTO: BOŽO VUKIČEVIĆ / CROPIX

O Sutivanu Mjesto i luka nasuprot Splitu (13 kilometara), s 820 stanovnika, među najmanjim je općinama u Hrvatskoj. Ime Sutivan nastalo je od imena starokršćanske bazilike Sanctus Iohannes (sveti Ivan), iako ga mještani i drugi otočani nazivaju isključivo Stivan. Krajem 19. st. Sutivan je imao 1875 stanovnika, proizvodio je 9300 hektolitara vina i 3500 hektolitara ulja − četvrtinu bračke proizvodnje.