Tajna o djevojci s galebom skrivena više od 50 godina

Kad se na nju obruše valovi, djeluje poput morske nimfe   /Tea Cimaš/Cropix

Opatijski simbol, skulptura Djevojka s galebom, postavljena na stijenu odmah iza portića uz glavnu liburnijsku šetnicu Lungomare, izgleda kao jedan od onih kipova koji su se toliko uklopili u okoliš da imate dojam da su tamo oduvijek.

Skulptura je rad crikveničkoga akademskoga kipara Zvonka Cara iz 1956. godine, a kad se na nju obrušavaju morski valovi, djeluje poput morske nimfe koja se uzdiže iz vode pa ne čudi što je dobila nadimak Nimfa.
− Osnovna je ideja bila da pozdravlja turiste koji dolaze u Opatiju s morske strane – kaže Jasna Doričić-Sanković, direktorica opatijske Turističke zajednice.

Uspomena mladencima

Riječ je o jednoj od najfotografiranijih skulptura u Hrvatskoj – naime, uz Djevojku s galebom  redovito se žele fotografirati opatijski turisti, kao i mladenci koji se vjenčaju u tom gradu, a nalazi se na svim opatijskim razglednicama. Iako je od šetnice odjeljuje ograda, do nje je relativno lako doći, uz malo truda i pentranja po stijenama.

Autor ju je od milja zvao Opatijka, a zanimljiv je podatak da mu je kao model poslužila jedna Crikveničanka, gospođa Jelena Jendrašić.

Ona je tu tajnu čuvala više od 50 godina, kad je napokon otkriveno da je pozirala svojem prijatelju, susjedu i kumu. Prema njezinu svjedočanstvu, za poziranje nije dobila nikakav honorar niti ga je tražila, nego je to bila usluga prijatelju. Nije profitirao ni autor, kojemu su samo osigurana sredstva za rad. Car je, naime, cijeli život živio skromno od nastavničke plaće, a na ovakve je projekte rado pristajao.

Suradnja s Jelenom nije bila jednokratna – poslužila mu je i kao model za skulpturu božice zdravlja Hygije, postavljenu u parku ispred riječke bolnice. Tu je, pak, skulpturu napravio u znak zahvalnosti bolnici u kojoj se liječio od tuberkuloze, od koje je, nakon gotovo cjeloživotne borbe s bolešću, i umro 1982. u 69. godini života. Jelena Jendrašić, pak, danas ima 90 godina i Opatija u rujnu očekuje njezin dolazak na središnju proslavu stote obljetnice Lungomare, 12 kilometara dugog šetališta dovršenog 1911., kad je izgrađen posljednji dio do Lovrana. Zanimljivo je da je i Jelenin suprug nekoliko puta pozirao Zvonku Caru kao model za skulpture antifašističkih boraca.

U prvoj je verziji Careva Djevojka s galebom imala i ribu u galebovu kljunu, koja je s vremenom nestala, vjerojatno pod naletima valova ili, pak, vandala. Prije dvije godine dogodio se i skandal koji je uzbudio cijelu Liburniju – skulpturi je s ruke otkinut galeb.

− Policija nikada nije uhvatila vandale, ali galeb je pronađen u moru. Ponovno je zavaren na kip i bolje učvršćen, ako nekome opet padne na pamet ponoviti taj vandalski čin – kaže Jasna Doričić-Sanković.

Jugo srušilo Madonnu

Djevojka s galebom zamijenila je 1956. godine kip Madonne del Mare, koji je do tada stajao na istome mjestu. Autor mu je Hans Rathauskog iz Graza, ujedno i autor fontane Helios i Selena u Parku svetog Jakova, kao i biste Theodora Billrotha u Parku Angiolina. Legenda kaže da je Madonna bila postavljena da čuva dušu grofa Arthura Kesselstadta, nestalog u proljetnoj oluji na moru 1891. godine.

Kip Madonne financirala je Kesselstadtova obitelj, čiji su nasljednici prije nekoliko godina Gradu Opatiji dali novac da se obnovi. Ta se renovirana skulptura danas čuva u Villi Angiolini, odnosno Hrvatskom muzeju turizma. Njezina je, pak, pozlaćena replika postavljena ispred crkve svetog Jakova.

− Službeno je objašnjenje bilo da je Madonnu srušilo jugo, ali tko zna, možda je njezino uklanjanje i zamjena Djevojkom s galebom bilo i politički motivirano. To se danas ne može sa sigurnošću tvrditi, ali nije uopće važno jer je Djevojka s galebom prekrasan kip i simbol Opatije – kaže direktorica opatijskoga TZ-a.