I UNESCO se zadivio vrličkim kolom

Bogatstvo kulture, običaja, tradicija, specifičnosti, prirodnih ljepota kakve naša zemlja posjeduje, nadaleko nema. Najbolji primjer pokazuju i naša dobra upisana na UNESCO-ovu reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, na kojoj su, između ostalih, istaknuto mjesto zauzeli “nijemo kolo” s područja Dalmatinske zagore, procesija “Za križen” na otoku Hvaru i viteški turnir Sinjske alke. Čak tri nematerijalna hrvatska dobra upisana na tako značajnu svjetsku listu  dolaze iz Dalmacije, činjenica je to, spomen koji i bez puno riječi govori impresivnim jezikom.


Možda upravo onako kao što to zorno na lakim plesnim koracima prezentira nijemo kolo, jedinstveno po svom izvođenju. Riječ je o plesu iz krša dalmatinskog zaleđa, svojstvenom i po tome što nema glazbenu pratnju. U zavisnosti od kraja iz kojeg izvorno potječe, specifično je po plesnim bravurama, a zanimljivo i po tome što je u nekim izvedbama sačuvalo svoj iskonski robusno-čvrsti stav. Neki znalci će kazati i kako se uz opće prihvaćeni naziv “nijemo kolo” ovaj ples naziva još i mutavim, staračkim, gluvim ili šupljim, a po mjestu iz kojeg potječe još i vrličkim, sinjskim ili poljičko-gackim kolom.

Branko Šegović, jedan od naših najpoznatijih etnokoreologa i član Svjetske folklorne organizacije CIOFF, o ovakvom tipu kola mnogo toga ima za reći. Pa čak i pomalo kritizirati tvrdeći kako je na listu UNESCO-ove baštine uvršten pogrešni naziv, zbog čega je svojedobno čak alarmirao određene kulturne instancije. On je mišljenja kako je umjesto nijemog kola na listi pravilno trebao biti upisan naziv vrličko kolo. Pomalo je i sentimentalan pritom, a razlog leži u činjenici da je upravo on, kao iskusni znalac, još prije 50 godina sastavio neponovljivu plesnu kombinaciju iz izvedenica koraka u okrugu Vrlike, i tu koreografsku cjelinu pod nazivom vrličko kolo uvrstio u stalni repertoar splitskog KUD-a “Jedinstvo”. Kasnije su je prihvatila i druga folklorna društva kod nas i u inozemstvu. 

- Plesao sam kao momak vrličko kolo, igrao ga s momcima i djevojkama na dernecima oko Vrlike. U svojoj 30. ukalupio sam te elemente u cjelinu. Nastalo je tako vrličko kolo, prepoznatljivo, jedinstveno, karakteristično po nedostatku glazbene pratnje. Zanimljivost kola je i davanje ritma udarcima nogu o pod tijekom plesa, ali i dvoglasna popijevka koju žene pjevaju pred početak izvođenja. Ona se putem i ponavlja. Izvedba tog kola u okviru KUD-a “Jedinstvo” dobila je nagrade na brojnim domaćim i svjetskim natjecanjima. Nedavno sam baš kod njih izbrusio neke uvedenice i vratio ga  u njegovu autohtonu, originalnu strukturu – kaže Šegović, dugogodišnji voditelj folklorne grupe “Jedinstva”.

Kolo je to koje plijeni nevjerojatnu pažnju gledatelja, isto kao i dvije druge dalmatinske perjanice s UNESCO-ove liste, primjerice glasovita pučka hvarska manifestacija - procesija “Za križen.” Riječ je o jedinstvenom obredu pobožnosti puka koji se u neprekinutom slijedu odvija pet stoljeća. Temelji se na procesiji koja istodobno u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak započinje iz šest hvarskih mjesta, u velikom kontinuiranom vjerničkom slijedu koji se kreće, ali nikada ne susreće. Ključni je dio ove vjerske priče križonoša koji tijekom ophodnje nosi i do 18 kilograma težak križ, posljedici prije toga danog osobnog ili obiteljskog zavjeta. U pratnji vjernika i hodočasnika križna ophodnja, kod križonoše inače čast kakva se pamti za života, predstavlja živi spomen na vjersku ljubav i nezaobilaznu patnju, nekako uvijek vezanu u čvrstu, nedjeljivu cjelinu.

Tu je svakako i nadaleko poznata Sinjska alka, viteška igra, spektakl Zagore, dirljiva konotacija nastala kao spomen-obilježavanje pobjede naroda sinjskog kraja nad osmanlijskom vojskom 1715. godine. Prema legendi koja je ušla u sve pore hrvatskog naroda, naši su se junaci uz pomoć Gospe Sinjske uspjeli othrvati pred silnim Osmanlijama, osloboditi svoj kraj od napada neprijatelja, i osigurati toliko željenu slobodu. Kao zalog takvom junaštvu stvorena je viteška igra, tradicijski, turistički, kulturni, društveni događaj koji u kolovozu u sinjske dvore privuče znatiželjnike iz brojnih krajeva zemlje i inozemstva.

Vrličko kolo je zaštitni znak KUD-a ‘Jedinstvo’ Izvođenjem vrličkog kola, splitski KUD “Jedinstvo” postigao je doista svjetsku slavu, pobravši sve najvrednije nagrade na prestižnim festivalima folklora na svim kontinentima, pa je tako upravo to zahtijevno i za izvođenje teško kolo postalo zaštitni znak najtrofejnijeg splitskog ansambla. Tako je vrličko kolo u koreografiji Branka Šegovića donijelo medalje i prva mjesta “Jedinstvu” na cijelom nizu svjetskih festivala još od davne 1965. godine u Langollenu (V.Britanija) i Dijonu (Francuska), u Bursi (Turska), Midlesbroughu (V. Britanija), ali i Johannesburgu i na brojnim drugim natjecanjima. Zbog specifičnosti i težine izvođenja, vrličko kolo uvijek je i od domaće publike odlično primljeno, pa će tako sljedećeg vikenda ono biti dio svečanosti otvorenja “Vinkovačkih jeseni”, najpoznatije folklorne manifestacije u Hrvatskoj, gdje će ga otplesati upravo članovi prvog ansambla KUD-a “Jedinstvo“ iz Splita.