Dragocjeni savjeti iskusnih 'morskih vukova' za savršenu đitu

Svakoga tko ima imalo afiniteta prema moru neizmjerno veseli odlazak na višednevno krstarenje. Taj stvarni osjećaj autonomnosti, neovisnosti i slobode nezamjenjiv je, pa nije ni čudno da planiranje takvog odmora često počne još tijekom zime, uz razrađivanje svega do najsitnijeg detalja, što se poslije uglavnom pokaže kao velika pogreška.

Razumljivo je da se netko uz detaljno razrađen plan osjeća sigurnijim, ali oni nešto iskusniji znaju da time samo mogu umanjiti svoju opuštenost, pa čak i spomenute osjećaje slobode i neovisnosti, osobito kada krstare u srcu sezone. U planiranju sve se idealizira, što u stvarnim situacijama često nije izvedivo, pa od pustih planova i želja na kraju ispadne da za brojne situacije uopće niste spremni.

Dva ključna pitanja

Đita bi trebala pružiti stvarni odmor, a nikako biti izvor frustracija, briga i nervoze. Kako bismo ovu problematiku što više približili, proveli smo malo širu anketu među ljudima koji već dugi niz godina svoj odmor provode na moru ili su kao skiperi vodili druge na odmor, te smo tome pribrojili i neka iskustva ljudi koji se bave spašavanjem na moru.

Trebali su odgovoriti na dva pitanja: prvo, na što treba biti koncentriran, na što treba pripaziti i što obavezno činiti dok si na điti, a drugo, što treba izbjegavati i nikako ne raditi. Neki su odgovori dosta zanimljivi.

Indikativno je da su gotovo svi u prvi plan istaknuli kako je jako važno dobro promisliti koga vodite sa sobom, jer je ukupno raspoloženje posade jednako raspoloženju njihova najgrintavijeg člana. Svima je poznato da ako želite nekoga stvarno upoznati, povedite ga na krstarenje. Višednevno druženje na ograničenom malom prostoru ljudima potpuno ogoli karakter, pa je ovdje to teško prikriti.

Međutim, treba imati na umu i to da odmor na moru ne doživljavaju svi na isti način. Spektar afiniteta jako je širok, od onih koji u divljini traže potpuni mir, do onih željnih samo zabave i obilaženja popularnih turističkih središta. Naravno da takvi na đitu nikako ne mogu zajedno. Zajedničko krstarenje dobro je samo za ljude sličnih afiniteta, a sva odstupanja moraju biti u okviru obostrane tolerancije, ne ustupaka, nego stvarne tolerancije.

Ograničenja autonomije

Autonomnost plovila ograničena je zalihama, u prvom redu vode, stoga nije ni čudno da su dovoljne zalihe hrane, pića i energenata u ovoj anketi posebno naglašene. Neki su istaknuli kako na brodu obavezno treba imati i sve potrebno za pečenje kruha, jer jedna štruca nikako ne smije biti razlog napuštanja ugodnog mjesta.

Od pića se uglavnom spominju samo voda i bevanda, a jedan nam otkriva preporučeni omjer. Prema njemu, za litru vina treba imati tri litre vode, a čaše moraju biti velike, tako da se ne pune više do tri kvarta, da se bevanda ne prolije.

Među ostalim navodima ističe se još i kako svakako treba nositi neku toplu odjeću, dobru knjigu, nešto opreme za ribolov, kreme za sunčanje, neko sredstvo protiv komaraca, nešto i protiv bolova, a jedan, ponukan neugodnim iskustvom sa zuboboljom, navodi kako od tada redovit godišnji zubarski pregled dogovara desetak dana prije đite.

Tehnička ispravnost plovila i opreme ne bi smjela biti upitna, kao ni kapaciteti baterija. Uz pune rezervoare goriva, svakako treba imati i punu rezervnu kantu, a rezervu motornog ulja barem za jednu kompletnu promjenu. Prema iskustvu jednog ispitanika, kvar zbog kojeg mu je iscurilo kompletno ulje iz motora sanirao je relativno jednostavno, ali bez ove rezerve ulja motor više ne bi mogao pokrenuti.

Često se spominje i dobra tenda, koju nije potrebno svako malo namještati ili skidati, zatim dovoljne količine konopa i svakako šperanca. Šperanca je stotinjak metara dug čvrsti konop koji se koristi samo u slučaju nužde, a smješten je negdje u brodu gdje ne smeta i često nije ni otpakiran. Spominje se i pribor za krpanje jedara, premda većini, uglavnom jedriličara, jedrenje na điti nije u prvom planu.

Rute i odredišta, vremenski uvjeti

Jedra dižu samo kada je to povoljno ili potrebno, po mareti radi ugodnije plovidbe ili ako imaju kvar na motoru. Nije ni čudno, jer im je hlad pod tendom puno važniji nego koji dodatni čvor brzine. Kao jedna od važnih stvari koje bi bilo dobro imati na điti navodi se još bajbot ili manji gumenjak. Koristeći njega, usidrena brodica je baza, a gumenjak sredstvo za odlazak na obalu i obilazak okoline.

Redovito praćenje prognoze vremena navode svi. Osim preko klasičnih medija, danas je to dostupno i mobitelom.

Rute i odredišta trebalo bi planirati prema razvoju vremenskih prilika, a nikako po unaprijed, još prošle zime zacrtanom planu. Puno je lakše, opuštenije i normalnije, po onoj staroj ribarskoj kako baci, svoj odmor usuglasiti s prirodom nego joj se suprotstavljati. Uostalom, to je još Odisej na ovim prostorima prakticirao punih deset godina, ploveći s vjetrom u krmu.

Vremenski su uvjeti i razlog zbog kojeg manje motorne brodice plove uglavnom u jutarnjim satima, prije dizanja maeštrala. Plovidba bez vala je ugodnija, a i veće su šanse da u ranijim satima na novoj lokaciji pronađete slobodan vez ili mjesto za sidrenje.

Ovdje valja spomenuti kako je stalno promatranje okoline danas postalo vrlo važan segment plovidbe, neovisno o gustoći prometa i brzini kojom plovite. Na to vas jednostavno prisiljava činjenica da sve više glisera plovi upravljano autopilotom bez pravog nadzora.

Označite sidro

Dobro sidro i siguran vez, što je i osnovni preduvjet da biste se mogli opustiti, još je jedna stavka koju su naveli svi ispitanici. Neki upravo stoga vole prenoćiti vezani za bovu ili mooring, a drugi nemaju mira dok nisu potpuno sigurni da su dobro zaklonjeni i da im sidro dobro drži. Naravno, vode računa o plimi i oseci, noću pale svjetlo na jarbolu, a sve im je spremno da u slučaju potrebe mogu brzo i sigurno isploviti.



Ipak postoji opasnost da neko naknadno baci sidro preko vašega, ali ni to ne bi trebao biti neki problem. Kad se sidrite na mjestima gdje tako nešto očekujete, dobro je sa sidrom baciti i orepinu, ćuću, plutajuću oznaku vezanu za krunu sidra. Onaj tko to zna pazit će na to da ne obori sidro preko vašega, a za one koji to ne znaju, sada barem znate da ne znaju.

Ako isplovljavate prije njih, sami ćete poduzeti potrebne radnje i provući svoj sidreni konop ispod njihova.

Redovita kontrola stanja broda i kondicija opreme nekako se podrazumijevaju same po sebi, pa su svi to spomenuli onako usput, a svojim su odgovorima više pažnje posvetili stvarima u kojima guštaju i koje ih opuštaju, svakog individualno. Nekolicina je posebno naglasila i obavezno gašenje mobitela. Dosta ih je navelo kako treba izbjegavati prenapučena mjesta i marine, što je stvar afiniteta, ali skloniti se od bučnih pripitih susjeda svakako je preporučljivo.

Jednu preporuku po prvom pitanju ostavili smo za kraj, a doslovno glasi: Svaka tri dana obavezno vanka u restoran, na mesinu. Od manistre na brodu nema snage.

Ekološka svijest

Zanimljivo je i da su na drugo pitanje – što treba izbjegavati i nikako ne raditi – gotovo svi pokazali svoju visoku ekološku svijest te u prvi plan istaknuli: ne paliti vatru na obali i ne ostavljati iza sebe škovace ili ih bacati u more.

U ovom kontekstu jedan spominje i neispaljivanje signalnih raketa u euforiji nekakvog slavlja. S jedne strane, one na moru imaju svoje vrlo ozbiljno značenje i nije dobro na taj način nekoga uzbunjivati, a znalo se dogoditi da su slabo ispaljene rakete bile razlog nekim većim požarima.

Alkohol i sunce nisu dobra kombinacija i nekoliko je odgovora bilo upravo na tu temu. Onaj što nam je ranije preporučio omjer za bevandu sada tvrdi, kaže po osobnom iskustvu, da treba izbjegavati više od jedne litre vina dnevno, osim u rijetkim i potpuno sigurnim situacijama, i to samo noću.

Jedno drugo iskustvo navodi kako treba izbjegavati kupovanje nekih lokalnih vina ako prethodno nisu provjerena, jer i na otocima neka vina znaju biti jako loša.

Upozorava i na visoke cijene voća i povrća na pazarima popularnih otočnih turističkih središta, te da ponuđena roba uglavnom nije domaća. Revoltiran doživljenim neugodnostima, navodi i kako neke parkove prirode treba izbjegavati u širokom luku.

Ne forsirajte ljude

Što se tiče međuljudskih odnosa, često je naglašeno kako nikako nije dobro da netko na brodu forsira tempo buđenja, ribolova, bavljenja kuhinjom i ostalim aktivnostima. Sve bi to trebalo biti spontano i obavljeno sa zadovoljstvom. Isto je tako poželjno i izbjegavati konfliktne situacije i družiti se samo s pozitivnim ljudima, a svakako i poštovati uzance domaćih ljudi, osobito pri vezivanju ili sidrenju na neorganiziranim privezištima.



Nadalje, ignoriranje najave moguće nevere i zanemarivanje očitih znakova nevremena ponekad može imati vrlo ozbiljne posljedice, i za brod i za posadu. Svoje planove nikako ne valja suprotstavljati vremenskim prilikama, ni u plovidbi ni na vezu. Forsiranje ranije zacrtane rute, bez obzira na vremenske uvjete, nikome ne čini dobro, ni brodu ni posadi. Stoga je zgodno nekoliko posljednjih dana đite biti u relativnoj blizini luke u koju se vraćate.

I općenito gledano, uvijek treba izbjegavati situacije koje mogu biti opasne za brod i posadu. Nikako ne započinjati manevar za čiji ishod niste sigurni.

Ovdje se mogu pridodati neka iskustva iz čartera. Bilo kakvo forsiranje plovidbe, jedrima ili motorom, nije dobro. U kritičnim situacijama nije dobro ni da gosti pomažu skiperu, pripremaju bokobrane ili konope za privez ili rade bilo što što ima veze s upravljanjem brodom.

Nemar i bahatost

Sidrenje ili forsiranje vezivanja za obalu na već zauzetim prostorima, gdje realno više nema mjesta, uglavnom imaju korijen u bahatosti i slabom kućnom odgoju, a kao posljedicu kolektivnu nervozu na svim okolnim plovilima, koja se ujutro ponavlja kada prva plovila pokušavaju isploviti. U istu kategoriju spada i nemaran odnos prema brodu.

Nepotrebna isplovljenja po nepovoljnom vremenu, riskiranje s nedovoljnom količinom goriva u rezervoarima, plovidba autopilotom bez stalnog nadzora, odlazak s broda ili na spavanje bez apsolutne sigurnosti u sidro ili vez, što podrazumijeva i vezivanje dvaju ili više plovila na samo jedno sidro, nikako se ne mogu pripisivati neznanju ili neiskustvu, nego isključivo ljudskoj gluposti.

Na kraju valja napomenuti da je sve navedeno direktno iskustvo ljudi koji već dugi niz godina krstare Jadranom i spremni su na sve spomenuto, a njihovo bogato iskustvo nekome može biti od velike pomoći.

Jedan je zgodno definirao indikator svoje opuštenosti pa veli: Kada shvatim da uopće ne gledam na sat, nego se za sve svoje aktivnosti ravnam prema suncu, to mi je najbolji znak kako mi je dobro.