Poslovnu 2023. godinu Zračna luka Split započela je s planom dostizanja prometa iz 2019. u kojoj je ostvaren rekord od 3,3 milijuna putnika.
Planirani promet će realizirati 52 avioprijevoznika, među kojima je podjednak udio mrežnih i niskotroškovnih, povezujući Zračnu luku Split s 89 destinacija.
Razlog za optimizam temelji se na rezultatima iz prošle godine koji su bili znak oporavka nakon razdoblja covid - pandemije. Već lani je, naime, poslovanje bilo znatno bolje od planiranog. Zabilježen je značajan rast prometa putnika i zrakoplova tako da je ostvareno preko 2,9 milijuna putnika, što je 88 posto prometa putnika iz spomenute rekordne 2019. godine. Za usporedbu, hrvatske zračne luke su lani ostvarile preko 9,7 milijuna putnika, odnosno 85 posto prometa putnika iz 2019. godine.
Slijedom ovih podataka i financijski pokazatelji poslovanja bolji su u odnosu kako na plan, tako i na prethodnu godinu. Ukupan prihod iznosio je 423,3 milijuna kuna (rast od 71 posto u odnosu na prethodnu godinu); ukupni troškovi iznose 307,2 milijuna kuna (rast od 37 posto u odnosu na godinu ranije), dok je bruto dobit društva iznosila 116,1 milijun kuna. Valja spomenuti da je prethodne godine 60 posto neto dobiti pripalo vlasnicima (državi i jedinicama lokalne samouprave).
Gledajući zemlje iz kojih je bilo najviše putnika, na prvome mjestu je Njemačka s ukupno oko 640.000 putnika, na drugome Velika Britanija sa nešto više od pola milijuna, a na trećem Francuska s oko 300.000 putnika. Gledano, međutim, po gradovima, vodeći je London s ukupno 230.000 putnika, a slijede ga Amsterdam s oko 170.000 te Zagreb s oko 150.000 putnika.
Među aviokompanijama vodeći je Easy Jet s oko 625.000 putnika, Croatia Airlines s 440.000 te Eurowings s ukupno oko 260.000 putnika.
U splitskoj će Zračnoj luci, međutim, kao najvažnijeg partnera istaknuti domaćeg avioprijevoznika koji ima letove tijekom cijele kalendarske godini, a ne samo u ljetnoj sezoni.
A kad se govori o sezonalnosti splitska Zračna luka u ‘dobrim’ godinama u srpnju i kolovozu ostvari oko 700.000 putnika mjesećno, za usporedbu zagrebačka i ona u Dubrovniku približno upola manje, tako da je splitska uvjerljivo najprometnija tijekom vršnih mjeseci u sezoni. U razdoblju lipanj - rujan realizira se oko 70 posto godišnjeg prometa. Zračna luka Split nastoji povećati promet putnika i mrežu letova u zimskim mjesecima.
Opća je ocjena da je u radu prošle godine zadržana stabilna likvidnost društva, zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, rezervama iz prethodne godine, te provođenjem mjera za racionalizaciju poslovanja.
Treba naglasiti i da su paralelno nastavljena manja ulaganja u infrastrukturu, započeta netom prije korona-krize, kao što su rekonstrukcija vertikalne signalizacije i regulatora, rekonstrukcija prilaznih cesta ispred putničkog terminala, nabavka nove aerodromske opreme...
Manja ulaganja su logičan slijed budući da je u godini prije covida splitka Zračna luka uspješno završila svoj najveći projekt proširenje putničkog terminala, vrijedan 450 milijuna kuna.
Izgradnjom, odnosno proširenjem, putnički terminal dobio je dodatnih 34.500 četvornih metara, što ukupno čini 46.000 kvadrata, s vršnim opterećenjem do 2500 putnika u satu.
Ugrađena su 32 šaltera za registraciju putnika i 10 za samoregistraciju, kao i automatizirani sustav za zaštitni pregled predane prtljage.
Korisnicima usluga zračne luke na raspolaganju je i novoizgrađeni autobusni terminal površine gotovo tri tisuće kvadrata, s 50 parkirnih mjesta za autobuse, te 900 parkirnih mjesta za automobile.
Po vrijednosti je svrstan među najznačajnije na nacionalnoj razini, a po složenosti i strukturi u rang terminala zračnih luka u Zagrebu i Dubrovniku.
Realiziran na ukupnoj površini od gotovo 80 tisuća kvadrata, splitski je projekt donio, dakle, poboljšanje infrastrukture zračne luke, povećanje kapaciteta, povećanje sigurnosti putnika i zaposlenih, povišenje kvalitete usluga, a ne treba izostaviti ni stvaranje uvjeta za organizaciju zračne luke sukladno schengenskim kriterijima, kao i onima međunarodnog i unutrašnjeg prometa.
Ocjena je da su navedeni kapaciteti, uz minimalne tekuće izmjene, dovoljni za idućih petnaestak godina, a spremni su za prijem, odnosno otpremu do pet milijuna putnika godišnje.
Uspjeh u poslovanju Zračnoj luci Split nije osvanuo preko noći.
Trebalo je uložiti puno rada i financijskih sredstava da bi se došlo do današnjih rezultata; uz još jedan neizostavan uvjet, pri tom imati ljude koji su, naglasit će to u društvu, najveća vrijednost firme. Stoga s ponosom ističu da je i novi putnički terminal lijep ne samo arhitektonski, nego da je zanimljiv i tehnološki što ljudi primijete. A dio primijenjenog znanja je iz samog društva.
U cijelosti sagledano, a imajući u vidu da je autor projekta domaći, da je izvođač radova također iz Hrvatske, zapravo se može reći da je novi putnički terminal promocija domaćeg znanja i struke.
Govoreći o svojim rezultatima u Zračnoj luci neće zaboraviti spomenuti integralne službe i tvrtke bez kojih ne bi mogli funkcionirati: Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe, Graničnu policiju (MUP), Carinsku službu, niz kooperanata, kao i većeg broja uslužnih tvrtki koje djeluju u zračnoj luci.
Splitska Zračna luka ima zanimljivu povijest, započetu u studenom 1966. godine kad je u Resnik sletio prvi zrakoplov. Od tada pa do danas u određenim razdobljima obavljane su dogradnje, novogradnje… pa je tako 1979. za potrebe Mediteranskih igara u Splitu izgrađen putnički terminal, da bi 2004. uslijedilo i njgovo proširenje.
Godine 2011. proširena je stajanka, s tim da je projekt pokrenut 1994. godine, ali je potrajao jer se tada otkupom okolnog zemljišta prvi put izašlo iz dotadašnjeg granica. Godine 2019., kao što smo već rekli, proširen je putnički terminal.
Zanimljiv je pregled ostvarenog broja putnika od 1966. do sada.
Od otvaranja pa do Domovinskog rata najveći promet od 1.150.000 putnika ostvaren je 1987. godine.
Prekid prometa dogodio se od kraja 1991. do sredine 1992. godine kad je aerodrome bio zapravo zatvoren za sve letove.
U kasnijem razdoblju zabilježen je veliki broj letova u sklopu humanitarnih akcija, a do 2000. godine pola milijuna putnika što je bilo sukladno uvjetima u kojima su ostvareni.
Nakon 2000. promet se pomalo povećavao da bi u 2007. i 2008. u doba velike ekonomske krize zabilježio kratki pad. Ipak je do ulaska Hrvatske u Europsku uniju ostvaren promet od 1,5 milijuna putnika.
Potom, iza 2013., u šest godina taj je broj udvostručen, a onda je nakon rekordno uspješne 2019. covid učinio svoje, no lani je uslijedio znak oporavka. Ulazak u schengenski prostor bit će dodatni poticaj daljnem rastu prometa putnika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....