<p>Vizualizacija buduće HEP-ove sunčane i vjetroelektrane Korlat</p>
ENERGIJA

Zeleni projekti za Dalmaciju i Hrvatsku vrijedni 1,6 milijardi eura

Piše PR
16. lipnja 2023. - 11:43

Ima puno simbolike u lokaciji na kojoj je podignuta nedavno svečano otvorena HEP-ova sunčana elektrana Obrovac. Tamo gdje su sad deseci tisuća fotonaponskih modula, nekad je bila “čuvena” tvornica glinice. Ta megainvesticija je zbog pogrešnih procjena i odluka, radila samo četiri godine i postala sinonimom svih neuspješnih i propalih ulaganja u bivšoj državi. Poseban je problem ekološka devastacija prostora. Danas na tom mjestu imamo “tvornicu” zelene struje za čiji se plasman ne treba brinuti. Inače, prvi su obnovljivi izvori struje u Dalmaciji nastali upravo za potrebe teške industrije, prije stotinjak godina gradnjom hidroelektrana na Krki i Cetini. Te su hidroelektrane električnom energijom opskrbljivale tadašnje tvornice karbida čije je nasljednice također pregazilo vrijeme.

U planu 60 novih solara i vjetroelektrana

Dalmacija se danas ne može zamisliti bez turizma, a turizam bez čiste prirode i sigurne opskrbe energijom. Velik dio odgovora na te zahtjeve može dati Hrvatska elektroprivreda. U odnosu na početnu 2018. godinu, HEP do 2030. godine namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kilovatsati. Time će u okolnostima energetske krize i u okviru politike Europske unije za prestanak korištenja ruskih energenata, doprinijeti jačanju energetske samodostatnosti Hrvatske povećanjem vlastite proizvodnje električne energije i provedbi niskougljične energetske tranzicije. Ukupno u različitim fazama razvoja HEP u ovom trenutku ima 60 projekata obnovljivih izvora energije i baterijskih spremnika, ukupne snage 1.544 megavata i procijenjene investicijske vrijednosti 1,6 milijardi eura.

image

Sunčana elektrana Vis

Najveći je broj planiranih, ali i postojećih HEP-ovih elektrana koje koriste obnovljive izvore u Dalmaciji. Prva HEP-ova sunčana elektrana na ovom području, snage 3,5 megavata, izgrađena u suradnji s tvrtkom Končar na otoku Visu, u pogonu je od 2020. godine. Neposredno uz sunčanu elektranu izgrađen je baterijski spremnik snage 1 megavat i kapaciteta 1,44 megavatsat, što je dovoljno za napajanje oko 360 prosječnih kućanstava u trajanju od 1,5 sati. Riječ je o trenutačno najvećem spremniku energije u Hrvatskoj. Zajedno sa sunčanom elektranom, baterijski sustav omogućava visok stupanj elektroenergetske samodostatnosti otoka u slučajevima prekida napajanja Visa podmorskim kabelima iz smjera Hvara.

image

Sunčana elektrana Kosore Jug

Za vrijeme pojačane potrošnje tijekom turističke sezone, sustav će imati funkciju uravnoteženja opterećenja električne mreže na otoku Visu, a izvan sezone stabilizaciju naponskih prilika u trenucima niskog opterećenja i istovremeno visoke proizvodnje sunčane elektrane.

Na Korlatu i sunce i vjetar

HEP u Dalmaciji u redovnom pogonu ima još i sunčane elektrane Kosore Jug kod Vrlike snage 2,1 megavat, Stankovci snage 2,5 megavata te Obrovac, priključne snage 7,35 megavata. Sunčana elektrana Kosore Jug, priključne snage 2,1 megavata u redovnom je pogonu od 2021. godine. Izgrađena je na južnom dijelu Radne zone Kosore na području grada Vrlike. U 2022. godini proizvela je 3,6 milijuna kilovatsati. Vrijednost investicije bila je 1,5 milijuna eura.

image

Sunčana elektrana Obrovac

Sunčana elektrana Stankovci priključne snage 2,5 megavata, u redovnom je pogonu od ožujka 2022. Izgrađena je na području Proizvodne zone Stankovci u Zadarskoj županiji na površini od 65.217 kvadratnih metara. Očekivana godišnja proizvodnja od 4,6 milijuna kilovatsati električne energije bit će dovoljna za opskrbu 1.500 kućanstava. Ugrađeno je 9.920 fotonaponskih modula Solvis ukupne instalirane snage 3,27 megavata. Investicija je iznosila 3,5 milijuna eura.

Sunčana elektrana Obrovac u redovnom je radu od studenoga 2022. Izgrađena je na području bivše tvornice glinice na površini od 117.137 kvadratnih metara. Priključna snaga elektrane je 7,35 megavata, a instalirana 8,7 megavata. Ugrađeno je 27.544 fotonaponskih modula Solvis. Očekivanom godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3 milijuna kilovatsati moći će se zadovoljiti potrebe više od 3.500 kućanstava. Vrijednost investicije iznosila je 6,9 milijuna eura.

Za novih šest sunčanih elektrana HEP će do kraja godine provesti postupke nabave za izgradnju. Najveća među njima je Sunčana elektrana Korlat priključne snage 75 megavata i vrijedna 80 milijuna eura, koja će se izgraditi neposredno uz postojeću HEP-ovu vjetroelektranu snage 58 megavata, na površini od 185 hektara. VE Korlat, prva vjetroelektrana u portfelju HEP-a, godišnje proizvodi oko 170 gigavatsati, što čini 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj te je dovoljno za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava. Ukupna je vrijednost investicije iznosila oko 66 milijuna eura.

Trenutačno je na području čitave Hrvatske u pogonu osam HEP-ovih sunčanih elektrana, među kojima i najveća u Hrvatskoj, Donja Dubrava, priključne snage 9,9 megavata. Do kraja ljeta HEP će u redovnom pogonu imati okruglo deset sunčanih elektrana. U Slavoniji su započeli pripremni radovi za izgradnju SE Črnkovci. To je prva sunčana elektrane koju HEP realizira na temelju sporazuma o suradnji koje je sklopio s više jedinica lokalne samouprave, između ostalih i s Općinom Sućuraj na Hvaru.

Polaže se 116 kilometara podmorskih kabela

Osim u obnovljive izvora, HEP grupa će i dalje snažno ulagati u prijenos i distribuciju električne energije, s ciljem da električne mreže mogu prihvatiti proizvodnju iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora u sustavu, a u skladu s nacionalnim prioritetima i prioritetima Europske unije. Tako je Nacionalnim planom oporavka i otpornosti samo za područje distribucijske mreže za financiranje projekata odobreno 226 milijuna eura. Značajna su ulaganja planirana u Jadranskoj Hrvatskoj, uključujući Dalmaciju. Više od 30 milijuna eura uložit će se u 116 kilometara podmorskih kabela na 13 dionica za sigurno napajanje otoka s kopna. Projekt će obuhvatiti otoke Rab, Goli otok, Srakane Male, Susak, Vis, Silbu, Ugljan, Iž, Ravu, Dugi otok, Vrgadu, Logorun, Kaprije, Korčulu, Lastovo i Mljet. Uz planirane sunčane elektrane na nekolicini otoka, ti će projekti stvoriti uvjete za daljnji gospodarski razvoj otoka, koji svoj oslonac ima u turizmu.

Realizacijom projekata zelene energetske tranzicije u Dalmaciji i čitavoj Hrvatskoj HEP potiče razvoj znanja i sposobnosti domaće industrije, zajedno s partnerima gradi zeleno, tehnološki napredno gospodarstvo 21. stoljeće te pokreće nacionalno gospodarstvo, pokreće Hrvatsku.

Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
07. studeni 2024 22:40