Koliko god Elon Musk i ekipa tražili da se nametne moratorij na uvođenje iste doslovno u sve sfere života i njezino daljnje istraživanje. Nemojte nas shvatiti krivo – sličnog smo stava, jer petljanje u nešto što u potpunosti ne možemo ni početi razumjeti recept je, budimo blagi, za prilično komplicirane situacije. Da ne kažemo nešto gore.
No, kada već pričamo o moratoriju, spomenimo kako se krajem 2021. godine UN slično oglasio po pitanju razvoja umjetne inteligencije, a evo nas danas s četvrtom iteracijom Chat GPT-ja, s najavom pete...
Činjenica je da će AI nastaviti napredovati, omogućujući sofisticiranije primjene u različitim područjima poput zdravstva, financija, prijevoza i korisničke podrške. Mogli bismo svjedočiti napretku u strojnom učenju, obradi prirodnog jezika i računalnom vidu. No, sve s dozom opreza i zrnom razuma.
U budućnosti nas očekuje i rapidna ekspanzija interneta stvari koji će vjerojatno postati sveprisutniji, povezujući sve veći broj uređaja i omogućujući besprijekornu komunikaciju i razmjenu podataka. To bi moglo dovesti do daljnje automatizacije, pametnih domova, pametnih gradova i poboljšanih industrijskih procesa.
Sve to ne bi moglo biti moguće bez odlične povezanosti, čitajte, 5G mreže. Uvođenje 5G mreža će se nastaviti, nudeći bržu i pouzdaniju bežičnu povezivost. To će potaknuti razvoj novih tehnologija i usluga, uključujući proširenu stvarnost (AR), virtualnu stvarnost (VR), autonomna vozila i daljinsku zdravstvenu skrb.
Dolazimo tu i do edge computinga. Radi se o relativno novom pojmu za one koji ne prate svijet tehnologije, naime s rastom IoT-a i potrebom za obradom podataka u stvarnom vremenu, edge computing će dobiti na važnosti jer donosi obradnu snagu bliže izvoru generiranja podataka, smanjujući latenciju i omogućujući brže donošenje odluka. Ukratko, sve će se još. Uglavnom, sve(!) će se još više ubrzati.
Iako je još uvijek u početnoj fazi, kvantno računalstvo ima ogroman potencijal za rješavanje složenih problema koji su trenutno nemogući za klasična računala. Tijekom idućeg desetljeća možemo svjedočiti napretku u kvantnim algoritmima i hardveru koji će dovesti do praktičnih primjena.
Blockchain nije kripto i to će na budućnost dokazati i pokazati. Blockchain tehnologija će nastaviti evoluirati izvan kriptovaluta. Može pronaći primjene u područjima poput upravljanja lancem opskrbe, sigurnosti podataka u zdravstvu, decentraliziranim financijama i provjeri digitalnog identiteta.
Nadamo se kako će trendovi se jako razvijati i u smjeru obnovljive energije i održivosti. Briga o klimatskim promjenama potaknut će napredak u tehnologijama obnovljive energije poput solara i vjetra, rješenjima za pohranu energije i pametnim mrežnim sustavima. Održive prakse, poput recikliranja uređaja, između ostalog, postat će prioritet u razvoju tehnologije.
Inovacije u biotehnologiji, genomici i personaliziranoj medicini će se nastaviti, što će dovesti do poboljšanja rezultata u zdravstvu, prevencije bolesti i preciznih terapija. Tehnologije poput uređivanja gena CRISPR-Cas9 mogu postati sofisticiranije i široko prihvaćene.
Kako se tehnologija sve više integrira u naše živote, potreba za snažnim mjerama cyber sigurnosti će također rasti. Napredak u enkripciji, sigurnoj autentifikaciji i sustavima otkrivanja prijetnji temeljenim na umjetnoj inteligenciji bit će ključni za zaštitu osjetljivih podataka i privatnosti.
Za kraj je ostala interakcija čovjeka i stroja. Stroja kojem će budućnost donijeti sve više "ljudskosti". Sučelja između ljudi i strojeva postat će intuitivnija, koristeći tehnologije poput prepoznavanja glasa, upravljanja pokretima, sučelja između mozga i računala te povratnih informacija putem dodira. To će poboljšati korisničko iskustvo i olakšati besprijekornu interakciju.
Očekuje nas vrli novi svijet, kako god shvaćali taj pojam, ali je jednako važno napomenuti kako taj isti vrli svijet ne mora biti na temeljima spomenutih trendova. Neočekivani poremećaji mogu značajno utjecati na tehnološki pejzaž u narednim godinama. U svakom slučaju neće biti – dosadno.
