stdClass Object
(
[id] => 1299248
[title] => Ukrajina je, provocirajući poplavu, u godinu dana ispalila 300 HIMARS-a na branu Kahovsku. ‘To nam je zadnje rješenje‘
[alias] => ukrajina-je-provocirajuci-poplavu-u-godinu-dana-ispalila-300-himars-a-na-branu-kahovsku-to-nam-je-zadnje-rjesenje
[catid] => 241
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Rušenje brane Nova Kahovka u južnoj Ukrajini jedna je od najvećih industrijskih, ekoloških i humanitarnih katastrofa u Europi u zadnjih nekoliko desetljeća. Uništena su čitava sela, deseci tisuća ljudi je ostalo bez struje i čiste vode, a izgubljeno je i par desetaka života. Ukrajinski Crnomorski rezervat biosfere i dva nacionalna parka također će vjerojatno biti teško oštećeni, kao i njegove endemske vrste poput pješčanog slijepog krta. Poplava je usmrtila 300 životinja u zoološkom vrtu Nova Kakhovka, a još nekoliko desetaka tisuća divljih jedinki je ugroženo ili ubijeno. Najmanje 150 metričkih tona nafte iz brane iscurilo je u Dnjepar koji teče u Crno more, što će utjecati i na morski ekosustav.
Poradi ovog proboja će 94 posto sustava za navodnjavanje u regijama Herson, 74 posto u Zaporožju i 30 posto u Dnjepru ostati bez izvora vode, što bi moglo dovesti do toga da se polja u južnoj Ukrajini pretvore u pustinje. Šef UN-a za humanitarna pitanja Martin Griffiths je istaknuo da će uništenje Kahovskaje imati ogroman utjecaj na svjetsku sigurnost hrane, što će dodatno povisiti njezinu cijenu. Također, UN-ova Međunarodna agencija za atomsku energiju je iskazala zabrinutost zbog značajnog odstupanja u podacima o razini vode koja se koristi za hlađenje reaktora najveće nuklearne elektrane u Europi - Zaporožje.
Zbog svega ovoga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski - s pravom - situaciju opisao kao "ekološku bombu masovnog uništenja" te - s nešto diskutabilnijim pravom - ustvrdio da Rusija snosi kaznenu odgovornost za učinjeno. Očekivano, ovim optužbama su se momentalno priključili i neki od ukrajinskih bliskih partnera, poput Andreja Plenkovića koji je na Twitteru napisao: "Ovaj teroristički akt protiv civilnog stanovništva predstavlja ratni zločin i ekocid koji ne smije ostati nekažnjen. Više nego ikad, stojimo uz Ukrajinu."
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres je pak bio nešto suzdržaniji, opisavši razaranje kao "još jednu razornu posljedicu ruske invazije na Ukrajinu", čemu je dodao da UN nema pristup informacijama za neovisnu provjeru uzroka. Njemački kancelar Olaf Scholz, koji je sve angažiraniji u ratovanju protiv Rusije, je poručio da je uništenje brane u skladu s ruskim eskalirajućim nasiljem i strategijom Vladimira Putina da napada civilne ciljeve. Čak je i njemački Bild refleksno izbacio naslov “Rusi su raznijeli ogromnu branu u Ukrajini”, da bi ga - tko zna zašto - za svega sat vremena promijenili u: "U Ukrajini je eksplodirala ogromna brana.”
---
---
U vrijeme donošenja navedenih zaključaka je, u stvari, postojao samo jedan "dokaz" o ruskom uplitanju u ovaj čin; da će poplavljivanje terena onemogućiti (pre)dugo najavljivanu ukrajinsku protuofenzivu. Kasnije su se pojavila još dva (i pol) "dokaza". Jedan je telefonski poziv kojeg je, navodno, presrela ukrajinska sigurnosna služba u kojem dvoje ljudi na ruskom pričaju o tome kako su "naši to učinili". Sugovornici nisu identificirani niti je naznačeno vrijeme ili mjesto poziva. Drugi je seizmički signal kojeg su otkrili norveški znanstvenici, a koji sugerira da je uništenju brane doprinijela namjerna eksplozija. Onih pola dokaza dolazi iz činjenice da je lokacija bila pod kontrolom Rusa.
Ipak, ukoliko ćemo istrazi o počinitelju ovo terorističkog akta pristupiti po postulatima pravne struke, prvo što bi se trebalo zapitati je: "Cui bono?", odnosno: "Kome u prilog?" Hoće li Rusi biti ti koji će značajnije prosperirati od ove katastrofe od Ukrajinaca ili će - kako ih se sve češće naziva - "partizani" koji se bore u službi Kijeva imati više koristi od ovih diverzantskih akcija?
Većina vodostaja se prelila na istočnu obalu Dnjepra; onu koju drže Rusi. Proteklih mjeseci su uložena velika sredstva i trud kako bi se tamo izgradili utvrdni punktovi, uspostavila mreža rovova i odradilo miniranje područja. Sada je sve to nestalo. Tim slijedom, logično je zapitati se: "Zašto bi Rusija - u iščekivanju protuofenzive - napravila tu obrambenu infrastrukturu, samo kako bi je preko noći uništila?" Nadalje, ruske snage su koristile rezervoar iznad brane kao vodnu barijeru koja je onemogućavala ukrajinskim trupama prelazak. Uskoro će većina te vode nestati, što će tu liniju učiniti prohodnijom za pješadijske napade. Dakle, vojni benefiti za Rusiju ne da ne postoje, nego su u minusu.
---
---
U skladu s ovim, ukrajinski kapetan Andrej Pidlisnji je posvjedočio kako su poplavne vode naprosto odnijele ruske vojnike, koji su očito bili nespremni za ovaj kaos. "Nitko s ruske strane nije uspio pobjeći. Sve pukovnije koje su Rusi imali na toj strani bile su potopljene”, kazao je Ukrajinac. Tome unatoč, Pidlisnji je uvjeren da je Rusija bila ta koja je isplanirala i izvela ovu detonaciju.
S ekonomskog gledišta, ovaj razvoj situacije je poguban za ruske aspiracije u Ukrajini. Naime, ovo je jedini izvor vode koji napaja Krim, a bez njega će se taj poluotok ponovo naći u velikim problemima. Zašto ponovo? Pa, jer je nakon ruske aneksije Krima vlast u Kijevu odlučila prekinuti dotok vode na to područje, praktički ostavivši - kako kažu - "svoje" građanstvo bez tekućine koja život znači. Onda je, kao jednu od prvih stvari koju je napravila nakon prošlogodišnje invazije, Rusija opet otvorila ovaj kanal.
---
---
Štoviše, i sami ukrajinski tajnik za nacionalnu sigurnost, Oleksij Danilov, je u listopadu izjavio da bi uništenje brane otklonila "ideju o vodoopskrbi Krima na 10 ili 15 godina, ili možda zauvijek". Njegova kolegica i zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maliar je pak sugerirala da ovaj ekocid vojno pogoduje Ukrajini jer će "okupirana područja ostati bez svježe vode, dok će ruska minska polja biti isprana, što će izazvati detonacije".
Konačno, tu su i forenzički dokazi. Dana 08. srpnja 2022. su ukrajinske snage prvi puta izvele raketni napad na hidroelektranu Kahovskaja. Protuzračna obrana je uspjela odbiti napad, ali je bilo žrtava. Zatim, 18. srpnja je u novom napadu oštećena kontrolna soba prevodnice. Fragmenti su razbili plinovod, zbog čega je polovica zapadne obale regije Herson ostala bez plina. Krajem srpnja se branu počelo gađati HIMARS-ima, iz kojih je, do dan danas, na Kahovku ispaljeno preko 300 projektila. Sve to je dodatno načelo infrastrukturu.
---
---
Dana 12. kolovoza je počelo novo granatiranje, nakon čega pola turbina više nije bilo u funkciji. Predstavnik zapovjedništva "Jug" Oružanih snaga Ukrajine, Vladislav Nazarov, je tad potvrdio napade na branu, u svrhu uništenja mosta. Granatiranje se nastavilo u rujnu i listopadu, kada je dodatno oštećena brana, ali i Antonovski most. Ruski general Sergej Surovikin je tad upozorio da se Kijev priprema "udariti na branu hidroelektrane Kakhovskaja". Istog mjeseca je predstavnik Rusije pri UN-u Vasilij Nebenzia uputio pismo glavnom tajniku UN-a u kojem je pisalo: "Želio bih vam skrenuti pozornost na planove kijevskog režima da uništi branu Kahovskaja."
---
---
U studenom je jedna od šest ispaljenih raketa pogodila branu, da bi Washington Post 29. prosinca napisao kako je general-bojnik Andrej Kovalčuk, koji je zapovijedao Oružanim snagama Ukrajine u regiji Herson, "razmišljao o plavljenju rijeke". Ukrajinci su, rekao je Kovalčuk, čak izveli probni napad s lanserom HIMARS na jedno od okna na brani Nova Kahovka, pri čemu su napravili tri rupe u metalu kako bi vidjeli može li se Dnjepar dovoljno podići da spriječi ruske prijelaze, ali da ne poplavi obližnja sela. "Test je bio uspješan", rekao je general, ali su Ukrajinci odlučili ostaviti ovu opciju kao "posljednje rješenje".
U međuvremenu, Rusi su na oštećenoj brani koristili dvije portalne dizalice kako bi otvorili okna, čime su nastojali smanjiti vodostaj, a samim time i osujetili ukrajinske prijetnje. Uskoro je razina vode u rezervoaru pala je na najnižu točku u tri desetljeća, za nekih 12-13 posto manje od prosjeka. Onda je stiglo proljeće, period u kojem je vodostaj Dnjepra najveći; prvenstveno zbog topljenja snijega. No, travanj je donio i neuobičajeno mnogo padalina, zbog čega je i najveća ukrajinska rijeka poplavila. Ovo je dovelo do upravo suprotne pojave; vodostaj rezervoara je strelovito porastao 10 posto iznad prosjeka, što je najviše od početka mjerenja.
---
---
Vladimir Leontjev, gradonačelnik Nove Kahovka, je 04. svibnja pokušao primiriti stanovnike, najavivši da će se nivo vode početi spuštati kroz nekoliko dana. "Da hidroelektrana nije bila izložena stalnim granatnim napadima, da nisu oštećeni zatvarači brane, mogli bismo imati priliku regulirati vodostaj rezervoara Kahovka na učinkovitiji i pravovremeniji način", rekao je tada Leontjev.
Ostaje pomalo nejasno kako je razina vode došla od najniže do najviše razine ikad. David Helms, bivši meteorolog američkog ratnog zrakoplovstva, je procijenio da su ruske snage držale okna nedovoljno otvorenima da bi adekvatno kontrolirale povećani proljetni dotok. "Rijeka nanosi puno vode u rezervoar, što značajno premašuje stopu pražnjenja", rekao je Helms. Inače, na Dnjepru postoji šest brana, među kojima je Kahovskaja zadnja prije ulijevanja u Crno more. Ukrajina kontrolira gornjih pet, što podrazumijeva i količinu protoka vode nizvodno.
Također, satelitske slike pokazuju da je brana već pretrpjela ozbiljna strukturna oštećenja nekoliko dana prije nego što se potpuno urušila. Na fotografijama se vidi da je dio mosta već bio u raspadanju najmanje četiri dana prije finalnog pucanja. BBC je objavio dvije slike kolnika koje pokazuju sve lošije stanje mosta između 01. i 02. lipnja. Stoga, izgledno je da su 06. lipnja pritisak vode, akumulirana šteta i nove eksplozije doveli do katastrofe.
---
satellite photo
---
Naravno, da bi se došlo do čvrstog i jasnog odgovora na pitanje "tko je zaista urušio Kahovskaju", potrebno je izvršiti temeljitu i neovisnu istragu. S time se slaže i glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova. "Ovo bi doista trebao biti predmet svjetskih studija, istraživanja i istrage", poručila je Ruskinja. S druge strane, Ukrajinci nisu toliko oduševljeni ovom idejom. Tako je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba savjetovao "onim napornima koji žele bilo kakav odbor za istrage" i koji se "konstantno igraju kvazi-pravde" i "pokušavaju progurati da je Ukrajina raznijela nešto" da se "opuste", jer se nakon 15 mjeseci rata "zna tko je tko".
---
---
Usput, "naporni" guverner regije Herson Vladimir Saldo je, prilično "neopušteno", kao pravi borac za "kvazi-pravdu", "pokušao progurati" priču da je ukrajinska vojska granatirala privremeni smještajni centar za ljude evakuirane iz poplavljenih područja, i to vjerojatno britanskim projektilima Storm Shadow, pri čemu je ubijena jedna žena. Jer, očito, Saldo još nije upoznat s tim "tko je tko".
---
---
Glasnogovornik Pentagona je, na pitanje razmatraju li opciju da je možda Kijev odgovoran za rušenje objekta Nova Kahovka, rekao da, zapravo, nije važno tko je srušio branu jer je jedino bitno to što je "Rusija napala Ukrajinu". Dodatno, jedna novinarka je upitala glasnogovornika američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost Johna Kirbyja: "Čini li vam se vjerojatnim da bi Rusija uništila branu za etnička ruska sela i prekinula opskrbu Krima vodom? Čini se jednako logičnim kao dizanje u zrak vlastitog plinovoda, zar ne?" Kirby je kazao da "zasad nemaju zaključaka" i da "rade na tome s Ukrajincima".
I, zaista, za sabotažu Sjevernog toka je svijet požurio optužiti - Rusiju. Na kraju je ispalo da su počinitelji - Ukrajinci. Jednako je bilo i s raketom koja je pala u Poljsku i usmrtila dvoje ljudi, za što je Zelenski rekao da "nema sumnje" da je Rusija krivac. Ispalo je da je krivac - Ukrajina. Čak je i za napad dronom na Kremlj prozvana osoba koja u toj rezidenciji stoluje, Vladimir Putin. “Sve što dolazi iz Kremlja prihvatio bih s velikom dozom soli”, s podsmjehom je poručio državni tajnik SAD-a Antony Blinken. Kasnije su američke službe priznale da je ova akcija orkestrirana iz - Kijeva. Zadnje za što je ukrajinski vrh optužio Ruse je eksplozija na cjevovodu koji se koristio za transport amonijačkog gnojiva iz Rusije preko Ukrajine prema zapadu. To se dogodilo na isti dan kad je pukla brana.
---
---
Što se tiče terorističkog napada na najvažniju europsku energetsku infrastrukturu, interesantno je to što je Washington - navodno; pošto je teško zamisliti da su Ukrajinci taj pothvat uspjeli odraditi bez pomoći američkih sponzora - raspolagao ukrajinskim planom napada čak tri mjeseca prije nego se on dogodio. Ipak, nisu ga se trudili zaustaviti jer, kako je napisao dobitnik Pulitzera Seymour Hersh, da je bio pušten u rad, Sjeverni tok 2 bi "udvostručio količinu jeftinog plina koji bi bio dostupan Njemačkoj i zapadnoj Europi" i "osigurao dovoljno plina za više od 50 posto godišnje potrošnje Njemačke". Sukladno tome, “Washington se bojao da će zemlje poput Njemačke oklijevati opskrbiti Ukrajinu novcem i oružjem potrebnim da porazi Rusiju.”
---
---
I, što se dogodilo? Pa, Sjedinjene Države sada, prvi put ikad, izvoze više energije u Europu od Rusije, dok su Europljani prisiljeni izdvajati i do 10 puta više sredstava za ovaj pothvat; što posljedično uzrokuje inflaciju svega ostalog. Nedavno je eurozona potonula u recesiju, a njemački ministar gospodarstva izdao oštro upozorenje "zbog mogućnosti zaustavljanja industrijskih kapaciteta bez protoka ruskog plina kroz Ukrajinu". Ipak, takve stvari previše ne zamaraju njemačku ministricu vanjskih poslova Annalenu Baerbock koja se u Brazilu, državi gdje je 20 posto stanovništva siromašno, požalila da prosječni Brazilci "više brinu o cijeni riže i graha", umjesto da šalju milijune dolara u oružju za proxy rat Zapada protiv Rusije.
---
---
A kako građani Zapada ne bi osvijestili zamor i pad kvalitete života koje im donosi financiranje navedenih gerilskih pothvata ukrajinske vlade, nije loše da se, vremena na vrijeme, pojavi neki katastrofalni događaj za koji će se skočiti okriviti Moskva, koji će nanovo galvanizirati potporu Ukrajini i koji će maknuti fokus sa protuofenzive u kojoj je, u prva tri dana, prema Rusima, poginulo 3.715 Ukrajinca.
U utorak je ruski predsjednik iznio da je uništeno 160 tenkova i 360 oklopnih vozila te da su ukrajinski gubici u ljudstvu deset puta veći od ruskih. Po zadnjem izvještaju Forbesa, demolirana je i polovina Leoparda - najavljivanih kao "prekretnica" - kao i 15 posto američkih Bradleya, dok Economist javlja kako "Ukrajina trpi ozbiljne gubitke naoružanja i osoblja". Jer, kao što je javnosti, nakon bajki Zelenskog o "apsolutnoj pobjedi", pokušao objasniti bivši ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk: "Nerealno je očekivati da će se jednom protuofenzivom zauzeti cijeli teritorij”.
Ipak, kako je, referirajući se na "ekološku bombu masovnog uništenja", oštro upozorila nedemokratski izabrana čelnica Europe Ursula Von der Leyen: "Najvažnije je sada istražiti incidente, razjasniti događaje i razloge. Svako namjerno ometanje aktivne europske energetske infrastrukture je neprihvatljivo i dovest će do najsnažnijeg mogućeg odgovora", za očekivati je da će se Zapad nastaviti ponašati kao možda već izumrli ukrajinski pješčani slijepi krt. Jer, naime, navedena izjava je nastala dan nakon terorističkog napada na Sjeverni tok, nakon kojega Europa - riječima predstavnika Hrvatske - "više nego ikad, stoji uz Ukrajinu".
Rušenje brane Nova Kahovka u južnoj Ukrajini jedna je od najvećih industrijskih, ekoloških i humanitarnih katastrofa u Europi u zadnjih nekoliko desetljeća. Uništena su čitava sela, deseci tisuća ljudi je ostalo bez struje i čiste vode, a izgubljeno je i par desetaka života. Ukrajinski Crnomorski rezervat biosfere i dva nacionalna parka također će vjerojatno biti teško oštećeni, kao i njegove endemske vrste poput pješčanog slijepog krta. Poplava je usmrtila 300 životinja u zoološkom vrtu Nova Kakhovka, a još nekoliko desetaka tisuća divljih jedinki je ugroženo ili ubijeno. Najmanje 150 metričkih tona nafte iz brane iscurilo je u Dnjepar koji teče u Crno more, što će utjecati i na morski ekosustav.
Poradi ovog proboja će 94 posto sustava za navodnjavanje u regijama Herson, 74 posto u Zaporožju i 30 posto u Dnjepru ostati bez izvora vode, što bi moglo dovesti do toga da se polja u južnoj Ukrajini pretvore u pustinje. Šef UN-a za humanitarna pitanja Martin Griffiths je istaknuo da će uništenje Kahovskaje imati ogroman utjecaj na svjetsku sigurnost hrane, što će dodatno povisiti njezinu cijenu. Također, UN-ova Međunarodna agencija za atomsku energiju je iskazala zabrinutost zbog značajnog odstupanja u podacima o razini vode koja se koristi za hlađenje reaktora najveće nuklearne elektrane u Europi - Zaporožje.
Zbog svega ovoga je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski - s pravom - situaciju opisao kao "ekološku bombu masovnog uništenja" te - s nešto diskutabilnijim pravom - ustvrdio da Rusija snosi kaznenu odgovornost za učinjeno. Očekivano, ovim optužbama su se momentalno priključili i neki od ukrajinskih bliskih partnera, poput Andreja Plenkovića koji je na Twitteru napisao: "Ovaj teroristički akt protiv civilnog stanovništva predstavlja ratni zločin i ekocid koji ne smije ostati nekažnjen. Više nego ikad, stojimo uz Ukrajinu."
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda António Guterres je pak bio nešto suzdržaniji, opisavši razaranje kao "još jednu razornu posljedicu ruske invazije na Ukrajinu", čemu je dodao da UN nema pristup informacijama za neovisnu provjeru uzroka. Njemački kancelar Olaf Scholz, koji je sve angažiraniji u ratovanju protiv Rusije, je poručio da je uništenje brane u skladu s ruskim eskalirajućim nasiljem i strategijom Vladimira Putina da napada civilne ciljeve. Čak je i njemački Bild refleksno izbacio naslov “Rusi su raznijeli ogromnu branu u Ukrajini”, da bi ga - tko zna zašto - za svega sat vremena promijenili u: "U Ukrajini je eksplodirala ogromna brana.”
---
---
U vrijeme donošenja navedenih zaključaka je, u stvari, postojao samo jedan "dokaz" o ruskom uplitanju u ovaj čin; da će poplavljivanje terena onemogućiti (pre)dugo najavljivanu ukrajinsku protuofenzivu. Kasnije su se pojavila još dva (i pol) "dokaza". Jedan je telefonski poziv kojeg je, navodno, presrela ukrajinska sigurnosna služba u kojem dvoje ljudi na ruskom pričaju o tome kako su "naši to učinili". Sugovornici nisu identificirani niti je naznačeno vrijeme ili mjesto poziva. Drugi je seizmički signal kojeg su otkrili norveški znanstvenici, a koji sugerira da je uništenju brane doprinijela namjerna eksplozija. Onih pola dokaza dolazi iz činjenice da je lokacija bila pod kontrolom Rusa.
Ipak, ukoliko ćemo istrazi o počinitelju ovo terorističkog akta pristupiti po postulatima pravne struke, prvo što bi se trebalo zapitati je: "Cui bono?", odnosno: "Kome u prilog?" Hoće li Rusi biti ti koji će značajnije prosperirati od ove katastrofe od Ukrajinaca ili će - kako ih se sve češće naziva - "partizani" koji se bore u službi Kijeva imati više koristi od ovih diverzantskih akcija?
Većina vodostaja se prelila na istočnu obalu Dnjepra; onu koju drže Rusi. Proteklih mjeseci su uložena velika sredstva i trud kako bi se tamo izgradili utvrdni punktovi, uspostavila mreža rovova i odradilo miniranje područja. Sada je sve to nestalo. Tim slijedom, logično je zapitati se: "Zašto bi Rusija - u iščekivanju protuofenzive - napravila tu obrambenu infrastrukturu, samo kako bi je preko noći uništila?" Nadalje, ruske snage su koristile rezervoar iznad brane kao vodnu barijeru koja je onemogućavala ukrajinskim trupama prelazak. Uskoro će većina te vode nestati, što će tu liniju učiniti prohodnijom za pješadijske napade. Dakle, vojni benefiti za Rusiju ne da ne postoje, nego su u minusu.
---
---
U skladu s ovim, ukrajinski kapetan Andrej Pidlisnji je posvjedočio kako su poplavne vode naprosto odnijele ruske vojnike, koji su očito bili nespremni za ovaj kaos. "Nitko s ruske strane nije uspio pobjeći. Sve pukovnije koje su Rusi imali na toj strani bile su potopljene”, kazao je Ukrajinac. Tome unatoč, Pidlisnji je uvjeren da je Rusija bila ta koja je isplanirala i izvela ovu detonaciju.
S ekonomskog gledišta, ovaj razvoj situacije je poguban za ruske aspiracije u Ukrajini. Naime, ovo je jedini izvor vode koji napaja Krim, a bez njega će se taj poluotok ponovo naći u velikim problemima. Zašto ponovo? Pa, jer je nakon ruske aneksije Krima vlast u Kijevu odlučila prekinuti dotok vode na to područje, praktički ostavivši - kako kažu - "svoje" građanstvo bez tekućine koja život znači. Onda je, kao jednu od prvih stvari koju je napravila nakon prošlogodišnje invazije, Rusija opet otvorila ovaj kanal.
---
---
Štoviše, i sami ukrajinski tajnik za nacionalnu sigurnost, Oleksij Danilov, je u listopadu izjavio da bi uništenje brane otklonila "ideju o vodoopskrbi Krima na 10 ili 15 godina, ili možda zauvijek". Njegova kolegica i zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maliar je pak sugerirala da ovaj ekocid vojno pogoduje Ukrajini jer će "okupirana područja ostati bez svježe vode, dok će ruska minska polja biti isprana, što će izazvati detonacije".
Konačno, tu su i forenzički dokazi. Dana 08. srpnja 2022. su ukrajinske snage prvi puta izvele raketni napad na hidroelektranu Kahovskaja. Protuzračna obrana je uspjela odbiti napad, ali je bilo žrtava. Zatim, 18. srpnja je u novom napadu oštećena kontrolna soba prevodnice. Fragmenti su razbili plinovod, zbog čega je polovica zapadne obale regije Herson ostala bez plina. Krajem srpnja se branu počelo gađati HIMARS-ima, iz kojih je, do dan danas, na Kahovku ispaljeno preko 300 projektila. Sve to je dodatno načelo infrastrukturu.
---
---
Dana 12. kolovoza je počelo novo granatiranje, nakon čega pola turbina više nije bilo u funkciji. Predstavnik zapovjedništva "Jug" Oružanih snaga Ukrajine, Vladislav Nazarov, je tad potvrdio napade na branu, u svrhu uništenja mosta. Granatiranje se nastavilo u rujnu i listopadu, kada je dodatno oštećena brana, ali i Antonovski most. Ruski general Sergej Surovikin je tad upozorio da se Kijev priprema "udariti na branu hidroelektrane Kakhovskaja". Istog mjeseca je predstavnik Rusije pri UN-u Vasilij Nebenzia uputio pismo glavnom tajniku UN-a u kojem je pisalo: "Želio bih vam skrenuti pozornost na planove kijevskog režima da uništi branu Kahovskaja."
---
---
U studenom je jedna od šest ispaljenih raketa pogodila branu, da bi Washington Post 29. prosinca napisao kako je general-bojnik Andrej Kovalčuk, koji je zapovijedao Oružanim snagama Ukrajine u regiji Herson, "razmišljao o plavljenju rijeke". Ukrajinci su, rekao je Kovalčuk, čak izveli probni napad s lanserom HIMARS na jedno od okna na brani Nova Kahovka, pri čemu su napravili tri rupe u metalu kako bi vidjeli može li se Dnjepar dovoljno podići da spriječi ruske prijelaze, ali da ne poplavi obližnja sela. "Test je bio uspješan", rekao je general, ali su Ukrajinci odlučili ostaviti ovu opciju kao "posljednje rješenje".
U međuvremenu, Rusi su na oštećenoj brani koristili dvije portalne dizalice kako bi otvorili okna, čime su nastojali smanjiti vodostaj, a samim time i osujetili ukrajinske prijetnje. Uskoro je razina vode u rezervoaru pala je na najnižu točku u tri desetljeća, za nekih 12-13 posto manje od prosjeka. Onda je stiglo proljeće, period u kojem je vodostaj Dnjepra najveći; prvenstveno zbog topljenja snijega. No, travanj je donio i neuobičajeno mnogo padalina, zbog čega je i najveća ukrajinska rijeka poplavila. Ovo je dovelo do upravo suprotne pojave; vodostaj rezervoara je strelovito porastao 10 posto iznad prosjeka, što je najviše od početka mjerenja.
---
---
Vladimir Leontjev, gradonačelnik Nove Kahovka, je 04. svibnja pokušao primiriti stanovnike, najavivši da će se nivo vode početi spuštati kroz nekoliko dana. "Da hidroelektrana nije bila izložena stalnim granatnim napadima, da nisu oštećeni zatvarači brane, mogli bismo imati priliku regulirati vodostaj rezervoara Kahovka na učinkovitiji i pravovremeniji način", rekao je tada Leontjev.
Ostaje pomalo nejasno kako je razina vode došla od najniže do najviše razine ikad. David Helms, bivši meteorolog američkog ratnog zrakoplovstva, je procijenio da su ruske snage držale okna nedovoljno otvorenima da bi adekvatno kontrolirale povećani proljetni dotok. "Rijeka nanosi puno vode u rezervoar, što značajno premašuje stopu pražnjenja", rekao je Helms. Inače, na Dnjepru postoji šest brana, među kojima je Kahovskaja zadnja prije ulijevanja u Crno more. Ukrajina kontrolira gornjih pet, što podrazumijeva i količinu protoka vode nizvodno.
Također, satelitske slike pokazuju da je brana već pretrpjela ozbiljna strukturna oštećenja nekoliko dana prije nego što se potpuno urušila. Na fotografijama se vidi da je dio mosta već bio u raspadanju najmanje četiri dana prije finalnog pucanja. BBC je objavio dvije slike kolnika koje pokazuju sve lošije stanje mosta između 01. i 02. lipnja. Stoga, izgledno je da su 06. lipnja pritisak vode, akumulirana šteta i nove eksplozije doveli do katastrofe.
---
satellite photo
---
Naravno, da bi se došlo do čvrstog i jasnog odgovora na pitanje "tko je zaista urušio Kahovskaju", potrebno je izvršiti temeljitu i neovisnu istragu. S time se slaže i glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova. "Ovo bi doista trebao biti predmet svjetskih studija, istraživanja i istrage", poručila je Ruskinja. S druge strane, Ukrajinci nisu toliko oduševljeni ovom idejom. Tako je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba savjetovao "onim napornima koji žele bilo kakav odbor za istrage" i koji se "konstantno igraju kvazi-pravde" i "pokušavaju progurati da je Ukrajina raznijela nešto" da se "opuste", jer se nakon 15 mjeseci rata "zna tko je tko".
---
---
Usput, "naporni" guverner regije Herson Vladimir Saldo je, prilično "neopušteno", kao pravi borac za "kvazi-pravdu", "pokušao progurati" priču da je ukrajinska vojska granatirala privremeni smještajni centar za ljude evakuirane iz poplavljenih područja, i to vjerojatno britanskim projektilima Storm Shadow, pri čemu je ubijena jedna žena. Jer, očito, Saldo još nije upoznat s tim "tko je tko".
---
---
Glasnogovornik Pentagona je, na pitanje razmatraju li opciju da je možda Kijev odgovoran za rušenje objekta Nova Kahovka, rekao da, zapravo, nije važno tko je srušio branu jer je jedino bitno to što je "Rusija napala Ukrajinu". Dodatno, jedna novinarka je upitala glasnogovornika američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost Johna Kirbyja: "Čini li vam se vjerojatnim da bi Rusija uništila branu za etnička ruska sela i prekinula opskrbu Krima vodom? Čini se jednako logičnim kao dizanje u zrak vlastitog plinovoda, zar ne?" Kirby je kazao da "zasad nemaju zaključaka" i da "rade na tome s Ukrajincima".
I, zaista, za sabotažu Sjevernog toka je svijet požurio optužiti - Rusiju. Na kraju je ispalo da su počinitelji - Ukrajinci. Jednako je bilo i s raketom koja je pala u Poljsku i usmrtila dvoje ljudi, za što je Zelenski rekao da "nema sumnje" da je Rusija krivac. Ispalo je da je krivac - Ukrajina. Čak je i za napad dronom na Kremlj prozvana osoba koja u toj rezidenciji stoluje, Vladimir Putin. “Sve što dolazi iz Kremlja prihvatio bih s velikom dozom soli”, s podsmjehom je poručio državni tajnik SAD-a Antony Blinken. Kasnije su američke službe priznale da je ova akcija orkestrirana iz - Kijeva. Zadnje za što je ukrajinski vrh optužio Ruse je eksplozija na cjevovodu koji se koristio za transport amonijačkog gnojiva iz Rusije preko Ukrajine prema zapadu. To se dogodilo na isti dan kad je pukla brana.
---
---
Što se tiče terorističkog napada na najvažniju europsku energetsku infrastrukturu, interesantno je to što je Washington - navodno; pošto je teško zamisliti da su Ukrajinci taj pothvat uspjeli odraditi bez pomoći američkih sponzora - raspolagao ukrajinskim planom napada čak tri mjeseca prije nego se on dogodio. Ipak, nisu ga se trudili zaustaviti jer, kako je napisao dobitnik Pulitzera Seymour Hersh, da je bio pušten u rad, Sjeverni tok 2 bi "udvostručio količinu jeftinog plina koji bi bio dostupan Njemačkoj i zapadnoj Europi" i "osigurao dovoljno plina za više od 50 posto godišnje potrošnje Njemačke". Sukladno tome, “Washington se bojao da će zemlje poput Njemačke oklijevati opskrbiti Ukrajinu novcem i oružjem potrebnim da porazi Rusiju.”
---
---
I, što se dogodilo? Pa, Sjedinjene Države sada, prvi put ikad, izvoze više energije u Europu od Rusije, dok su Europljani prisiljeni izdvajati i do 10 puta više sredstava za ovaj pothvat; što posljedično uzrokuje inflaciju svega ostalog. Nedavno je eurozona potonula u recesiju, a njemački ministar gospodarstva izdao oštro upozorenje "zbog mogućnosti zaustavljanja industrijskih kapaciteta bez protoka ruskog plina kroz Ukrajinu". Ipak, takve stvari previše ne zamaraju njemačku ministricu vanjskih poslova Annalenu Baerbock koja se u Brazilu, državi gdje je 20 posto stanovništva siromašno, požalila da prosječni Brazilci "više brinu o cijeni riže i graha", umjesto da šalju milijune dolara u oružju za proxy rat Zapada protiv Rusije.
---
---
A kako građani Zapada ne bi osvijestili zamor i pad kvalitete života koje im donosi financiranje navedenih gerilskih pothvata ukrajinske vlade, nije loše da se, vremena na vrijeme, pojavi neki katastrofalni događaj za koji će se skočiti okriviti Moskva, koji će nanovo galvanizirati potporu Ukrajini i koji će maknuti fokus sa protuofenzive u kojoj je, u prva tri dana, prema Rusima, poginulo 3.715 Ukrajinca.
U utorak je ruski predsjednik iznio da je uništeno 160 tenkova i 360 oklopnih vozila te da su ukrajinski gubici u ljudstvu deset puta veći od ruskih. Po zadnjem izvještaju Forbesa, demolirana je i polovina Leoparda - najavljivanih kao "prekretnica" - kao i 15 posto američkih Bradleya, dok Economist javlja kako "Ukrajina trpi ozbiljne gubitke naoružanja i osoblja". Jer, kao što je javnosti, nakon bajki Zelenskog o "apsolutnoj pobjedi", pokušao objasniti bivši ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk: "Nerealno je očekivati da će se jednom protuofenzivom zauzeti cijeli teritorij”.
Ipak, kako je, referirajući se na "ekološku bombu masovnog uništenja", oštro upozorila nedemokratski izabrana čelnica Europe Ursula Von der Leyen: "Najvažnije je sada istražiti incidente, razjasniti događaje i razloge. Svako namjerno ometanje aktivne europske energetske infrastrukture je neprihvatljivo i dovest će do najsnažnijeg mogućeg odgovora", za očekivati je da će se Zapad nastaviti ponašati kao možda već izumrli ukrajinski pješčani slijepi krt. Jer, naime, navedena izjava je nastala dan nakon terorističkog napada na Sjeverni tok, nakon kojega Europa - riječima predstavnika Hrvatske - "više nego ikad, stoji uz Ukrajinu".
Rušenje brane Nova Kahovka u južnoj Ukrajini jedna je od najvećih industrijskih, ekoloških i humanitarnih katastrofa u Europi u zadnjih nekoliko desetljeća. Uništena su čitava sela, deseci tisuća ljudi je ostalo bez struje i čiste vode, a izgubljeno je i par desetaka života. Ukrajinski Crnomorski rezervat biosfere i dva nacionalna parka također će vjerojatno biti teško oštećeni, kao i njegove endemske vrste poput pješčanog slijepog krta. Poplava je usmrtila 300 životinja u zoološkom vrtu Nova Kakhovka, a još nekoliko desetaka tisuća divljih jedinki je ugroženo ili ubijeno. Najmanje 150 metričkih tona nafte iz brane iscurilo je u Dnjepar koji teče u Crno more, što će utjecati i na morski ekosustav.
Poradi ovog proboja će 94 posto sustava za navodnjavanje ...
