SD Dojavi
OSMRTNICE
PRETPLATA
PREMIUM
stdClass Object ( [id] => 1261624 [title] => Ova akcija je ušla u vojne udžbenike svijeta, izvedena je mudro i s malim žrtvama, a učinak je bio ‘bombastičan‘ [alias] => ova-akcija-je-usla-u-vojne-udzbenike-svijeta-izvedena-je-mudro-i-s-malim-zrtvama-a-ucinak-je-bio-bombastican [catid] => 241 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Litavski narod ubraja se među Balte. Preci Litavaca davno su nastanili obalu Baltičkog mora, još sredinom I. tisućljeća prije Krista. U srednjem vijeku to je područje bilo prilično turbulentno, izloženo napadima Poljaka, Njemačkog viteškog reda (teutonaca) te Mongola i Tatara. Unatoč tomu, srednjovjekovna Litva bila je sve jača, a tijekom XIII. te XIV. stoljeća litavski kneževi uspijevali su i teritorijalno širiti svoje granice. Najizraženije sukobe Litavci su ipak vodili s teutoncima, pa i nakon 1385., kad je vladar Jagelo (oko 1351. – 1434.) sklopio ugovor o uniji s Poljskom. Taj će sposobni kralj pod imenom Vladislav II. postati utemeljitelj dinastije Jagelovića, a njegov sin Vladislav III. (1424. – 1444.) postat će 1440. i vladar hrvatsko-ugarske države. Tako su Hrvati i Litavci imali istog kralja, piše Hrvatski vojnik. 

U svakom slučaju, snažna poljsko-litavska unija u rujnu 1422. potpisala je u selu Mełnu na sjeveru današnje Poljske mirovni ugovor s teutoncima. Njim je definirana granica između Pruske i Litve: sve zemlje sjeverno od rijeke Njemena bile su dio Pruske, a među njima našla se i regija Klaipėda s istoimenim najvećim gradom smještenim na obali Kurskog zaljeva, na ušću rijeke Dane, na istočnoj obali Baltičkog mora.

Prilika za neovisnost

Grad su Nijemci nazivali Memel, a cijelo područje Memelland. Idućih pet stoljeća njim su vladale različite pruske države. Međutim, i dalje je živjelo brojno litavsko stanovništvo, koje je područje nazivalo još i Mala Litva. Sama poljsko-litavska unija s vremenom je gubila moć i teritorij, koji je u različitim razdobljima i uređenjima osvajala Rusija i Pruska (Njemačka). Većinu današnje Litve osvojilo je Rusko Carstvo, a područje Klaipėde ostalo je pod Pruskom. Događaji iz 1917. i 1918. te raspad Ruskog, a potom i Njemačkog Carstva bili su prilika za povratak litavske neovisnosti.

---

image

Farma u Litvi, 1930.godina

/Roger-viollet Via Afp
---

Republika Litva proglašena je još u veljači 1918., no borba za neovisnost nikako nije bila gotova, nego iznimno kompleksna. Neovisna Litva nije odgovarala interesima susjeda, prije svega novouspostavljene boljševičke savezne države koja je željela da Litva bude njezin dio. Usto, neovisna Poljska željela je područje Vilniusa. Među ostalim, ponovno se otvorilo pitanje Klaipėde.

Francuska je završetkom Prvog svjetskog rata željela stvoriti tampon-zone oko Njemačke te na istoku pronaći saveznike s kojima bi je ujedinio strah od njemačke osvete i ponovnog masovnog sukoba. Zbog toga je, u svrhu slabljenja svojeg velikog neprijatelja, odlučila podupirati odcjepljenje teritorija bivšeg Njemačkog Carstva nastanjenih drugim etničkim skupinama. Odlukom na konferenciji u Versaillesu u lipnju 1919., Memelland je izuzet od teritorija Njemačke i stavljen pod mandat Lige naroda. Područje je bilo veličine današnjeg Luksemburga. U ranu zimu 1920. vojnici 21. bojne francuske postrojbe Chasseurs Alpins (gorsko pješaštvo) umarširali su u novo geografsko-administrativno područje. Bojna je trebala uspostaviti red do konačne političke odluke o sudbini regije.

Dakle, Litva krajem 1920. još nije bila de iure međunarodno priznata i pobjedničke sile nisu podržavale da Klaipėda bude automatski inkorporirana u litavski teritorij. Dio poljskih političara istaknuo je ideju da se regija pripoji Poljskoj, pozivajući se na Četrnaest točaka američkog predsjednika Woodrowa Wilsona (1856. – 1924.). Usto, još su uvijek smatrali da postoji mogućnost obnove i stvaranja nove poljsko-litavske konfederacije.

Poljske zamisli

Litavski izvori navode da je poljsko izaslanstvo u Versaillesu pred velikim silama naizgled podržavalo litavske aspiracije u vezi s Klaipėdom, a sve u cilju protuteže njemačkom utjecaju. Međutim, Poljska je željela situaciju iskoristiti najbolje za sebe. Zapad je bio sklon podržavati koncept po kojem bi Njemačkoj suprotstavio snažnu, veliku Poljsku. U svakom slučaju, Poljska je bila voljna ostaviti Njemačku i Litvu iza sebe i prva sklopiti zaseban trgovinski sporazum s Klaipėdom. Takva konsolidacija položaja Poljske u toj regiji značila bi slabljenje gospodarskih i političkih pozicija Litve.

Poljska vojska još je 9. listopada 1920. zaposjela Vilnius i okolicu, a definitivan gubitak Klaipėde značio bi i odsijecanje mlade države od jedine dostupne morske luke. Ipak, položaj Litve sigurno je osnažilo njezino primanje u Ligu naroda 22. rujna 1921., čime je postala priznata članica međunarodne zajednice. Poljske zamisli oko Klaipėde uglavnom je podržavala Francuska i naposljetku je 1922. oformljena posebna komisija koja je trebala razmotriti status regije. Postojala je sklonost ideji da Klaipėda postane slobodna država. Svesrdno su je podupirale i poljske te njemačke interesne skupine. Međutim, Litavci nikako nisu željeli pristati na takvu odluku i za njih je jedino ispravno bilo da se teritorij pripoji njihovoj državi.

---

image

Litva (Lithuania)

/Shutterstock
---

Još u ranu jesen 1922. došlo je do tajnog sastanka litavskog Vijeća ministara, predsjednika vlade i ministra vanjskih poslova Ernestasa Galvanauskasa (1882. – 1967.). Diplomat je već bio dobio odobrenje Berlina za poduzimanje akcije pa je predložio da Glavni stožer napravi plan pobune i odredi osobe koje će je voditi. Vijeće ministara prihvatilo je njegovu ideju, prije svega jer je uspio uvjeriti Njemačku da joj je bolje da područje Klaipėde zauzme Litva nego da se ondje širi poljski utjecaj.

Njemačka sigurno nije blagonaklono gledala ni na činjenicu da Francuska drži vojsku u neposrednoj blizini njezinih istočnih granica. Političari poražene zemlje bili su svjesni da je to najviše što mogu izvući u tom trenutku i da im preostaje samo čekati pravi trenutak kad će regiju vratiti pod svoje okrilje.

Odluka je pala

Pripreme za akciju počele su u studenom 1922. Litavski predstavnici iz Klaipėde smatrali su da narod ne može sam iznijeti pobunu i da litavska vojska mora brzo reagirati nakon što revolt počne. Tražili su i odgovarajuće opremanje i opskrbu boraca koji će pokrenuti ustanak. Doduše, zapovjednik litavske vojske general Silvestras Žukauskas (1860. – 1937.) izjavio je na sastanku kabineta ministara da može zauzeti Klaipėdu u roku od 24 sata.

---

image

Ilustracija

/Roger-viollet Via Afp
---

No, takvo izravno djelovanje nije bilo prihvatljivo jer su zapadne sile mogle uzvratiti istom mjerom i vratiti stvari na početak. Usprkos protivljenju nekolicine visokih časnika, donesena je odluka da se Klaipėda pokuša pripojiti Litvi prije svega naporima lokalnih ustanika. Trebala im je biti pružena logistička potpora iz Litve u vidu protuobavještajnih službi i odreda za posebne namjene, čiji je zapovjednik bio obavještajac Jonas Polovinskas (1899. – 1964.). Uzeo je pseudonim Budrys – uobičajeno prezime litavskog stanovništva Klaipėde.

Uz njega je u stožernom timu koji je trebao pomoći u dizanju pobune bio još satnik Pranas Klimaitis (1885. – 1940.), koji je otišao na službeno putovanje u regiju, zatim njegov zamjenik Tomkus te njegovi pomoćnici Šarauksas i Kynas. Poput Klimaitisa, služili su se pseudonimima koji su glasili kao prezimena Litavaca iz Klaipėde. Odlučeno je da je sam početak 1923. godine pravi trenutak za pripojenje Klaipėde i da sve izgleda kao ustanak lokalnog stanovništva.

Akcija je službeno počela 10. siječnja 1923., kad je oko 1100 dragovoljaca prešlo granicu i ušlo u regiju u kojoj su već bili infiltrirani litavski odredi za posebne namjene. Dobro naoružani pobunjenici, potpomognuti s oko 300 lokalnih dobrovoljaca, naišli su na slab otpor oko 250 vojnika francuskog garnizona i 350 njemačkih policajaca. Litavci su svojim snagama zapovjedili pucanje samo u krajnjoj samoobrani, nadajući se da će se Francuzi mirno predati. Nije stoga neobično da je u pet dana ustanka poginulo 12 pobunjenika, a tek dva francuska vojnika i jedan njemački policajac.

Pobunjenici su već drugog dana ustanka kontrolirali cijelu regiju osim grada Klaipėde – tamošnji francuski garnizon odbio se predati. Međutim, kako su se našli u potpunom okruženju brojčano i oružjem nadmoćnijih snaga, Francuzi su 15. siječnja pristali na prekid vatre i povratak vojnika u vojarnu. Ustanici su uspostavili prolitavsku upravu koja je, navodeći pravo na samoopredjeljenje, uputila zahtjev za ujedinjenje s Litvom.

Potpuni uspjeh

Francuzi nisu mogli dokazati izravnu umiješanost Litve zbog toga što su pobunjenici nosili civilnu odjeću te nisu posjedovali osobne isprave ni stvari koje bi ih povezivale s tom državom. Međutim, oštro su prosvjedovali zbog oružanog napada na svoj garnizon i neovlaštenog rušenja status quo za regiju Klaipėdu. Britanci i Poljaci također su negodovali zbog pobune, no nisu se odlučili na prijetnju vojnom intervencijom. Sumnjali su uz ostalo da Litva ima sovjetsku potporu i da bi upletanje moglo donijeti novi rat.

Ipak, u regiju je poslana i posebna komisija koja je trebala utvrditi stanje na terenu i zatražiti raspuštanje pobunjeničkih snaga ili će u protivnom doći do vojne intervencije. Komisija je na kraju ipak odlučila da neće prijetiti silom, a Velika Britanija i Italija podržale su prijenos vlasti u regiji Litvi. Francuska je još uvijek bila za povratak svoje uprave u Klaipėdi. Kako je Liga naroda u jeku krize donijela odluku da se neutralna zona u regiji Vilniusu, oko koje se sporila Litva i Poljska, podijeli na štetu Litavaca, bilo je jasno da mora doći do neke vrste ustupka prema Litvi u vezi s Klaipėdom.

Vijeće veleposlanika prenijelo je 17. veljače 1923. godine Litvi vlast nad regijom Klaipėdom, uz nekoliko ustupaka Litve prema Saveznicima. Sve je nakon dugih diplomatskih pregovora formalizirano u svibnju 1924. međunarodnim sporazumom pod nazivom Klaipėdska konvencija. Time je i službeno priznat suverenitet Litve nad regijom. Unatoč tom uspjehu, baltička zemlja još nije uspjela vratiti regiju Vilnius. A onda je, uoči Drugog svjetskog rata, Klaipėdu u proljeće 1939. okupirala nacistička Njemačka. Litva je morala pristati na njezin ultimatum pod prijetnjom sile. Da stvar bude gora, u ljeto 1940. sovjetske su postrojbe ušle u Litvu i zemlja je priključena SSSR-u. Nakon poraza Trećeg Reicha 1945. godine Klaipėda postaje teritorijalni dio Litavske Sovjetske Socijalističke Republike.

Litva je 11. ožujka 1990. proglasila neovisnost, a danas je grad Klaipėda u kojem živi 150 000 stanovnika najveća i najvažnija luka te zemlje koja je 2004. postala članica Europske unije i NATO-a. Ovog se siječnja obilježava stota obljetnica događaja koji neki litavski izvori nazivaju ustankom, neki pobunom, a neki vojnom operacijom. Uglavnom se slažu da je to bila jedna od najhrabrijih i najuspješnijih vojnih operacija Litve. I dala je rezultate koje litavski narod uživa i danas.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Klaipėdi 1923. [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [extra_fields_search] => Klaipėdi 1923. 2 0 10587 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2023-02-02 18:20:06 [created_by] => 3205 [created_by_alias] => Josip Buljan/HRVATSKI VOJNIK [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2023-02-02 18:42:38 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2023-02-02 18:42:38 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 0 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 241 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Europe i svijeta. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, politika, europa, svijet [secure] => 0 [page_title] => Svijet [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 1 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= title=Ova akcija je ušla u vojne udžbenike svijeta, izvedena je mudro i s malim žrtvama, a učinak je bio 'bombastičan' [metakey] => Litva, Operacija u Klaipėdi 1923. [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2023\/02\/02\/24244765.jpg","\/images\/slike\/2023\/02\/02\/24244768.jpg","\/images\/slike\/2023\/02\/02\/24244763.jpg","\/images\/slike\/2023\/02\/02\/24244764.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["\/Roger-viollet Via Afp","\/Shutterstock","\/Roger-viollet Via Afp","\/Roger-viollet Via Afp"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["

Ilustracija<\/p>","

Litva (Lithuania)<\/p>","

Farma u Litvi, 1930.godina<\/p>","

Ilustracija<\/p>"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1024x690","hd_24244765_1920.jpg":"1920x1080","k_24244765_1280.jpg":"1280x1280","k_24244765_1024.jpg":"1024x1024","k_24244765_640.jpg":"640x640","k_24244765_480.jpg":"480x480","k_24244765_340.jpg":"340x340","k_24244765_220.jpg":"220x220","o_24244765_1280.jpg":"1280x862","o_24244765_1024.jpg":"1024x690","o_24244765_640.jpg":"640x431","o_24244765_480.jpg":"480x323","o_24244765_340.jpg":"340x229","o_24244765_220.jpg":"220x148","h_24244765_1280.jpg":"1280x854","h_24244765_1024.jpg":"1024x683","h_24244765_640.jpg":"640x427","h_24244765_480.jpg":"480x320","h_24244765_340.jpg":"340x227","h_24244765_220.jpg":"220x147","pp_24244765_1280.jpg":"1280x1628","pp_24244765_1024.jpg":"1024x1303","pp_24244765_640.jpg":"640x814","pp_24244765_480.jpg":"480x611","pp_24244765_340.jpg":"340x432","pp_24244765_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1028","hd_24244768_1920.jpg":"1920x1080","k_24244768_1280.jpg":"1280x1280","k_24244768_1024.jpg":"1024x1024","k_24244768_640.jpg":"640x640","k_24244768_480.jpg":"480x480","k_24244768_340.jpg":"340x340","k_24244768_220.jpg":"220x220","o_24244768_1280.jpg":"1280x685","o_24244768_1024.jpg":"1024x548","o_24244768_640.jpg":"640x342","o_24244768_480.jpg":"480x257","o_24244768_340.jpg":"340x182","o_24244768_220.jpg":"220x117","h_24244768_1280.jpg":"1280x854","h_24244768_1024.jpg":"1024x683","h_24244768_640.jpg":"640x427","h_24244768_480.jpg":"480x320","h_24244768_340.jpg":"340x227","h_24244768_220.jpg":"220x147","pp_24244768_1280.jpg":"1280x1628","pp_24244768_1024.jpg":"1024x1303","pp_24244768_640.jpg":"640x814","pp_24244768_480.jpg":"480x611","pp_24244768_340.jpg":"340x432","pp_24244768_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1024x677","hd_24244763_1920.jpg":"1920x1080","k_24244763_1280.jpg":"1280x1280","k_24244763_1024.jpg":"1024x1024","k_24244763_640.jpg":"640x640","k_24244763_480.jpg":"480x480","k_24244763_340.jpg":"340x340","k_24244763_220.jpg":"220x220","o_24244763_1280.jpg":"1280x846","o_24244763_1024.jpg":"1024x677","o_24244763_640.jpg":"640x423","o_24244763_480.jpg":"480x317","o_24244763_340.jpg":"340x224","o_24244763_220.jpg":"220x145","h_24244763_1280.jpg":"1280x854","h_24244763_1024.jpg":"1024x683","h_24244763_640.jpg":"640x427","h_24244763_480.jpg":"480x320","h_24244763_340.jpg":"340x227","h_24244763_220.jpg":"220x147","pp_24244763_1280.jpg":"1280x1628","pp_24244763_1024.jpg":"1024x1303","pp_24244763_640.jpg":"640x814","pp_24244763_480.jpg":"480x611","pp_24244763_340.jpg":"340x432","pp_24244763_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1024x668","hd_24244764_1920.jpg":"1920x1080","k_24244764_1280.jpg":"1280x1280","k_24244764_1024.jpg":"1024x1024","k_24244764_640.jpg":"640x640","k_24244764_480.jpg":"480x480","k_24244764_340.jpg":"340x340","k_24244764_220.jpg":"220x220","o_24244764_1280.jpg":"1280x835","o_24244764_1024.jpg":"1024x668","o_24244764_640.jpg":"640x417","o_24244764_480.jpg":"480x313","o_24244764_340.jpg":"340x221","o_24244764_220.jpg":"220x143","h_24244764_1280.jpg":"1280x854","h_24244764_1024.jpg":"1024x683","h_24244764_640.jpg":"640x427","h_24244764_480.jpg":"480x320","h_24244764_340.jpg":"340x227","h_24244764_220.jpg":"220x147","pp_24244764_1280.jpg":"1280x1628","pp_24244764_1024.jpg":"1024x1303","pp_24244764_640.jpg":"640x814","pp_24244764_480.jpg":"480x611","pp_24244764_340.jpg":"340x432","pp_24244764_220.jpg":"220x280"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 100 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 241 [name] => Svijet [alias] => svijet [description] => [parent] => 119 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 2 [params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 1 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7538442 Threads: 5 Questions: 1609481317 Slow queries: 4776390 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 110744658 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 55 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front02 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '240' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vijesti/svijet ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 241 [name] => Svijet [alias] => svijet [parent] => 119 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /vijesti/svijet ) ) [link] => /vijesti/svijet/ova-akcija-je-usla-u-vojne-udzbenike-svijeta-izvedena-je-mudro-i-s-malim-zrtvama-a-ucinak-je-bio-bombastican-1261624 [printLink] => /vijesti/svijet/ova-akcija-je-usla-u-vojne-udzbenike-svijeta-izvedena-je-mudro-i-s-malim-zrtvama-a-ucinak-je-bio-bombastican-1261624?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 334620 [name] => litva [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => litva [link] => /tag/litva ) [1] => stdClass Object ( [id] => 704943 [name] => Operacija u Klaipėdi 1923. [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2023-02-02 19:42:48 [main_article_id] => 0 [alias] => operacija-u-klaipedi-1923 [link] => /tag/operacija-u-klaipedi-1923 ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Klaipėdi 1923. [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [required_views] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [fullhd_image] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [CitySelect] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [paid_article] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Ova akcija je ušla u vojne udžbenike svijeta, izvedena je mudro i s malim žrtvama, a učinak je bio ‘bombastičan‘ [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3205 [name] => Saša Jadrijević Tomas [username] => sa-a-jadrijevi-tomas [email] => sa-a-jadrijevi-tomas@sd.hr [password] => $2y$10$oeN8gyModa7.4Q7iQNTLl.qX9WmdDC3q2vlAkhBWAyF1XI0DJGCkC [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/sasa-jadrijevic-tomas-3205 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1723 [gender] => m [description] => [image] => [url] => [group] => 1 [plugins] => ) [avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/7734430a6167a6a5f56f794220c00ad0?s=100&default=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/02/02/24244765.jpg [galleryCount] => 4 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => /Roger-viollet Via Afp [mainImageDesc] =>

Ilustracija

[popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/02/02/24244765.jpg [title] =>

Ilustracija

 /Roger-viollet Via Afp ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/02/02/24244768.jpg [title] =>

Litva (Lithuania)

 /Shutterstock ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/02/02/24244763.jpg [title] =>

Farma u Litvi, 1930.godina

 /Roger-viollet Via Afp ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2023/02/02/24244764.jpg [title] =>

Ilustracija

 /Roger-viollet Via Afp ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Litavski narod ubraja se među Balte. Preci Litavaca davno su nastanili obalu Baltičkog mora, još sredinom I. tisućljeća prije Krista. U srednjem vijeku to je područje bilo prilično turbulentno, izloženo napadima Poljaka, Njemačkog viteškog reda (teutonaca) te Mongola i Tatara. Unatoč tomu, srednjovjekovna Litva bila je sve jača, a tijekom XIII. te XIV. stoljeća litavski kneževi uspijevali su i teritorijalno širiti svoje granice. Najizraženije sukobe Litavci su ipak vodili s teutoncima, pa i nakon 1385., kad je vladar Jagelo (oko 1351. – 1434.) sklopio ugovor o uniji s Poljskom. Taj će sposobni kralj pod imenom Vladislav II. postati utemeljitelj dinastije Jagelovića, a njegov sin Vladislav III. (1424. – 1444.) postat će 1440. i vladar hrvatsko-ugarske države. Tako su Hrvati i Litavci imali istog kralja, piše Hrvatski vojnik. 

U svakom slučaju, snažna poljsko-litavska unija u rujnu 1422. potpisala je u selu Mełnu na sjeveru današnje Poljske mirovni ugovor s teutoncima. Njim je definirana granica između Pruske i Litve: sve zemlje sjeverno od rijeke Njemena bile su dio Pruske, a među njima našla se i regija Klaipėda s istoimenim najvećim gradom smještenim na obali Kurskog zaljeva, na ušću rijeke Dane, na istočnoj obali Baltičkog mora.

Prilika za neovisnost

Grad su Nijemci nazivali Memel, a cijelo područje Memelland. Idućih pet stoljeća njim su vladale različite pruske države. Međutim, i dalje je živjelo brojno litavsko stanovništvo, koje je područje nazivalo još i Mala Litva. Sama poljsko-litavska unija s vremenom je gubila moć i teritorij, koji je u različitim razdobljima i uređenjima osvajala Rusija i Pruska (Njemačka). Većinu današnje Litve osvojilo je Rusko Carstvo, a područje Klaipėde ostalo je pod Pruskom. Događaji iz 1917. i 1918. te raspad Ruskog, a potom i Njemačkog Carstva bili su prilika za povratak litavske neovisnosti.

---

image

Farma u Litvi, 1930.godina

/Roger-viollet Via Afp
---

Republika Litva proglašena je još u veljači 1918., no borba za neovisnost nikako nije bila gotova, nego iznimno kompleksna. Neovisna Litva nije odgovarala interesima susjeda, prije svega novouspostavljene boljševičke savezne države koja je željela da Litva bude njezin dio. Usto, neovisna Poljska željela je područje Vilniusa. Među ostalim, ponovno se otvorilo pitanje Klaipėde.

Francuska je završetkom Prvog svjetskog rata željela stvoriti tampon-zone oko Njemačke te na istoku pronaći saveznike s kojima bi je ujedinio strah od njemačke osvete i ponovnog masovnog sukoba. Zbog toga je, u svrhu slabljenja svojeg velikog neprijatelja, odlučila podupirati odcjepljenje teritorija bivšeg Njemačkog Carstva nastanjenih drugim etničkim skupinama. Odlukom na konferenciji u Versaillesu u lipnju 1919., Memelland je izuzet od teritorija Njemačke i stavljen pod mandat Lige naroda. Područje je bilo veličine današnjeg Luksemburga. U ranu zimu 1920. vojnici 21. bojne francuske postrojbe Chasseurs Alpins (gorsko pješaštvo) umarširali su u novo geografsko-administrativno područje. Bojna je trebala uspostaviti red do konačne političke odluke o sudbini regije.

Dakle, Litva krajem 1920. još nije bila de iure međunarodno priznata i pobjedničke sile nisu podržavale da Klaipėda bude automatski inkorporirana u litavski teritorij. Dio poljskih političara istaknuo je ideju da se regija pripoji Poljskoj, pozivajući se na Četrnaest točaka američkog predsjednika Woodrowa Wilsona (1856. – 1924.). Usto, još su uvijek smatrali da postoji mogućnost obnove i stvaranja nove poljsko-litavske konfederacije.

Poljske zamisli

Litavski izvori navode da je poljsko izaslanstvo u Versaillesu pred velikim silama naizgled podržavalo litavske aspiracije u vezi s Klaipėdom, a sve u cilju protuteže njemačkom utjecaju. Međutim, Poljska je željela situaciju iskoristiti najbolje za sebe. Zapad je bio sklon podržavati koncept po kojem bi Njemačkoj suprotstavio snažnu, veliku Poljsku. U svakom slučaju, Poljska je bila voljna ostaviti Njemačku i Litvu iza sebe i prva sklopiti zaseban trgovinski sporazum s Klaipėdom. Takva konsolidacija položaja Poljske u toj regiji značila bi slabljenje gospodarskih i političkih pozicija Litve.

Poljska vojska još je 9. listopada 1920. zaposjela Vilnius i okolicu, a definitivan gubitak Klaipėde značio bi i odsijecanje mlade države od jedine dostupne morske luke. Ipak, položaj Litve sigurno je osnažilo njezino primanje u Ligu naroda 22. rujna 1921., čime je postala priznata članica međunarodne zajednice. Poljske zamisli oko Klaipėde uglavnom je podržavala Francuska i naposljetku je 1922. oformljena posebna komisija koja je trebala razmotriti status regije. Postojala je sklonost ideji da Klaipėda postane slobodna država. Svesrdno su je podupirale i poljske te njemačke interesne skupine. Međutim, Litavci nikako nisu željeli pristati na takvu odluku i za njih je jedino ispravno bilo da se teritorij pripoji njihovoj državi.

---

image

Litva (Lithuania)

/Shutterstock
---

Još u ranu jesen 1922. došlo je do tajnog sastanka litavskog Vijeća ministara, predsjednika vlade i ministra vanjskih poslova Ernestasa Galvanauskasa (1882. – 1967.). Diplomat je već bio dobio odobrenje Berlina za poduzimanje akcije pa je predložio da Glavni stožer napravi plan pobune i odredi osobe koje će je voditi. Vijeće ministara prihvatilo je njegovu ideju, prije svega jer je uspio uvjeriti Njemačku da joj je bolje da područje Klaipėde zauzme Litva nego da se ondje širi poljski utjecaj.

Njemačka sigurno nije blagonaklono gledala ni na činjenicu da Francuska drži vojsku u neposrednoj blizini njezinih istočnih granica. Političari poražene zemlje bili su svjesni da je to najviše što mogu izvući u tom trenutku i da im preostaje samo čekati pravi trenutak kad će regiju vratiti pod svoje okrilje.

Odluka je pala

Pripreme za akciju počele su u studenom 1922. Litavski predstavnici iz Klaipėde smatrali su da narod ne može sam iznijeti pobunu i da litavska vojska mora brzo reagirati nakon što revolt počne. Tražili su i odgovarajuće opremanje i opskrbu boraca koji će pokrenuti ustanak. Doduše, zapovjednik litavske vojske general Silvestras Žukauskas (1860. – 1937.) izjavio je na sastanku kabineta ministara da može zauzeti Klaipėdu u roku od 24 sata.

---

image

Ilustracija

/Roger-viollet Via Afp
---

No, takvo izravno djelovanje nije bilo prihvatljivo jer su zapadne sile mogle uzvratiti istom mjerom i vratiti stvari na početak. Usprkos protivljenju nekolicine visokih časnika, donesena je odluka da se Klaipėda pokuša pripojiti Litvi prije svega naporima lokalnih ustanika. Trebala im je biti pružena logistička potpora iz Litve u vidu protuobavještajnih službi i odreda za posebne namjene, čiji je zapovjednik bio obavještajac Jonas Polovinskas (1899. – 1964.). Uzeo je pseudonim Budrys – uobičajeno prezime litavskog stanovništva Klaipėde.

Uz njega je u stožernom timu koji je trebao pomoći u dizanju pobune bio još satnik Pranas Klimaitis (1885. – 1940.), koji je otišao na službeno putovanje u regiju, zatim njegov zamjenik Tomkus te njegovi pomoćnici Šarauksas i Kynas. Poput Klimaitisa, služili su se pseudonimima koji su glasili kao prezimena Litavaca iz Klaipėde. Odlučeno je da je sam početak 1923. godine pravi trenutak za pripojenje Klaipėde i da sve izgleda kao ustanak lokalnog stanovništva.

Akcija je službeno počela 10. siječnja 1923., kad je oko 1100 dragovoljaca prešlo granicu i ušlo u regiju u kojoj su već bili infiltrirani litavski odredi za posebne namjene. Dobro naoružani pobunjenici, potpomognuti s oko 300 lokalnih dobrovoljaca, naišli su na slab otpor oko 250 vojnika francuskog garnizona i 350 njemačkih policajaca. Litavci su svojim snagama zapovjedili pucanje samo u krajnjoj samoobrani, nadajući se da će se Francuzi mirno predati. Nije stoga neobično da je u pet dana ustanka poginulo 12 pobunjenika, a tek dva francuska vojnika i jedan njemački policajac.

Pobunjenici su već drugog dana ustanka kontrolirali cijelu regiju osim grada Klaipėde – tamošnji francuski garnizon odbio se predati. Međutim, kako su se našli u potpunom okruženju brojčano i oružjem nadmoćnijih snaga, Francuzi su 15. siječnja pristali na prekid vatre i povratak vojnika u vojarnu. Ustanici su uspostavili prolitavsku upravu koja je, navodeći pravo na samoopredjeljenje, uputila zahtjev za ujedinjenje s Litvom.

Potpuni uspjeh

Francuzi nisu mogli dokazati izravnu umiješanost Litve zbog toga što su pobunjenici nosili civilnu odjeću te nisu posjedovali osobne isprave ni stvari koje bi ih povezivale s tom državom. Međutim, oštro su prosvjedovali zbog oružanog napada na svoj garnizon i neovlaštenog rušenja status quo za regiju Klaipėdu. Britanci i Poljaci također su negodovali zbog pobune, no nisu se odlučili na prijetnju vojnom intervencijom. Sumnjali su uz ostalo da Litva ima sovjetsku potporu i da bi upletanje moglo donijeti novi rat.

Ipak, u regiju je poslana i posebna komisija koja je trebala utvrditi stanje na terenu i zatražiti raspuštanje pobunjeničkih snaga ili će u protivnom doći do vojne intervencije. Komisija je na kraju ipak odlučila da neće prijetiti silom, a Velika Britanija i Italija podržale su prijenos vlasti u regiji Litvi. Francuska je još uvijek bila za povratak svoje uprave u Klaipėdi. Kako je Liga naroda u jeku krize donijela odluku da se neutralna zona u regiji Vilniusu, oko koje se sporila Litva i Poljska, podijeli na štetu Litavaca, bilo je jasno da mora doći do neke vrste ustupka prema Litvi u vezi s Klaipėdom.

Vijeće veleposlanika prenijelo je 17. veljače 1923. godine Litvi vlast nad regijom Klaipėdom, uz nekoliko ustupaka Litve prema Saveznicima. Sve je nakon dugih diplomatskih pregovora formalizirano u svibnju 1924. međunarodnim sporazumom pod nazivom Klaipėdska konvencija. Time je i službeno priznat suverenitet Litve nad regijom. Unatoč tom uspjehu, baltička zemlja još nije uspjela vratiti regiju Vilnius. A onda je, uoči Drugog svjetskog rata, Klaipėdu u proljeće 1939. okupirala nacistička Njemačka. Litva je morala pristati na njezin ultimatum pod prijetnjom sile. Da stvar bude gora, u ljeto 1940. sovjetske su postrojbe ušle u Litvu i zemlja je priključena SSSR-u. Nakon poraza Trećeg Reicha 1945. godine Klaipėda postaje teritorijalni dio Litavske Sovjetske Socijalističke Republike.

Litva je 11. ožujka 1990. proglasila neovisnost, a danas je grad Klaipėda u kojem živi 150 000 stanovnika najveća i najvažnija luka te zemlje koja je 2004. postala članica Europske unije i NATO-a. Ovog se siječnja obilježava stota obljetnica događaja koji neki litavski izvori nazivaju ustankom, neki pobunom, a neki vojnom operacijom. Uglavnom se slažu da je to bila jedna od najhrabrijih i najuspješnijih vojnih operacija Litve. I dala je rezultate koje litavski narod uživa i danas.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
/Roger-viollet Via Afp /Shutterstock /Roger-viollet Via Afp /Roger-viollet Via Afp
/Shutterstock

Litva (Lithuania)
/Roger-viollet Via Afp

Farma u Litvi, 1930.godina
[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/svijet/ova-akcija-je-usla-u-vojne-udzbenike-svijeta-izvedena-je-mudro-i-s-malim-zrtvama-a-ucinak-je-bio-bombastican-1261624 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=3aab9c326d951f0b10f35cde8f4ef6a669bb2b4f [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Ova+akcija+je+u%C5%A1la+u+vojne+ud%C5%BEbenike+svijeta%2C+izvedena+je+mudro+i+s+malim+%C5%BErtvama%2C+a+u%C4%8Dinak+je+bio+%E2%80%98bombasti%C4%8Dan%E2%80%98&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fova-akcija-je-usla-u-vojne-udzbenike-svijeta-izvedena-je-mudro-i-s-malim-zrtvama-a-ucinak-je-bio-bombastican-1261624 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fsvijet%2Fova-akcija-je-usla-u-vojne-udzbenike-svijeta-izvedena-je-mudro-i-s-malim-zrtvama-a-ucinak-je-bio-bombastican-1261624 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Klaipėdi 1923. [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) )
StoryEditorOCM
SvijetKlaipėdi 1923.

Ova akcija je ušla u vojne udžbenike svijeta, izvedena je mudro i s malim žrtvama, a učinak je bio ‘bombastičan‘

Piše Josip Buljan/HRVATSKI VOJNIK
2. veljače 2023. - 19:42
&lt;p&gt;Ilustracija&lt;/p&gt;
PREMIUM
Galerija
Ilustracija/Roger-viollet Via Afp

Litavski narod ubraja se među Balte. Preci Litavaca davno su nastanili obalu Baltičkog mora, još sredinom I. tisućljeća prije Krista. U srednjem vijeku to je područje bilo prilično turbulentno, izloženo napadima Poljaka, Njemačkog viteškog reda (teutonaca) te Mongola i Tatara. Unatoč tomu, srednjovjekovna Litva bila je sve jača, a tijekom XIII. te XIV. stoljeća litavski kneževi uspijevali su i teritorijalno širiti svoje granice. Najizraženije sukobe Litavci su ipak vodili s teutoncima, pa i nakon 1385., kad je vladar Jagelo (oko 1351. – 1434.) sklopio ugovor o uniji s Poljskom. Taj će sposobni kralj pod imenom Vladislav II. postati utemeljitelj dinastije Jagelovića, a njegov sin Vladislav III. (1424. – 1444.) postat će 1440. i vladar hrvatsko-ugarske države. Tako su Hrvati i Litavci ima...

#LITVA#OPERACIJA U KLAIPĖDI 1923.
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. svibanj 2024 15:51