stdClass Object
(
[id] => 1321570
[title] => Dok su zapadni mediji tulili o propasti Kine, tamošnje tvornice su u tišini izbacile revolucionaran proizvod
[alias] => dok-su-zapadni-mediji-tulili-o-propasti-kine-tamosnje-tvornice-su-u-tisini-izbacile-revolucionaran-proizvod
[catid] => 241
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
Posljednjih tjedana je gotovo nemoguće baciti oko na novine, a da vam vidno polje ne zahvati naslov koji sugerira naodolazeću imploziju kineskog gospodarstva, koja će biti okidač za novi ciklički krah globalne kapitalističke ekonomije. Pritom, vlada u Pekingu je ili previše nesposobna, previše ideološki zasjenjena, ili jednostavno previše komunistička da učini bilo što u vezi s ovom katastrofom koja se odvija pred njihovim očima.
"Kina je dugo bila motor globalnog rasta. No, posljednjih je tjedana kinesko gospodarsko usporavanje uznemirilo međunarodne lidere i investitore koji više ne računaju da će Kina biti bedem protiv gospodarskih slabosti u drugim zemljama. Zapravo, prvi put u više desetljeća, drugo svjetsko gospodarstvo je samo po sebi problem, piše CNN. Dakle, "međunarodni lideri i investitori" su "uznemireni" što Kina više neće "biti bedem protiv gospodarskih slabosti u drugim zemljama", pa zbog toga sada ona postaje "problem".
No, s druge strane, kako drugačije gledati na štucanje gospodarstva zemlje koja je postigla nultu stopu ekstremnog siromaštva, gdje 91 posto građana stanuje u nekretninama čiji su vlasnici, u mirovinu se odlazi s 54 godine te u kojoj su porezi niski, dužnosnici odgovorni za svoja djela, a javno planiranje i infrastruktura izvrsni, nego da se diže panika kada joj par velikih investicijskih banaka smanji prognozu gospodarskog rasta na ispod pet posto, zbog čega bi mogla "značajno podbaciti u odnosu na službeni cilj rasta od oko 5.5 posto, što bi predstavljalo neugodnost za kinesko vodstvo pod predsjednikom Xi Jinpingom".
Usporedbe radi, evo kako MMF procjenjuje rast BDP-a za neke druge zemlje: UK -0,6 posto, Njemačka 0,1 posto, Rusija 0,3 posto, Italija 0,6 posto, Francuska 0,7 posto, SAD 1,4 posto, Japan 1,8 posto, Turska 3 posto, Hrvatska 3,5 posto, Indija 6,1 posto, a Venezuela 6,5 posto. Jasno, snažan ekonomski rast je puno lakše ostvariti na nižim, nego na višim razinama razvoja.
---
---
Istina, i kineski izvoz je pao treći uzastopni mjesec, i to 14,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, što predstavlja najveći pad od veljače 2020. Međutim, da bi netko izvozio, netko drugi treba uvoziti. A, s obzirom da je 20 zemalja eurozone trenutno u recesiji, kao i da MMF i Svjetska banka upozoravaju na mogućnost globalne recesije ove godine, logično je da globalna potražnja opada. Svemu ovome ide u prilog i to što su izravna strana ulaganja u kinesko gospodarstvo pala na povijesno najnižu razinu od 4,9 milijardi američkih dolara u drugom tromjesečju; pri čemu izvoz stranih tvrtki koje posluju u Kini čini oko 30 posto ukupnog kineskog izvoza.
Ukazuje se i kako godine pretjerane gradnje i neproduktivne potrošnje na infrastrukturu konačno dolaze na naplatu, a gargantuantski nekretninski konglomerati poput Evergrandea i Country Gardena propadaju, što će, prognoziraju mainstream mediji, sa sobom odvući nade u bilo kakav nacionalni gospodarski oporavak. Sve je ovo dodatno naglašeno činjenicom da je hongkonški burzovni indeks u jednom trenutku skliznuo čak 23 posto u odnosu na vrhunac u siječnju, a juan pao na najnižu razinu u gotovo 16 godina; kada su bankari i brokeri Wall Streeta prouzrokovali najveću financijsku krizu stoljeća. S druge strane, juan je prema jenu gotovo najjači ikad.
Problematizirano je i demografsko usporavanje, uslijed kojeg donedavno najveća populacija na svijetu kreće opadati. Naravno, Kina se po ovoj dinamici ne razlikuje od bilo koje druge (sad već) razvijene države. Ipak, zbog ovoga su zapadni mediji prestravljeni pošto "će to neizmjerno povećati cijenu kineske radne snage".
Zamislite, čak i jednoj Kini - zemlji koja je trgovinski najpremreženija vezama s ostalim svjetskim gospodarstvima; koja mahom tonu u recesiju - prijeti recesija. Nevjerojatno...
A to "što sad piše Economist" je, bez ikakve sumnje, znakovito. "Xijev neuspješni model: zašto on neće popraviti kinesko gospodarstvo", stoji na naslovnici jednog od najozbiljnijih zapadnjačkih gospodarskih glasila. A kako bi se dodatno naglasila nekompetentnost komunističke partije, priložena je i karikatura kineskog predsjednika koji jaše izbezumljenog zmaja, koji umjesto krila ima - puževu kućicu. Kao "slatka mala kineska ekonomija".
Ozbiljnom uredništvu Economista se, izgleda, toliko svidjela ova sličica da su je čak odlučili postaviti kao naslovnu na svojem službenom Twitter profilu. Uostalom, takvo što za ovaj list već postaje tradicija. Naime, naslovnica "Kina je gotova!" u Economistu se pojavljuje barem jednom godišnje – već 20 godina. Tako kroz godine bilježimo "Kinin COVID neuspjeh", "Vrhunac Kine", "Mogu li pande letjeti; borba oko reformiranja kineske ekonomije" ili "The great fall of China". Tu je i naslov sličan najnovijem, "Kinesko usporavanje; problem s Xijevim novim ekonomskim modelom", ali i slična grafika na kojoj Xi nekontrolirano pada na zmaju, uz ironičan natpis "Sve je pod kontrolom".
---
---
Nema sumnje da se Kina danas suočava s mnogim strukturnim i drugim izazovima; padom produktivnosti, sve manje radne snage, ograničenjima prijenosa tehnologije koja nameću SAD i njegovi partneri, aktualnim ispuhivanjem nekretninskog balona i povećanom nezaposlenošću među mladima. Također, kineski rast se vjerojatno nikada neće približiti onom najboljem u ljudskoj povijesti, od 1980. do 2010., kada je u prosjeku iznosio blizu 10 posto. Ali nešto pažljivija evaluacija sadašnje situacije ne podržava stajalište da je kinesko gospodarstvo osuđeno na sunovrat u spiralu propasta, koja će držati zemlju taocem godinama.
Godišnji rast BDP-a u Kini u drugom tromjesečju 2023. porastao je na 6,3 posto, no to je djelomično posljedica slabog rasta u istom periodu prethodne godine. Za ove brojke, koje su mnoge razočarale, zaslužno je to što je rast potrošnje kućanstava na godišnjoj razini pao na 15 posto, u usporedbi s 33 posto u prvom tromjesečju. Ali taj skok na početku godine je bio rezultat vrlo slabog rasta potrošnje u četvrtom tromjesečju 2022., kombiniranog s naknadnim ukinućem COVID mjera. Dakle, riječ je o jednokratnom i, kao takvim, neodrživom događaju.
Kineski uvoz također je oslabio; pao je za 7,6 posto u prvih sedam mjeseci 2023., potencijalno signalizirajući slabu domaću potražnju. Ali, prema Goldman Sachsu, "pad nominalnog rasta uvoza bio je u potpunosti potaknut cjenovnim učincima." Naime, u količinskom smislu uvoz se povećao za 1,0 posto u usporedbi s padom od 6,4 posto u istom razdoblju prošle godine. Stoga uvoz u prvoj polovici tekuće godine signalizira povećanje domaće potražnje. Na to ukazuje i podatak da je ove godine Alibaba ostvario svoje najjače prvo tromjesečje u povijesti, s prihodima 10 puta većim nego prije sedam godina.
---
---
Ali kako to da se onda štednja kineskih kućanstava nastavlja povećavati; istim tempom kao tijekom karantene? Pa, primjerice u urbanim sredinama, rast raspoloživog dohotka kućanstava u prvoj polovici 2023. povećao se za više od polovice; stoga je udio prihoda kućanstva koji odlazi u bankovne depozite naglo pao. Paralelno je rast izdataka za potrošnju bio gotovo deset puta brži u usporedbi s istim razdobljem 2022., što sugerira da stopa štednje gradskih kućanstava sada pada. Ova hipoteza je potvrđena agregatnim nacionalnim podacima za prvu polovicu 2023., gdje se vidi da je potrošnja po glavi stanovnika porasla za 8,4 posto; upola više od rasta BDP-a.
Što je s mišljenjem da sadašnje usporavanje smanjuje plaće, dodatno potkopavajući povjerenje kućanstava? Rast prosječne plaće po Kinezu u prvoj polovici 2023. iznosio je 6,8 posto. A, uzimajući u obzir druge izvore prihoda, kao što su kamate i ostali prihodi od imovine, dohodak po stanovniku nakon oporezivanja bio je gotovo tri četvrtine veći od dohotka od plaće i porastao za 6,5 posto, premašivši rast nominalnog BDP-a. Dakle, udio proizvodnje koji pripada kućanstvima sada raste, a ne pada. Kombinacija rastućih osobnih dohodaka i pada stope štednje znači da će budući rast potrošnje kućanstava vjerojatno biti pozitivan.
---
---
Naposljetku, zbog čega su investicije u prvoj polovici 2023., posebice privatne, u opadanju? Jedan od razloga za to je što su zalihe industrijskih poduzeća na kraju 2022. bile na povijesnom vrhuncu. Kina, za razliku od SAD-a, nije davala gotovinu kućanstvima tijekom pandemije. No kako bi neizravno poduprla građane, vlada je smanjila neke poslovne poreze i istodobno obeshrabrila tvrtke da otpuštaju radnike. Stoga se u mnogim slučajevima proizvodnja nastavila kad je prodaja pala, što je neizbježno dovelo do rekordne razine zaliha. Uz takvo stanje, kratkoročni poticaj za ulaganje u proširenje proizvodnih kapaciteta početkom 2023. je bio slab. Ali, sada kad su zalihe pale, otvara se prostor za povećanje ulaganja.
Dodatno, u prvoj polovici 2023. privatne su investicije prvi put u povijesti smanjene za 0,2 posto, ali još uvijek čine više od polovice svih ulaganja. Ovo upućuje da su vladine politike narušile privatno vlasništvo manje nego što neki kritičari tvrde. Najviše su pala ulaganja u nekretnine; u 2022. za 10 posto i daljnjih 8 posto u prvoj polovici 2023. Privatne tvrtke su, prije korekcije, činile većinu ulaganja u nekretnine, a ovo usporavanje bi se, do razrješenja neizvjesnosti na ovom tržištu, moglo nastaviti.
---
-/Afp
---
U međuvremenu, Peking ne stoji skrštenih ruku, već najavljuje izgradnju priuštivih stanova koji će "pomoći poboljšati život građana, proširiti učinkovita ulaganja i promicati stabilan i zdrav razvoj tržišta nekretnina". Kina je još lani najavila da će dodati 6.5 milijuna novih stambenih objekata za povoljan najam u 40 velikih gradova u razdoblju od 2021. do 2025. godine. A kao dodatnu mjeru za stimuliranje kupovne moći, Narodna banka je smanjila jednogodišnju kamatnu stopu za 15 baznih bodova - na 2,5 posto - što je najveće smanjenje u tri godine. Dakle, u pitanju je dijametralno suprotna mjera od onih koju trenutno provode zapadne zemlje u recesiji; što govori samo za sebe.
Uostalom, što se tiče bankarskog sektora, on se u Kini zasad drži mnogo stabilnije nego u, recimo, SAD-u. Tako je, u odnosu na ljeto 2021., povrat na košaricu od 600 kineskih bankovnih dionica nula, a onih regionalnih američkih -42 posto. Slično je i na tržištu obveznica, gdje su tijekom posljednjih 12 mjeseci dugoročne američke državne obveznice ostvarile negativan ukupni povrat od -17,05 posto, a one kineske pozitivni od 6,7 posto. Što se tiče nekih drugih usporedbi, recimo kako je kineska inflacija u srpnju upala u negativni teritorij (!) s -0,3 posto, dok je ona američka na 3,2, a europska 5,3 posto. Gledajući kumulativno, u razdoblju od protekle dvije godine narasla je 11 poena, a kineska svega tri.
Paralelno s tim, kineska proizvodnja je rasla u pet od zadnjih osam mjeseci. U istom periodu je SAD samo u jednom mjesecu ušao u pozitivno područje. No ovo nije smetalo Reutersu da ustvrdi kako "kineska tvornička aktivnost pada brže od očekivanog", jer "oporavak zapinje". Ili da Forbes objavi kako je Kina "u velikim problemima" te da "njezini dani svjetske tvornice možda dolaze kraju". Ni Bloomberg nije vidio ništa sporno u nuđenju "svega što treba znati o kineskom ekonomskom usporavanju". Ipak, pobjeda odlazi Yahoo-u i Wall Street Journalu s njihovim tekstovima o "procvatu proizvodnje" u SAD-u te "otpornoj američkoj ekonomiji" koja "prkosi očekivanjima".
---
---
Simptomatičan je i članak Associated Pressa pod nazivom "Kineski predsjednik Xi poziva na strpljenje dok Komunistička partija pokušava preokrenuti gospodarski pad", u kojem se - pomalo sarkastično - ističu njegove riječi o tome da su zapadne zemlje "sve više u nevolji" zbog svog materijalizma i "duhovnog siromaštva". Zatim - prilično cinično - AP ustraje kako je Xi nervozan zbog "slabih" rezultata gospodarstva u lipnju, iako je časopis Qiushi "rekao da je (govor) isporučen u veljači". Međutim "Qiushi objavljuje govore mjesecima nakon što su održani", zavjernički teoretizira AP. Također, u govoru je pokriveno pet bitnih karakteristika modernizacije u kineskom stilu, a "strpljivost" se spominje samo u jednoj od njih.
I, premda se Kina trudi biti strpljiva, jedna stvar to prilično otežava; američke sankcije kojima je cilj usporiti rast Kine. Washington je nedavno uveo nova ograničenja pristupa Kine naprednim tehnologijama poluvodiča i američkim ulaganjima, dok je američkim tvrtkama (neformalno) savjetovano da prebace svoje opskrbne lance iz Kine u druge zemlje. Rezultati ovih dugogodišnjih nastojanja su itekako vidljivi: u siječnju 2017., Kina je činila 22 posto američkog robnog uvoza, da bi četiri godine nakon taj iznos pao na 19 posto. U lipnju 2023. kineski udio u uvozu iz SAD-a čini svega 13 posto, dok je između lipnja 2022. i 2023. američki uvoz iz Kine pao za nevjerojatnih 29 posto.
---
/Shutterstock
---
Ove restriktivne mjere države koja se predstavlja kao najveći ljubitelj slobodnog tržišta - osim što krše pravila Svjetske trgovinske organizacije; zbog čega je Trump anestezirao prizivni sud organizacije blokiranjem novih imenovanja - predstavljaju veliku opasnost za globalni prosperitet. No, to nije nikakva naročita novost; ova protukineska politika dolazi iz već dobro poznatog priručnika o spriječavanju gospodarske i tehnološke konkurentnosti američkih rivala. Sjetit ćemo se tehnološke blokade koju je SAD nametnuo SSSR-u tijekom Hladnog rata.
Doduše, SAD je ovakvim činidbama već gušio i napredak "saveznika". Tako su, kada je krajem 80-ih Japan je postajao "previše uspješan" - jer su japanske tvrtke nadmašile američke u ključnim sektorima, uključujući poluvodiče, elektroniku i automobile - američki političari ograničili japanski uvoz (putem tzv. "dobrovoljnih" restrikcija dogovorenih s Japanom) i natjerali Tokio da precijeni svoju valutu. Jen je poskupio s 240 jena za dolar iz 1985. na 128 jena za dolar u 1988. i konačno 94 jena za dolar 1995. godine. Time je japanska roba izbačena s američkog tržišta, a japanski izvoz se u svega par godina prepolovio, što je konačno dovelo do financijskog kraha početkom 90-ih.
"Sredinom 90-ih pitao sam jednog od najmoćnijih dužnosnika japanske vlade zašto Japan nije devalvirao valutu kako bi ponovno uspostavio rast. Njegov odgovor je bio da SAD to ne bi dopustio. Sada SAD cilja na Kinu", prepričao je američki ekonomist Jeffrey Sachs.
---
---
Sada se pak američki veleposlanik u Japanu Rahm Emanuel našao prozvan naređivati Pekingu o njegovim politikama. Nakon što je izdvojio neka (po njemu) negativna ekonomska kretanja Kine - pri čemu je cinično spomenuo "10 godina (gradnje) stanova bez ikoga u njima"; dok su procjene da Kina ima stopu praznih domova od 8 posto, a SAD 10 posto - pozvao je Kineze da "samo tako nastave"jer je to ono što se SAD "samo može nadati da im on može napraviti (da im naudi)". Za kraj je poručio da bi SAD "htio imati sjajan odnos" s Kinom, ali i da bi "bili budale" kada bi "o tome pregovarali" dok je na čelu Komunistička partija.
Za nastavak washingtonskog nadrealizma pobrinula se prošlog tjedna ministrica trgovine SAD-a - zemlje koja svima uvodi sankcije kako joj padne napamet - kada je upozorila Kinu da je strpljenje američkih biznismena "na izmaku", poručivši da tvrtke iz SAD-a zaslužuju "predvidljivo okruženje i jednake uvjete za igru". Ali, upravo u vrijeme dok je dotična bila u posjetu Kini, Bijelu kuću je zapljusnula doza realiteta. Naime, Huawei je, dok je Amerikanka držala predavanje o "usporavanju stope inovacija u Kini", predstavio novi pametni telefon Mate 60 Pro koji sadrži napredni čip dizajniran i proizveden u Kini.
---
Wang Gang/Imaginechina Via Afp
---
Tako je jednim jednostavnim potezom Kina dokazala da su golemi dugogodišnji napori koje je SAD uložio da unište Huawei i kinesku industriju poluvodiča poraženi. I sve to u tipičnom kineskom maniru; dokazujući se djelima, a ne riječima. Ni vlada ni Huawei nisu prethodno najavili lansiranje proizvoda, već se telefon samo pojavio u njihovoj trgovini. Prije manje od godinu dana, Amerikanci su obećali da će savladati kinesku industriju ili barem zamrznuti njezin tehnološki napredak na 28-nanometarskim čipovima koje je Kina tada izrađivala. Sada Kina može masovno proizvoditi drugu generaciju 7-nanometarskih čipova potpuno autohtono.
Politikom sankcija je SAD samo uspio preobraziti Huawei u nevjerojatno otpornu tvrtku i natjerali Kinu da izgradi potpuno autohtoni ekosustav poluvodiča. Osim toga, druge države sada znaju da je vrlo opasno nabavljati poluvodiče kod poduzeća zapadnih zemalja, jer SAD neće oklijevati blokirati tu staviti industriju za svoje geopolitičke ciljeve. Time bi kineski izvoz opet mogao narasti, a američko "ekstremno natjecanje" s Kinom (kako ga sad zovu) vratiti se Washingtonu kao bumerang.
---
---
Ipak, ovdje ironiji nije kraj. Pentagon je sada predstavio "inicijativu Replikator" kako bi "replicirao nešto od onoga što je Kina radila posljednjih 10 godina", što se odnosi na "brodove bez posade, zrakoplove i druge autonomne sustave" koji su u Kini "izgrađeni brzo, lako i jeftino". Dakle, Sjedinjne Države, koje optužuju Kinu za repliciranje patenata te je sankcioniraju kako im se "ne bi vojno i tehnološki probližila", sada repliciraju kinesku tehnologiju, kako bi joj se vojno približile. Što je najuđe od svega, Amerikanci kažu da je to "slično onome što je Kina radila u proteklom desetljeću".
Nažalost, jedino što SAD nastoji kopirati od Kine je njihova vojska. Možda bi od toga bilo korisnije da je netko u Washingtonu pročitao članak Financial Timesa nazvan "Kineski nacrt za alternativni svjetski poredak" - ovaj put sa strašnim zmajem - u kojem se razlaže Xijeva Globalna razvojna inicijativa; "kamen temeljac koji bi doveo u pitanje zapadni poredak predvođen SAD-om".
U njemu se navodi kako "Kina sponzorira inicijative za promicanje razvoja, ublažavanje siromaštva i poboljšanje zdravlja u zemljama u razvoju" i "nada se povećanju utjecaja zemalja u razvoju unutar međunarodnih institucija poput UN-a". Također, Peking želi preinačiti ulogu UN-a kako bi se stvorio međunarodni sustav temeljen na "istinskom multilateralizmu", umjesto trenutnog "poretka temeljenog na pravilima" koji ‘vlastoručno‘ osmišljava SAD. Kina se također želi "predstaviti kao globalni mirotvorac", što pokazuje svojom ulogom u "posredovanju u značajnom dogovoru između Saudijske Arabije i Irana". Zastrašujuće, zar ne?
A onda opet, možda bi hladnim ratnicima bilo dovoljno baciti oko na Scheer Post, da im vidno polje zahvati naslov koji kaže: "Prava prijetnja iz Kine: Bolji su u kapitalizmu od nas".
TOPSHOT - In this photo taken on August 23, 2023, cars wait to be loaded on to a ship at the port in Yantai, in China\u0092s eastern Shandong province. (Photo by AFP)\/China OUT<\/p>","
TOPSHOT - The Evergrande logo is seen on residential buildings in Nanjing, in China\u0092s eastern Jiangsu province on August 18, 2023. Embattled Chinese property giant Evergrande Group filed for bankruptcy protection in the United States on August 17, 2023, court documents showed, a measure that protects its US assets while it efforts a restructuring deal. (Photo by STRINGER\/AFP)\/China OUT<\/p>","
TOPSHOT - A man walks past a hot face \u2018emoji\u2018 at a shopping mall in Beijing on July 20, 2023. (Photo by Jade Gao\/AFP)<\/p>","
TOPSHOT - This photo taken on July 11, 2023 shows a man cooling off in the Yangtze River in Wuhan, in China\u2018s central Hubei province. July 11 marks the beginning of what is traditionally known as China\u0092s 40-day hot and humid season. (Photo by STRINGER\/AFP)\/China OUT<\/p>","
TOPSHOT - This aerial photo taken on July 2, 2023 shows farmers harvesting watermelons in Taizhou, in China\u2018s eastern Jiangsu province. (Photo by AFP)\/China OUT<\/p>","
TOPSHOT - This aerial photo taken on June 1, 2023 shows rows of cars that will be exported at Yantai port, in China\u2018s eastern Shandong province. (Photo by AFP)\/China OUT<\/p>","
Two children visit the CNPC booth at the 2023 SMART CHINA EXPO in Chongqing, China, Sept. 5, 2023. (Photo by Costfoto\/NurPhoto) (Photo by CFOTO\/NurPhoto\/NurPhoto via AFP)<\/p>","
People use ride-sharing bicycles along a road past racks of other bikes in Beijing on July 19, 2021. (Photo by WANG Zhao\/AFP)<\/p>","
TOPSHOT - In this photo taken on August 23, 2023, cars wait to be loaded on to a ship at the port in Yantai, in Chinas eastern Shandong province. (Photo by AFP)/China OUT
TOPSHOT - The Evergrande logo is seen on residential buildings in Nanjing, in Chinas eastern Jiangsu province on August 18, 2023. Embattled Chinese property giant Evergrande Group filed for bankruptcy protection in the United States on August 17, 2023, court documents showed, a measure that protects its US assets while it efforts a restructuring deal. (Photo by STRINGER/AFP)/China OUT
TOPSHOT - This photo taken on July 11, 2023 shows a man cooling off in the Yangtze River in Wuhan, in China‘s central Hubei province. July 11 marks the beginning of what is traditionally known as Chinas 40-day hot and humid season. (Photo by STRINGER/AFP)/China OUT
TOPSHOT - This aerial photo taken on July 2, 2023 shows farmers harvesting watermelons in Taizhou, in China‘s eastern Jiangsu province. (Photo by AFP)/China OUT
TOPSHOT - This aerial photo taken on June 1, 2023 shows rows of cars that will be exported at Yantai port, in China‘s eastern Shandong province. (Photo by AFP)/China OUT
Two children visit the CNPC booth at the 2023 SMART CHINA EXPO in Chongqing, China, Sept. 5, 2023. (Photo by Costfoto/NurPhoto) (Photo by CFOTO/NurPhoto/NurPhoto via AFP)
A Chinese national flag flutters on a boat in Beijing on October 29, 2019. (Photo by WANG Zhao/AFP)
Wang Zhao/Afp
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
Posljednjih tjedana je gotovo nemoguće baciti oko na novine, a da vam vidno polje ne zahvati naslov koji sugerira naodolazeću imploziju kineskog gospodarstva, koja će biti okidač za novi ciklički krah globalne kapitalističke ekonomije. Pritom, vlada u Pekingu je ili previše nesposobna, previše ideološki zasjenjena, ili jednostavno previše komunistička da učini bilo što u vezi s ovom katastrofom koja se odvija pred njihovim očima.
"Kina je dugo bila motor globalnog rasta. No, posljednjih je tjedana kinesko gospodarsko usporavanje uznemirilo međunarodne lidere i investitore koji više ne računaju da će Kina biti bedem protiv gospodarskih slabosti u drugim zemljama. Zapravo, prvi put u više desetljeća, drugo svjetsko gospodarstvo je samo po sebi problem, piše CNN. Dakle, "međunarodni lideri i investitori" su "uznemireni" što Kina više neće "biti bedem protiv gospodarskih slabosti u drugim zemljama", pa zbog toga sada ona postaje "problem".
No, s druge strane, kako drugačije gledati na štucanje gospodarstva zemlje koja je postigla nultu stopu ekstremnog siromaštva, gdje 91 posto građana stanuje u nekretninama čiji su vlasnici, u mirovinu se odlazi s 54 godine te u kojoj su porezi niski, dužnosnici odgovorni za svoja djela, a javno planiranje i infrastruktura izvrsni, nego da se diže panika kada joj par velikih investicijskih banaka smanji prognozu gospodarskog rasta na ispod pet posto, zbog čega bi mogla "značajno podbaciti u odnosu na službeni cilj rasta od oko 5.5 posto, što bi predstavljalo neugodnost za kinesko vodstvo pod predsjednikom Xi Jinpingom".
Usporedbe radi, evo kako MMF procjenjuje rast BDP-a za neke druge zemlje: UK -0,6 posto, Njemačka 0,1 posto, Rusija 0,3 posto, Italija 0,6 posto, Francuska 0,7 posto, SAD 1,4 posto, Japan 1,8 posto, Turska 3 posto, Hrvatska 3,5 posto, Indija 6,1 posto, a Venezuela 6,5 posto. Jasno, snažan ekonomski rast je puno lakše ostvariti na nižim, nego na višim razinama razvoja.
---
---
Istina, i kineski izvoz je pao treći uzastopni mjesec, i to 14,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, što predstavlja najveći pad od veljače 2020. Međutim, da bi netko izvozio, netko drugi treba uvoziti. A, s obzirom da je 20 zemalja eurozone trenutno u recesiji, kao i da MMF i Svjetska banka upozoravaju na mogućnost globalne recesije ove godine, logično je da globalna potražnja opada. Svemu ovome ide u prilog i to što su izravna strana ulaganja u kinesko gospodarstvo pala na povijesno najnižu razinu od 4,9 milijardi američkih dolara u drugom tromjesečju; pri čemu izvoz stranih tvrtki koje posluju u Kini čini oko 30 posto ukupnog kineskog izvoza.
Ukazuje se i kako godine pretjerane gradnje i neproduktivne potrošnje na infrastrukturu konačno dolaze na naplatu, a gargantuantski nekretninski konglomerati poput Evergrandea i Country Gardena propadaju, što će, prognoziraju mainstream mediji, sa sobom odvući nade u bilo kakav nacionalni gospodarski oporavak. Sve je ovo dodatno naglašeno činjenicom da je hongkonški burzovni indeks u jednom trenutku skliznuo čak 23 posto u odnosu na vrhunac u siječnju, a juan pao na najnižu razinu u gotovo 16 godina; kada su bankari i brokeri Wall Streeta prouzrokovali najveću financijsku krizu stoljeća. S druge strane, juan je prema jenu gotovo najjači ikad.
Problematizirano je i demografsko usporavanje, uslijed kojeg donedavno najveća populacija na svijetu kreće opadati. Naravno, Kina se po ovoj dinamici ne razlikuje od bilo koje druge (sad već) razvijene države. Ipak, zbog ovoga su zapadni mediji prestravljeni pošto "će to neizmjerno povećati cijenu kineske radne snage".
Zamislite, čak i jednoj Kini - zemlji koja je trgovinski najpremreženija vezama s ostalim svjetskim gospodarstvima; koja mahom tonu u recesiju - prijeti recesija. Nevjerojatno...
A to "što sad piše Economist" je, bez ikakve sumnje, znakovito. "Xijev neuspješni model: zašto on neće popraviti kinesko gospodarstvo", stoji na naslovnici jednog od najozbiljnijih zapadnjačkih gospodarskih glasila. A kako bi se dodatno naglasila nekompetentnost komunističke partije, priložena je i karikatura kineskog predsjednika koji jaše izbezumljenog zmaja, koji umjesto krila ima - puževu kućicu. Kao "slatka mala kineska ekonomija".
Ozbiljnom uredništvu Economista se, izgleda, toliko svidjela ova sličica da su je čak odlučili postaviti kao naslovnu na svojem službenom Twitter profilu. Uostalom, takvo što za ovaj list već postaje tradicija. Naime, naslovnica "Kina je gotova!" u Economistu se pojavljuje barem jednom godišnje – već 20 godina. Tako kroz godine bilježimo "Kinin COVID neuspjeh", "Vrhunac Kine", "Mogu li pande letjeti; borba oko reformiranja kineske ekonomije" ili "The great fall of China". Tu je i naslov sličan najnovijem, "Kinesko usporavanje; problem s Xijevim novim ekonomskim modelom", ali i slična grafika na kojoj Xi nekontrolirano pada na zmaju, uz ironičan natpis "Sve je pod kontrolom".
---
---
Nema sumnje da se Kina danas suočava s mnogim strukturnim i drugim izazovima; padom produktivnosti, sve manje radne snage, ograničenjima prijenosa tehnologije koja nameću SAD i njegovi partneri, aktualnim ispuhivanjem nekretninskog balona i povećanom nezaposlenošću među mladima. Također, kineski rast se vjerojatno nikada neće približiti onom najboljem u ljudskoj povijesti, od 1980. do 2010., kada je u prosjeku iznosio blizu 10 posto. Ali nešto pažljivija evaluacija sadašnje situacije ne podržava stajalište da je kinesko gospodarstvo osuđeno na sunovrat u spiralu propasta, koja će držati zemlju taocem godinama.
Godišnji rast BDP-a u Kini u drugom tromjesečju 2023. porastao je na 6,3 posto, no to je djelomično posljedica slabog rasta u istom periodu prethodne godine. Za ove brojke, koje su mnoge razočarale, zaslužno je to što je rast potrošnje kućanstava na godišnjoj razini pao na 15 posto, u usporedbi s 33 posto u prvom tromjesečju. Ali taj skok na početku godine je bio rezultat vrlo slabog rasta potrošnje u četvrtom tromjesečju 2022., kombiniranog s naknadnim ukinućem COVID mjera. Dakle, riječ je o jednokratnom i, kao takvim, neodrživom događaju.
Kineski uvoz također je oslabio; pao je za 7,6 posto u prvih sedam mjeseci 2023., potencijalno signalizirajući slabu domaću potražnju. Ali, prema Goldman Sachsu, "pad nominalnog rasta uvoza bio je u potpunosti potaknut cjenovnim učincima." Naime, u količinskom smislu uvoz se povećao za 1,0 posto u usporedbi s padom od 6,4 posto u istom razdoblju prošle godine. Stoga uvoz u prvoj polovici tekuće godine signalizira povećanje domaće potražnje. Na to ukazuje i podatak da je ove godine Alibaba ostvario svoje najjače prvo tromjesečje u povijesti, s prihodima 10 puta većim nego prije sedam godina.
---
---
Ali kako to da se onda štednja kineskih kućanstava nastavlja povećavati; istim tempom kao tijekom karantene? Pa, primjerice u urbanim sredinama, rast raspoloživog dohotka kućanstava u prvoj polovici 2023. povećao se za više od polovice; stoga je udio prihoda kućanstva koji odlazi u bankovne depozite naglo pao. Paralelno je rast izdataka za potrošnju bio gotovo deset puta brži u usporedbi s istim razdobljem 2022., što sugerira da stopa štednje gradskih kućanstava sada pada. Ova hipoteza je potvrđena agregatnim nacionalnim podacima za prvu polovicu 2023., gdje se vidi da je potrošnja po glavi stanovnika porasla za 8,4 posto; upola više od rasta BDP-a.
Što je s mišljenjem da sadašnje usporavanje smanjuje plaće, dodatno potkopavajući povjerenje kućanstava? Rast prosječne plaće po Kinezu u prvoj polovici 2023. iznosio je 6,8 posto. A, uzimajući u obzir druge izvore prihoda, kao što su kamate i ostali prihodi od imovine, dohodak po stanovniku nakon oporezivanja bio je gotovo tri četvrtine veći od dohotka od plaće i porastao za 6,5 posto, premašivši rast nominalnog BDP-a. Dakle, udio proizvodnje koji pripada kućanstvima sada raste, a ne pada. Kombinacija rastućih osobnih dohodaka i pada stope štednje znači da će budući rast potrošnje kućanstava vjerojatno biti pozitivan.
---
---
Naposljetku, zbog čega su investicije u prvoj polovici 2023., posebice privatne, u opadanju? Jedan od razloga za to je što su zalihe industrijskih poduzeća na kraju 2022. bile na povijesnom vrhuncu. Kina, za razliku od SAD-a, nije davala gotovinu kućanstvima tijekom pandemije. No kako bi neizravno poduprla građane, vlada je smanjila neke poslovne poreze i istodobno obeshrabrila tvrtke da otpuštaju radnike. Stoga se u mnogim slučajevima proizvodnja nastavila kad je prodaja pala, što je neizbježno dovelo do rekordne razine zaliha. Uz takvo stanje, kratkoročni poticaj za ulaganje u proširenje proizvodnih kapaciteta početkom 2023. je bio slab. Ali, sada kad su zalihe pale, otvara se prostor za povećanje ulaganja.
Dodatno, u prvoj polovici 2023. privatne su investicije prvi put u povijesti smanjene za 0,2 posto, ali još uvijek čine više od polovice svih ulaganja. Ovo upućuje da su vladine politike narušile privatno vlasništvo manje nego što neki kritičari tvrde. Najviše su pala ulaganja u nekretnine; u 2022. za 10 posto i daljnjih 8 posto u prvoj polovici 2023. Privatne tvrtke su, prije korekcije, činile većinu ulaganja u nekretnine, a ovo usporavanje bi se, do razrješenja neizvjesnosti na ovom tržištu, moglo nastaviti.
---
-/Afp
---
U međuvremenu, Peking ne stoji skrštenih ruku, već najavljuje izgradnju priuštivih stanova koji će "pomoći poboljšati život građana, proširiti učinkovita ulaganja i promicati stabilan i zdrav razvoj tržišta nekretnina". Kina je još lani najavila da će dodati 6.5 milijuna novih stambenih objekata za povoljan najam u 40 velikih gradova u razdoblju od 2021. do 2025. godine. A kao dodatnu mjeru za stimuliranje kupovne moći, Narodna banka je smanjila jednogodišnju kamatnu stopu za 15 baznih bodova - na 2,5 posto - što je najveće smanjenje u tri godine. Dakle, u pitanju je dijametralno suprotna mjera od onih koju trenutno provode zapadne zemlje u recesiji; što govori samo za sebe.
Uostalom, što se tiče bankarskog sektora, on se u Kini zasad drži mnogo stabilnije nego u, recimo, SAD-u. Tako je, u odnosu na ljeto 2021., povrat na košaricu od 600 kineskih bankovnih dionica nula, a onih regionalnih američkih -42 posto. Slično je i na tržištu obveznica, gdje su tijekom posljednjih 12 mjeseci dugoročne američke državne obveznice ostvarile negativan ukupni povrat od -17,05 posto, a one kineske pozitivni od 6,7 posto. Što se tiče nekih drugih usporedbi, recimo kako je kineska inflacija u srpnju upala u negativni teritorij (!) s -0,3 posto, dok je ona američka na 3,2, a europska 5,3 posto. Gledajući kumulativno, u razdoblju od protekle dvije godine narasla je 11 poena, a kineska svega tri.
Paralelno s tim, kineska proizvodnja je rasla u pet od zadnjih osam mjeseci. U istom periodu je SAD samo u jednom mjesecu ušao u pozitivno područje. No ovo nije smetalo Reutersu da ustvrdi kako "kineska tvornička aktivnost pada brže od očekivanog", jer "oporavak zapinje". Ili da Forbes objavi kako je Kina "u velikim problemima" te da "njezini dani svjetske tvornice možda dolaze kraju". Ni Bloomberg nije vidio ništa sporno u nuđenju "svega što treba znati o kineskom ekonomskom usporavanju". Ipak, pobjeda odlazi Yahoo-u i Wall Street Journalu s njihovim tekstovima o "procvatu proizvodnje" u SAD-u te "otpornoj američkoj ekonomiji" koja "prkosi očekivanjima".
---
---
Simptomatičan je i članak Associated Pressa pod nazivom "Kineski predsjednik Xi poziva na strpljenje dok Komunistička partija pokušava preokrenuti gospodarski pad", u kojem se - pomalo sarkastično - ističu njegove riječi o tome da su zapadne zemlje "sve više u nevolji" zbog svog materijalizma i "duhovnog siromaštva". Zatim - prilično cinično - AP ustraje kako je Xi nervozan zbog "slabih" rezultata gospodarstva u lipnju, iako je časopis Qiushi "rekao da je (govor) isporučen u veljači". Međutim "Qiushi objavljuje govore mjesecima nakon što su održani", zavjernički teoretizira AP. Također, u govoru je pokriveno pet bitnih karakteristika modernizacije u kineskom stilu, a "strpljivost" se spominje samo u jednoj od njih.
I, premda se Kina trudi biti strpljiva, jedna stvar to prilično otežava; američke sankcije kojima je cilj usporiti rast Kine. Washington je nedavno uveo nova ograničenja pristupa Kine naprednim tehnologijama poluvodiča i američkim ulaganjima, dok je američkim tvrtkama (neformalno) savjetovano da prebace svoje opskrbne lance iz Kine u druge zemlje. Rezultati ovih dugogodišnjih nastojanja su itekako vidljivi: u siječnju 2017., Kina je činila 22 posto američkog robnog uvoza, da bi četiri godine nakon taj iznos pao na 19 posto. U lipnju 2023. kineski udio u uvozu iz SAD-a čini svega 13 posto, dok je između lipnja 2022. i 2023. američki uvoz iz Kine pao za nevjerojatnih 29 posto.
---
/Shutterstock
---
Ove restriktivne mjere države koja se predstavlja kao najveći ljubitelj slobodnog tržišta - osim što krše pravila Svjetske trgovinske organizacije; zbog čega je Trump anestezirao prizivni sud organizacije blokiranjem novih imenovanja - predstavljaju veliku opasnost za globalni prosperitet. No, to nije nikakva naročita novost; ova protukineska politika dolazi iz već dobro poznatog priručnika o spriječavanju gospodarske i tehnološke konkurentnosti američkih rivala. Sjetit ćemo se tehnološke blokade koju je SAD nametnuo SSSR-u tijekom Hladnog rata.
Doduše, SAD je ovakvim činidbama već gušio i napredak "saveznika". Tako su, kada je krajem 80-ih Japan je postajao "previše uspješan" - jer su japanske tvrtke nadmašile američke u ključnim sektorima, uključujući poluvodiče, elektroniku i automobile - američki političari ograničili japanski uvoz (putem tzv. "dobrovoljnih" restrikcija dogovorenih s Japanom) i natjerali Tokio da precijeni svoju valutu. Jen je poskupio s 240 jena za dolar iz 1985. na 128 jena za dolar u 1988. i konačno 94 jena za dolar 1995. godine. Time je japanska roba izbačena s američkog tržišta, a japanski izvoz se u svega par godina prepolovio, što je konačno dovelo do financijskog kraha početkom 90-ih.
"Sredinom 90-ih pitao sam jednog od najmoćnijih dužnosnika japanske vlade zašto Japan nije devalvirao valutu kako bi ponovno uspostavio rast. Njegov odgovor je bio da SAD to ne bi dopustio. Sada SAD cilja na Kinu", prepričao je američki ekonomist Jeffrey Sachs.
---
---
Sada se pak američki veleposlanik u Japanu Rahm Emanuel našao prozvan naređivati Pekingu o njegovim politikama. Nakon što je izdvojio neka (po njemu) negativna ekonomska kretanja Kine - pri čemu je cinično spomenuo "10 godina (gradnje) stanova bez ikoga u njima"; dok su procjene da Kina ima stopu praznih domova od 8 posto, a SAD 10 posto - pozvao je Kineze da "samo tako nastave"jer je to ono što se SAD "samo može nadati da im on može napraviti (da im naudi)". Za kraj je poručio da bi SAD "htio imati sjajan odnos" s Kinom, ali i da bi "bili budale" kada bi "o tome pregovarali" dok je na čelu Komunistička partija.
Za nastavak washingtonskog nadrealizma pobrinula se prošlog tjedna ministrica trgovine SAD-a - zemlje koja svima uvodi sankcije kako joj padne napamet - kada je upozorila Kinu da je strpljenje američkih biznismena "na izmaku", poručivši da tvrtke iz SAD-a zaslužuju "predvidljivo okruženje i jednake uvjete za igru". Ali, upravo u vrijeme dok je dotična bila u posjetu Kini, Bijelu kuću je zapljusnula doza realiteta. Naime, Huawei je, dok je Amerikanka držala predavanje o "usporavanju stope inovacija u Kini", predstavio novi pametni telefon Mate 60 Pro koji sadrži napredni čip dizajniran i proizveden u Kini.
---
Wang Gang/Imaginechina Via Afp
---
Tako je jednim jednostavnim potezom Kina dokazala da su golemi dugogodišnji napori koje je SAD uložio da unište Huawei i kinesku industriju poluvodiča poraženi. I sve to u tipičnom kineskom maniru; dokazujući se djelima, a ne riječima. Ni vlada ni Huawei nisu prethodno najavili lansiranje proizvoda, već se telefon samo pojavio u njihovoj trgovini. Prije manje od godinu dana, Amerikanci su obećali da će savladati kinesku industriju ili barem zamrznuti njezin tehnološki napredak na 28-nanometarskim čipovima koje je Kina tada izrađivala. Sada Kina može masovno proizvoditi drugu generaciju 7-nanometarskih čipova potpuno autohtono.
Politikom sankcija je SAD samo uspio preobraziti Huawei u nevjerojatno otpornu tvrtku i natjerali Kinu da izgradi potpuno autohtoni ekosustav poluvodiča. Osim toga, druge države sada znaju da je vrlo opasno nabavljati poluvodiče kod poduzeća zapadnih zemalja, jer SAD neće oklijevati blokirati tu staviti industriju za svoje geopolitičke ciljeve. Time bi kineski izvoz opet mogao narasti, a američko "ekstremno natjecanje" s Kinom (kako ga sad zovu) vratiti se Washingtonu kao bumerang.
---
---
Ipak, ovdje ironiji nije kraj. Pentagon je sada predstavio "inicijativu Replikator" kako bi "replicirao nešto od onoga što je Kina radila posljednjih 10 godina", što se odnosi na "brodove bez posade, zrakoplove i druge autonomne sustave" koji su u Kini "izgrađeni brzo, lako i jeftino". Dakle, Sjedinjne Države, koje optužuju Kinu za repliciranje patenata te je sankcioniraju kako im se "ne bi vojno i tehnološki probližila", sada repliciraju kinesku tehnologiju, kako bi joj se vojno približile. Što je najuđe od svega, Amerikanci kažu da je to "slično onome što je Kina radila u proteklom desetljeću".
Nažalost, jedino što SAD nastoji kopirati od Kine je njihova vojska. Možda bi od toga bilo korisnije da je netko u Washingtonu pročitao članak Financial Timesa nazvan "Kineski nacrt za alternativni svjetski poredak" - ovaj put sa strašnim zmajem - u kojem se razlaže Xijeva Globalna razvojna inicijativa; "kamen temeljac koji bi doveo u pitanje zapadni poredak predvođen SAD-om".
U njemu se navodi kako "Kina sponzorira inicijative za promicanje razvoja, ublažavanje siromaštva i poboljšanje zdravlja u zemljama u razvoju" i "nada se povećanju utjecaja zemalja u razvoju unutar međunarodnih institucija poput UN-a". Također, Peking želi preinačiti ulogu UN-a kako bi se stvorio međunarodni sustav temeljen na "istinskom multilateralizmu", umjesto trenutnog "poretka temeljenog na pravilima" koji ‘vlastoručno‘ osmišljava SAD. Kina se također želi "predstaviti kao globalni mirotvorac", što pokazuje svojom ulogom u "posredovanju u značajnom dogovoru između Saudijske Arabije i Irana". Zastrašujuće, zar ne?
A onda opet, možda bi hladnim ratnicima bilo dovoljno baciti oko na Scheer Post, da im vidno polje zahvati naslov koji kaže: "Prava prijetnja iz Kine: Bolji su u kapitalizmu od nas".
TOPSHOT - In this photo taken on August 23, 2023, cars wait to be loaded on to a ship at the port in Yantai, in Chinas eastern Shandong province. (Photo by AFP)/China OUT
TOPSHOT - The Evergrande logo is seen on residential buildings in Nanjing, in Chinas eastern Jiangsu province on August 18, 2023. Embattled Chinese property giant Evergrande Group filed for bankruptcy protection in the United States on August 17, 2023, court documents showed, a measure that protects its US assets while it efforts a restructuring deal. (Photo by STRINGER/AFP)/China OUT
TOPSHOT - This photo taken on July 11, 2023 shows a man cooling off in the Yangtze River in Wuhan, in China‘s central Hubei province. July 11 marks the beginning of what is traditionally known as Chinas 40-day hot and humid season. (Photo by STRINGER/AFP)/China OUT
TOPSHOT - This aerial photo taken on July 2, 2023 shows farmers harvesting watermelons in Taizhou, in China‘s eastern Jiangsu province. (Photo by AFP)/China OUT
TOPSHOT - This aerial photo taken on June 1, 2023 shows rows of cars that will be exported at Yantai port, in China‘s eastern Shandong province. (Photo by AFP)/China OUT
Two children visit the CNPC booth at the 2023 SMART CHINA EXPO in Chongqing, China, Sept. 5, 2023. (Photo by Costfoto/NurPhoto) (Photo by CFOTO/NurPhoto/NurPhoto via AFP)
Posljednjih tjedana je gotovo nemoguće baciti oko na novine, a da vam vidno polje ne zahvati naslov koji sugerira naodolazeću imploziju kineskog gospodarstva, koja će biti okidač za novi ciklički krah globalne kapitalističke ekonomije. Pritom, vlada u Pekingu je ili previše nesposobna, previše ideološki zasjenjena, ili jednostavno previše komunistička da učini bilo što u vezi s ovom katastrofom koja se odvija pred njihovim očima.
"Kina je dugo bila motor globalnog rasta. No, posljednjih je tjedana kinesko gospodarsko usporavanje uznemirilo međunarodne lidere i investitore koji više ne računaju da će Kina biti bedem protiv gospodarskih slabosti u drugim zemljama. Zapravo, prvi put u više desetljeća, drugo svjetsko gospodarstvo je samo po sebi problem, piše CNN. D...
