Udruga Franak: Sudska praksa za konverzije nije ujednačena, evo i koji su suci najbolji za prava potrošača

Iz Udruge Franak javljaju kako putem dostupnih portala prate sudsku praksu vezanu za kolektivnu presudu u slučaju franak, pa je potrebno izvijestiti javnost o tome što se događa na sudovima.

Evo što su ukratko naveli:

1. Sve tužbe iz nekonvertiranih kredita završavaju u korist potrošača, a izuzetno ako se dogodi propust na prvom stupnju vezano za svjedočenje službenika banke, moguće je da se oko 1 % presuda sa županijskog suda vrati na ponovljeni postupak na prvom stupnju. U takvim postupcima potrošači u pravilu pravomoćno na kraju dobiju ukupno u prosjeku pola iznosa realiziranog kredita natrag, i to je onda njihovo obeštećenje (ako je netko npr. realizirao 100.000 eura kredita, 50.000 eura zajedno sa zateznim kamatama dobije natrag).

2. Pozitivnih prvostupanjskih presuda iz konvertiranih kredita unazad mjesec dana bilo je dvadesetak, i to na sudovima u Zagrebu, Zadru, Daruvaru, Slatini, Rovinju, Stubici, Splitu, Gospiću, Valpovu i Koprivnici.

3. Negativnih prvostupanjskih presuda iz konvertiranih kredita bilo je 8, i to na sudovima u Puli, Poreču i Virovitici.

4. Pravomoćne pozitivne presude za konvertirane kredite nakon štrajka sudskih službenika donijeli su pojedini suci županijskih sudova u Zadru, Rijeci, Vukovaru i Splitu, a negativne u Varaždinu, dok ostali županijski sudovi čekaju odluku Vrhovnog suda.

5. Nedvojbeno svi sudovi sude ništetnost naplaćenih izlaznih naknada za prijevremenu otplatu kredita, bez obzira na valutu kredita, i to je sada potpuno ujednačena sudska praksa sve do Vrhovnog suda, oko koje nema nikakvih dvojba. Ulazne naknade za obradu kredita pravomoćno su suđene više desetaka puta, ali nisu još uvijek potvrđene na Vrhovnom sudu.

6. Potpuno je ujednačena sudska praksa oko utvrđenja ništetnosti odredaba za konvertirane kredite, i to iz temeljnog ugovora, za što je sudska praksa ujednačena sve do Ustavnog suda.

7. Sudovi ujednačeno sude i zabranu ili odgodu ovrhe do završetka postupaka za obeštećenje, ako se radi o kreditima s nepoštenim odredbama kao što su krediti u švicarcima. Pritom je važno naglasiti da se sudski mora obvezno zahtijevati zabrana prijenosa i pljenidbe sredstava, jer u suprotnom blokada računa neće prestati.

U priopćenju za javnost u Udruzi Franak izdvojili su i tri sudačka imena s prvog stupnja, jer se, kako navode, radi o sucima koji izuzetno kvalitetno obrazlažu zbog čega konverzije nisu prepreka za puno obeštećenje.

- Radi se o možda najboljem sucu za potrošačko pravo Vedranu Medakoviću s Općinskog suda u Sisku, te o isto tako izvrsnim sucima Jesenki Jurić Šojat i Mariu Klariću s Općinskog građanskog suda u Zagrebu. Pritom posebno izdvajamo suca Klarića koji je ovih dana dosudio ništetnost temeljnog ugovora za konvertirani kredit, ali i ništetnost kasnije ugovorenog ugovora za zatvaranje obveza po tom temeljnom ugovoru, jer pravno nije bilo moguće novim ugovorom ugovoriti zatvaranje obveze iz ništetnog ugovora – ističu u Udruzi Franak.

- Možemo primijetiti da suci općinskih sudova daleko bolje razumiju i poznaju problematiku konverzija, od sudaca viših sudova, i da je upravo to nedovoljno poznavanje materije razlog zašto do danas nemamo riješena dva krucijalna pitanja na Vrhovnom sudu, a to su pitanje prava na puno obeštećenje nakon konverzije, i pitanje prava na utvrđenje ništetnosti cijelih ugovora s valutnom klauzulom CHF. Za to vrijeme, dok je sudska praksa neujednačena, potrošači su prisiljeni plaćati troškove sudskih postupaka te uslijed pravne nesigurnosti i dalje trpe posljedice ugovaranja kredita u švicarcima, unatoč pravomoćnoj kolektivnoj presudi. Odgovornost za takvo kaotično stanje u pravosuđu snose isključivo suci Vrhovnog suda RH, koje pozivamo da što prije riješe preostala krucijalna pravna pitanja iz slučaja franak – zaključuju u Udruzi Franak.