stdClass Object ( [id] => 482405 [title] => Otkrivamo najbesmisleniju agenciju u Hrvatskoj: misteriozna institucija isplatila je jednom čovjeku više od 27 milijuna kuna, a da nijedan jedini posao nije ni započela! [alias] => otkrivamo-najbesmisleniju-agenciju-u-hrvatskoj-misteriozna-institucija-isplatila-je-jednom-covjeku-vise-od-27-milijuna-kuna-a-da-nijedan-jedini-posao-nije-ni-zapocela [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Prije početka jedno upozorenje: ako vam u nekom trenutku čitanja ovoga teksta njegova tematika postane komplicirana, moguće i nedokučiva pa poželite odustati, nemojte to učiniti. Činjenice o kojima ćemo vas izvijestiti jednostavno su prevažne da bi bile napuštene i zanemarene.

One otkrivaju način - samo jedan od načina, naravno - na koji se već godinama osiromašuje naša zemlja, dok se u paralelnom procesu pojedinci, nimalo slučajno odabrani, besramno bogate. Stoga, čitajte i pamtite, jer priča koja slijedi temeljena je na stvarnim licima i događajima.

Početak: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike već do ljeta planira ugasiti agencije koje se nalaze pod njihovom ingerencijom. Agencija za ugljikovodike (AZU), pompozno osnovana ono kad su nam rekli da Jadran leži na nafti i da ćemo svi biti bogati kao Arapi, spojit će se s Hrvatskom agencijom za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA) - ne pitajte tko su ti i što rade - i Hrvatskim operaterom tržišta energije (HROTE) u jednu agenciju koja će se vjerojatno zvati Hrvatska energetska agencija (HEA).



Dobro ste shvatili, prije smo imali tri agencije, a ubuduće ćemo imati jednu. Ušteda će pri tome biti enormna. U Ministarstvu zaštite okoliša tvrde da će se na ovaj način ušparati čak 60 milijuna kuna.

Dobri poznavatelji hrvatskih agencijskih (ne)prilika sigurno su primijetili grešku u prethodna dva pasusa. Jedna agencija, naime, nedostaje. Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) namjerno smo izostavili jer se on nikome ne pripaja. On će jednostavno biti - izbrisan.

CEI je osnovan 2012. godine još dok je hrvatskim političkim prostorom hodao Radimir Čačić. I sve to vrijeme bio je u zapećku. Rijetko tko bi ga se sjetio, a još rjeđe posjetio. Sve dok se nije dogodio "slučaj Agrokor". Koji je na naslovnice izbacio Antu Ramljaka. Koji je pak jedno vrijeme bio i član Uprave CEI-ja, zadužen za energetiku.

Kad je "pao" Čačić, otišao je i Ramljak. I ne samo on. Ali je zato CEI o(p)stao. A uskoro ćete doznati i zašto.

Cilj CEI-ja, tako barem piše na njihovim internetskim stranicama, jest omogućavanje transparentnog upravljanja, praćenja i provođenja energetske strategije RH, te sustavno praćenje i podržavanje vođenja investicija države i državnih tvrtki. Ako ne razumijete, ne brinite se, ono što je bitno razumijeti tek slijedi.

Javno privatno partnerstvo (JPP) prepoznato je kao model pokretanja investicijskog ciklusa kojim bi Hrvatska, po uzoru na neke europske zemlje, mogla ostvariti dodatni gospodarski rast. Ključan razlog zbog kojega se ovaj model odabire jesu, a tako piše i na stranicama CEI-ja, dugoročne uštede za porezne obveznike.

E, sad, kakve veze ima CEI iz naše priče s JPP-om? Jednostavno, Vlada Zorana Milanovića zakonom je propisala da je CEI zadužen za pripremu prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva, za predlaganje projekata javno-privatnog partnerstva, za provedbu postupaka odabira privatnog partnera, za sklapanje ugovora o javno-privatnom partnerstvu i za provedbu projekata javno-privatnog partnerstva.

Ukratko: JPP = CEI. A cilj je, ponovimo, ušteda.

Ako je to jasno, idemo dalje. Da bi CEI valjano mogao sve to oko JPP-a provoditi, potrebno je sklopiti i neke ugovore. Recimo, s konzultantskom tvrtkom koja će raditi (ili možda neće, pogledajte okvir) sve ono što bi zapravo CEI trebao raditi. I savjetovati, i pratiti, i nadzirati, i sve tako nešto, a to košta. Puno košta.

CEI - pripremite se, polijećemo - radi samo s jednom konzultantskom kućom, a to je PPP Centar iz Zagreba koji vodi Saša Marenjak. Kažu da ih ionako malo ima, tih konzultanata za javno-privatno partnerstvo, i da je ova tvrtka, Splićanima poznata po radu na Spaladium Areni, najjeftinija.

Kad je CEI 2012. osnovan rekli su nam da će Hrvatska uz pomoć te velevažne i velepotrebne agencije učas dovabiti 8,2 milijarde kuna kapitala. I to samo preko javno-privatnog partnerstva. Pet godina kasnije, mi ćemo vam reći da Hrvatska uz pomoć CEI-ja nije dobila ni lipe. Dapače, CEI nas svake godine samo za plaće njegovih 13 djelatnika stoji osam milijuna kuna, no to je još ništa koliko nas stoji ona konzultantska kuća s kojom CEI posluje.

Dakle, u pet godina postojanja ove spasonosne agencije PPP Centar je od CEI-ja (čitaj: od države), dobio 27.225.750 kuna. I to za poslove javno-privatnog partnerstva od kojih, pazite sad jer ovo što ćete čuti još nije čuveno, niti jedan jedini nije realiziran. S jedne strane 0, s druge 27.225.750, a sve po zakonu. Našem, hrvatskom.

Ovaj nevjerojatan podatak potvrđen nam je i u Ministarstvu zaštite okoliša gdje nas je primio državni tajnik za energetiku Ante Čikotić.

- Da, istina je, CEI je s PPP Centrom sklopio dva Okvirna sporazuma, jedan 2012. a drugi 2015., taj novac je PPP Centru isplaćen, a istovremeno niti jedan natječaj nije rezultirao pronalaskom privatnog partnera, a kamoli da je neki od projekata zgotovljen - objašnjava Čikotić.

Rekosmo, nečuveno. Pa ponovimo: privatnoj je firmi iz državnoga proračuna kroz pet godina isplaćeno 27.225.750 kuna, a da ni jedan natječaj nije urodio plodom. Odnosno poslom, iz kojega bi se onda i država mogla naplatiti.

- Šokiran sam pojavnošću plemenskog koncepta zaposjedanja institucija u energetskom sektoru - ističe Čikotić.

Posebno je intrigantno zašto je CEI s PPP Centrom sklopio Okvirni sporazum i 2015. godine, jer su u toj Agenciji vrlo dobro znali da ni onaj prvi iz 2012., iako masno naplaćen, nije konzumiran.

Što se pojedinačnih ugovora tiče, prema Sporazumu iz 2012. trebalo se ući u sedam projekata javno-privatnog partnerstva (što je bilo debelo ispod plana, ali, eto, bilo je barem nešto) za što je PPP centar trebao dobiti 24.132.000 kune. Da bi tri godine kasnije Marenjak i njegova tvrtka dobili na dar ugovore za 20 projekata (školstvo, zdravstvo, pravosuđe...) vrijedne 67.870.000 kuna. A sve za... trošak pripreme dokumentacije.

- S obzirom na to da su raniji postupci bili neuspješni te da se niti jedan JPP projekt nije doveo do faze pronalaska privatnog partnera, a kamoli realizacije, postavlja se pitanje zašto je sklopljen novi Okvirni sporazum - nejasno je i Čikotiću.

I prije prve lopate potrošeni su tako milijuni s kojima se moglo izgraditi nekoliko škola. Ili nova zgrada Državnog odvjetništva, s velikim prozorima, da lakše vide što im se događa u dvorištu.

Uglavnom, da je CEI uspio sagraditi sve što je naumio, PPP Centar bi dobio više od 90 milijuna kuna, a ovako, kad nije sagrađeno ništa, niti se išta odmaklo dalje od puste želje, dobio je niti 30 milijuna. I još im CEI, prema dokumentu koji posjedujemo, na dan 31. ožujka 2017. godine duguje zatezne kamate u iznosu od 341.545 kuna. I 90 lipa. Blago majci koja rodi savjetnika!

Savjetovanje nikoga o ničemu stari je hrvatski izum, koji je u ovom slučaju dobio novu dimenziju. Da ti glava eksplodira od nauke. No, izdržite još malo, isplati se, recimo, čuti kako su ovi u CEI-ju nedugo nakon osnutka umalo bankrotirali. Ni za plaće jadni nisu imali, pa su morali dignuti kratkoročan kredit kod Croatia Banke. Koji, jesmo li u Hrvatskoj ili nismo, nisu vratili. Pa su dogovorili s kreditorom da im pomakne rok otplate s godinu dana na datum nepoznat Ministarstvu.

- Tek moramo otkriti u kojem je statusu taj kredit, koliko su narasle kamate te do kojega je roka produžen. Naravno, moramo i utvrditi zbog čega kredit nije zatvoren na vrijeme, jer ne zaboravimo da je CEI uredno dobivao novac prvo od Ministarstva gospodarstva, a zatim i iz proračuna, te da su za to vrijeme plaćali svoje obveze prema PPP Centru - veli Ante Čikotić.

Evo nam, dakle, nove intrige. Razjasnili smo - valjda - što su naši genijalci zamislili da će CEI raditi, ali - helou! - odakle će se financirati?!

Plan je, objašnjava nam sporo i strpljivo Čikotić, bio da CEI zarađuje novac realizirajući javno-privatna partnerstva. Partner bi ulio keš u proračun jedinice lokalne samouprave, pa bi ova, sva sretna što će dobiti na primjer školu, dio novca proslijedila CEI-ju, a CEI bi od toga namirio konzultanta i isplatio plaće.

Samoodrživi je to sustav, zapljeskali su sami sebi naši genijalci, i ništa nas neće koštati, dapače, kupat ćemo se u ušteđenom novcu i još k tome preporoditi gospodarstvo. O crnom scenariju nisu razmišljali.

A on kaže da već pet godina imamo bezobrazno skupu i skandalozno nepotrebnu Agenciju koja troši novac, i to gomilu novca, a da ama baš ničemu ne služi. Osim da Saši Marenjaku ne bi patila kvaliteta života.

Prve četiri godine sisali su sredstva Ministarstva gospodarstva u kojemu su, priča se, određeni djelatnici šizili što moraju tražiti/žicati donacije (!?) za financiranje CEI-ja, da bi lani bili prebačeni izravno pod vime državnoga proračuna. Na toplo i sigurno. Tako su barem mislili.

- Potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić otvorio nam je vrata drastičnim promjenama svojim Nacrtom prijedloga Zakona o javnim agencijama. Okupio je vrhunske stručnjake i s njima složio akte koji će predstavljati istinsku reformu i donijeti značajne proračunske uštede. CEI se gasi, tu nema dileme - zaključuje Čikotić.


Prijevara s omiškom obilaznicom
Među završenim projektima koji ne spadaju pod domenu javno-privatnog partnerstva na internetskim stranicama CEI-ja nalaze se uglavnom projekti kojima su investitori Hrvatske ceste i HEP. Neupućen netko, rekao bi svaka čast, puno je tu posla obavljeno, no i najpovršniji pregled "završenih projekata" otkriva – prijevaru. Navedena je tako u rubrici "završeni", jer postoji i rubrika "projekti u realizaciji", cesta Stobreč - Omiš (obilaznica Omiš). Čitatelji "Slobodne", naravno, znaju da od te obilaznice trenutačno imamo tek tunel koji ne vodi nigdje. I da će tako ostati tko zna još koliko godina.


Primjer koji sve pokazuje
Najbolja ilustracija (ne)rada u CEI-ju jest pojedinačni ugovor koji je CEI 28. siječnja 2016. sklopio s PPP Centrom za pripremu projekta izgradnje ili dogradnje škola u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Konzultantu je, naime, isplaćeno 3.093.750 kuna, a da do dana današnjega još ni natječaj za javno-privatno partnerstvo nije raspisan, a kamoli da je pronađen partner!
Ugovor koji posjedujemo zorno pokazuje što je zapravo konzultant dužan za CEI napraviti. Jednom riječju: ništa! Ne piše, istina, baš tako, ali pogledajmo zajedno.
Na devet stranica precizno se navodi na koje škole se ugovor odnosi, kolika je cijena savjetodavne usluge, koliki je PDV, kakva mora biti dinamika realizacije i slično. Navedene su, naravno, i obveze naručitelja (CEI), pa tako među njima stoji da će CEI pribaviti svu dostupnu dokumentaciju i uručiti je izvršitelju (PPP Centar), da će, nadalje, na vrijeme i bez odlaganja obaviti sve formalne radnje u postupku predlaganja pojedinog JPP projekta, kao i obaviti sve ostale radnje nužne u procesu realizacije JPP projekta.
Obaveza izvršitelja (PPP Centar) stala je pak u jednu jedinu ugovornu točku i u jednu jedinu rečenicu: Izvršitelj je dužan obavljati usluge u skladu s danom ponudom i sukladno ugovoru. Pardon, piše još i da će sve dokumente koji će proizići kao rezultat savjetovanja dostaviti u minimalno dva primjerka u papirnatom obliku i minimalno dva primjerka na elektroničkom mediju za pohranu podataka.


'Potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić otvorio nam je vrata drastičnim promjenama svojim Nacrtom prijedloga Zakona o javnim agencijama. Okupio je vrhunske stručnjake i s njima složio akte koji će predstavljati istinsku reformu i donijeti značajne proračunske uštede. CEI se gasi, tu nema dileme', ističe Čikotić.


Boris Draženović: Projekti su gotovi, samo ih treba 'otkočiti'
Boris Draženović, predsjednik Upravnog odbora CEI-ja, u pisanom odgovoru pokušao nam je objasniti važnost agencije kojoj je na čelu.

- U CEI-ju je trenutačno angažirano 13 zaposlenika u stalnom radnom odnosu, svi s visokom stručnom spremom ili magisterijem, a imamo i dva doktoranda. Oni obavljaju poslove od savjetnika, voditelja projekata do voditelja sektora. Određeni dio poslova povjeravamo i vanjskim suradnicima jer nam je preskupo za iste imati stalno zaposlene vlastite djelatnike s obzirom da potreba za njihovim angažmanom ovisi o broju projekata koje pripremamo - navodi.

Gašenju CEI-a se, naravno, protivi.

- To nikako ne bi bilo dobro napraviti u ovom trenutku, a razloga ima dosta. CEI ima isključivo visoko obrazovane zaposlenike s iskustvom i vrlo vrijednim radnim rezultatima na poslovima na kojima rade. U ovom trenutku CEI ima gotove i pripremljene projekte koji mogu krenuti odmah u realizaciju a koji ne predstavljaju povećanje javnog duga RH (to su projekti javno-privatnog partnerstva). Također, trenutačno privodimo kraju aktivnosti temeljem kojih bi u CEI-ju trebala biti centralna baza svih investicija u RH (javnih, privatnih, strateških...) - piše Draženović.
Zanimljivo, prema njemu, CEI-ju ne treba potpora državnoga proračuna.

- U cijelosti se možemo financirati iz vlastitih prihoda. Potrebno je samo "otkočiti" započete projekte - jasno će Draženović.

Početkom 2016. godine poslovanje CEI-a, zaključuje, detaljno je proanalizirala Državna revizija Ministarstva financija RH te značajnijih primjedaba, ističe, nije bilo. "Samo nekoliko opaski".

- Krajem 2016. godine ukupno poslovanje CEI-ja bilo je pregledano od strane Sektora za izvršenje Državnog proračuna u Ministarstvu financija RH i također primjedaba koje bi zahtijevale posebno postupanje nije bilo. Trenutačno nastojimo, kako god to znamo i možemo, zadržati postojeći stručan i u praksi dokazan radni kadar. Samo tijekom zadnjih cca godinu dana čak četvero naših vrlo kvalitetnih djelatnika pronašlo je novu radnu sredinu. Nisu mogli više izdržati neizvjesnost vezanu uz buduće poslovanje CEI-ja. Nije tajna kako je krenuo "lov" na preostali radni kadar. Iskreno se bojimo kako bi, gašenjem CEI-ja, sav postojeći stručan kadar napustio CEI u mjesec-dva dana - stoji u Draženovićevu odgovoru na naš upit.

 

Demanti PPP Centra: Nismo isplatili 27 milijuna kuna

Nakon objave članka uredništvo Slobodne Dalmacije kontaktirao je Saša Marenjak, a njegov zahtjev za demantijem objavljujemo u cijelosti:

Poštovani,

Ovim putem, sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o medijima, zahtijevamo objavu ispravka informacija iz sljedećih članaka:

Članka objavljenog pod naslovom "Otkrivamo najbesmisleniju agenciju u Hrvatskoj: misteriozna institucija isplatila je jednom čovjeku više od 27 milijuna kuna, a da nijedan jedini posao nije ni započela!", autora g. Vinka Vukovića, koji je u Slobodnoj Dalmaciji objavljen dana 24. travnja 2017. godine u njenom tiskanom (str. 6. i 7.) i internetskom izdanju.

Isti je članak najavljen na naslovnoj stranici tiskanog izdanja Slobodne Dalmacije od istoga dana sa sljedećim naslovom/najavom: "Besmislena agencija TROŠAK: 27 milijuna dali smo jednom konzultantu UČINAK: Ni jedan posao još nije ni započet".

Članka objavljenog pod naslovom "Nevjerojatna državna agencija u kojoj na deset zaposlenih postoji 13 šefova: ovo je priča o raju za preplaćene uhljebe i državi koja baca milijune u vjetar", istoga autora, g. Vinka Vukovića, koji je u Slobodnoj Dalmaciji objavljen 25. travnja 2017. godine u njenom tiskanom (str. 4. i 5.) i internetskom izdanju.

Predmetni članci sadrže niz netočnih i neutemeljenih informacija, koje su zasebno obrađene u nastavku ovog zahtjeva. Objava tih informacija, posebice imajući u vidu da su one u kasnijem od navedenih članaka objavljene nakon autorovih konzultacija s Centrom za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (dalje u tekstu: "CEI") i našim društvom, PPP Centrom d.o.o., pokazuje duboku razinu nekompetentnosti autora.

Netočne informacije objavljene u članku pod naslovom "Otkrivamo najbesmisleniju agenciju u Hrvatskoj: mistariozna institucija isplatila je jednom čovjeku više od 27 milijuna kuna, a da nijedan jedini posao nije ni započela!" (više detalja u gornjem tekstu) sljedeće su:

Nije točno da je CEI, u naslovu članka i dalje u tekstu etiketiran kao "najbesmislenija institucija u Hrvatskoj" isplatio jednom čovjeku tj. potpisniku ovog zahtjeva, kao i PPP Centru d.o.o., čiji sam direktor, više od 27 milijuna kuna. Informacija o isplati istog odnosno sličnog iznosa ponavlja se nakon naslova i u samom tekstu članka, npr. u njemu se navodi kako je PPP Centar d.o.o., od CEI-JA (čitaj: od države) dobio 27.225.750 kuna".

Za razliku od informacije iz članka, CEI je u razdoblju na koji se članak odnosi, od 2012. pa do danas PPP Centru d.o.o. isplatio 9.006.059,27 HRK (bez PDV-a). Dakle, radi se o iznosu koji je trostruko manji od iznosa koji je naveo autor. Taj iznos, kao niti bilo koji drugi iznos, za razliku od navoda u članku o tome da je iznos isplaćen "jednom čovjeku", CEI nije isplatio meni, Saši Marenjaku, osobno već PPP Centru d.o.o. PPP Centar d.o.o. je veći dio navedenog iznosa isplatio stručnjacima koje je angažirao na poslovima i aktivnostima na projektima na kojima je, temeljem pojedinačnih ugovora, bio angažiran od strane CEI-a, o čemu će više riječi biti u nastavku.

Naime, kako bi potpunije razumjela netočnost informacija iz samog članka, kao i neprofesionalnost autora u njihovom iznošenju kojemu nisu prethodile odgovarajuće provjere, a ako ih je i bilo one su zanemarene, smatramo potrebnim upozoriti na razliku između okvirnih sporazuma i pojedinačnih ugovora, prema Zakonu o javnoj nabavi, kao i o prirodi usluga koje je PPP Centar d.o.o. dosad CEI-u pružio u skladu s predmetnim ugovorima. Pritom se pozivamo na čl. 40. st. 4. Zakona o medijima prema kojem ispravak može obuhvatiti iznošenje činjenica i okolnosti kojima povrijeđeni pobija ili s namjerom pobijanja bitno dopunjuje navode u objavljenom tekstu.

Okvirni sporazum je sporazum naručitelja i jednog ili više gospodarskih subjekata, u ovom slučaju PPP Centra d.o.o. (kod prvog okvirnog sporazuma sklopljenog s CEI-jem) odnosno zajednice ponuditelja kojoj PPP Centar d.o.o. pripada (kod drugog okvirnog sporazuma sklopljenog s CEI-jem) čija je svrha utvrđivanje uvjeta pod kojima se dodjeljuju ugovori tijekom određenog razdoblja, posebno u pogledu cijene i, prema potrebi, predviđenih količina. Oba okvirna sporazuma o kojima je riječ u člancima na koji se odnosi ovaj zahtjev, sklopljena su nakon provedenih postupaka javne nabave i u njima je određena maksimalna procijenjena vrijednost svih pojedinačnih ugovora koji se predviđaju sklopiti temeljem tog okvirnog sporazuma. Tako iznos od cca 27 milijuna kuna koji se višestruko ponavlja u tekstu kao iznos koji je CEI isplatio PPP Centru d.o.o. odnosno meni osobno (što, kako je ranije navedeno, nije točno) predstavlja maksimalnu procijenjenu vrijednost svih pojedinačnih ugovora koji su bili predviđeni za sklapanje u razdoblju na koje se odnosi prvi okvirni sporazum.

Isplate CEI-ja PPP Centru d.o.o. vršene su temeljem pojedinačnih ugovora koje je PPP Centar d.o.o., samostalno ili u zajedinici ponuditelja, sklapao s CEI-jem. Ti se pojedinačni ugovori odnose na osam konkretnih projekata javno-privatnog partnerstva (dalje u tekstu: "JPP"). Od tih osam projekata, CEI je, dobrim dijelom zahvaljujući uslugama pruženima temeljem pojedinačnih ugovora, ishodio rješenja o odobrenju šest projekata JPP-a od strane Agencije za JPP (sada Agencije za investicije i konkurentnost) te Ministarstva financija, sve u skladu sa Zakonom o JPP-u i drugim mjerodavnim propisima. PPP Centar d.o.o. je, zajedno sa svojim partnerima, uredno izvršio usluge i u odnosu na preostala dva projekta JPP-a, ali je CEI od njih naknadno odustao. Dakle, netočna je tvrdnja iz prvog članka da niti jedan posao nije obavljen. Jednostavnim uvidom na stranicama Agencije za investicije i konkurentnost (poveznica: http://www.aik-invest.hr/jpp/projekti/) mogu se vidjeti i projekti JPP-a među kojima se nalaze i oni na kojima je radio PPP Centar d.o.o., a koji su dobili potrebna odobrenja Agencije i Ministarstva financija za realizaciju. Hoće li se i kada neki projekt JPP-a realizirati ili ne, nije u nadležnosti odnosno domeni odluke PPP Centra d.o.o., već o tome isključivo odlučuje naručitelj koji se prilikom donošenja odluke vodi različitim faktorima o kojima smo naše viđenje dali i autoru spornog članka u e-mail poruci od 24. 04. 2017. Odobreni projekti o kojima je riječ i danas su spremni za realizaciju, uz manje izmjene uzrokovane promjenama regulative, primjerice tehničkih propisa, do kojih je u međuvremenu došlo.

Ranije navedenih cca 9 milijuna kuna koje je CEI u tom smislu isplatio PPP Centru d.o.o. tijekom proteklih pet godina, naknada je za pružene usluge na kojima je radilo (na svakom od navedenih projekata) između dvanaest i petnaest stručnjaka specijaliziranih za JPP. Ti su stručnjaci različitih profila, od građenja do financija i prava, sa specifičnim znanjem i iskustvom u projektima JPP-a, a dobar dio njih je i međunarodno priznat i ima bogato iskustvo u provođenju sličnih projekata u različitim državama. Naknada koja je isplaćena od strane CEI-ja dobrim je dijelom isplaćena tim stručnjacima koje je PPP Centar d.o.o. angažirao zbog potrebe za dodatnim specijalističkim znanjem i iskustvom i što kvalitetnije pripreme svakog od projekata na kojima je radio. Usluge koje je PPP Centar d.o.o. dosad pružio CEI-u u odnosu na navedene projekte za koje su sklopljeni pojedinačni ugovori, specijalizirane su i složene jer je takva i priprema projekata JPP-a. Naime, da bi projekt dobio status projekta JPP-a, potrebno je odraditi niz tehničkih, pravnih, ekonomskih i financijskih analiza (poput komparatora troškova javnog sektora) te izraditi cjelokupnu ugovornu dokumentaciu koja će biti na snazi sljedećih 25 do 30 godina koliko ugovori o JPP-u traju.

U dijelu članka na stranici 7. tiskanog izdanja točnije s podnaslovom "Saša Marenjak" u rečenici "Dakle, u pet godina postojanja ove spasonosne agencije PPP Centar je od CEI-ja dobio 27.225.750 kuna" ponavlja se netočna tvrdnja o isplati iznosa većeg od 27 milijuna kuna PPP Centru d.o.o., u kom dijelu upućujemo na navode pod prethodnim točkom (I). Osim toga, termin "dobio" netočan je jer se njime sugerira da je PPP Centru d.o.o. naknada dana, poklonjena odnosno isplaćena bez da je naše društvo, zajedno sa svojim suradnicima, uredno isporučilo sve ugovorene usluge CEI-u.

U istom dijelu članka netočno se navodi "...a istovremeno niti jedan natječaj nije rezultirao pronalaskom privatnog partnera, a kamoli da je neki od projekata zgotovoljen...", budući da je, kako je ranije već pojašnjeno, PPP Centar d.o.o. zajedno sa svojim suradnicima pružio CEI-ju usluge koje su dovele do odobravanja šest projekata od strane nadležne Agencije i Ministarstva financija, dakle projekti su "zgotovljeni" i spremni za postupak odabira privatnog partnera, koji ne provodi savjetnik (pa tako niti naše društvo) već naručitelj.

Niz netočnih činjenica nastavlja se u dijelu s podnaslovom "Skupa dokumentacija", također na str. 7. tiskanog izdanja, i to: "Posebno je intrigantno zašto je CEI s PPP Centrom sklopio Okvirni sporazum ii 2015. godine, jer su u toj Agenciji vrlo dobro znali da ni onaj prvi iz 2012. iako masno naplaćen, nije kozumiran. Što se pojedinačnih ugovora tiče, prema Sporazumu iz 2012. trebalo se ući u sedam projekata javno-privatnog parnterstva (što je debelo ispod Čačićevog plana, ali, eto, bilo je barem nešto) za što je PPP Centar trebao dobiti 24.132.000 kuna. Da bi tri godine kasnije Marenjak i njegova tvrtka dobili na dar ugovore za 20 projekata (školstvo, zdravstvo, pravosuđe...) vrijedne 67.870.000 kuna".

Naime, u sklapanju okvirnog sporazuma 2015. godine nema ničeg "intrigantnog" jer je isti sklopljen u postupku javne nabave, a prethodni je okvirni sporazum istekao 18. srpnja 2014. godine. Netočno je da okvirni sporazum iz 2012. "nije konzumiran, iako je masno naplaćen" zato jer je taj sporazum dijelom "konzumiran" sklapanjem pojedinačnih ugovora sukladno inicijativi CEI-ja. "Masno naplaćen" netočno sugerira da je cjelokupna maksimalno procijenjena vrijednost iz okvirnog sporazuma plaćena PPP Centru d.o.o., što je, kako je već ranije navedeno, daleko od istine. Netočno je također da sam osobno odnosno da je PPP Centar d.o.o. nešto "dobio na dar" budući da je, ponavljam, okvirni sporazum sklopljen u postupku javne nabave, a ne nekom postupku "darovanja", kao i da je PPP Centar d.o.o. CEI.-ju naplatio samo izvršene usluge prema pojedinačnim ugovorima, čiji je iznos višestruko manji od maksimalne vrijednosti predviđene okvirnim sporazumom.

Pod podnaslovom "Skupa dokumentacija" na str. 7. tiskanog izdanja, netočan je navod o tome da je PPP Centar d.o.o. dobio 30 milijuna kuna, iz razloga koji su ranije navedeni. Također je netočno da našem društvu CEI "duguje zatezne kamate u iznosu od 341.545 kuna i 90 lipa", budući da je točan iznos dugovanih zateznih kamata 12.545,90 kuna.

U dijelu s podnaslovom "Primjer koji sve pokazuje" (također na str. 7. tiskanog izdanja) netočan je navod: "Konzultantu je, naime, isplaćeno 3.093.750 kuna..." budući da je u tom "primjeru", točnije pojedinačnom ugovoru, PPP Centru d.o.o. isplaćeno manje od 10% navedenog iznosa.

Netočne informacije navedene su i u članku "Nevjerojatna državna agencija u kojoj na deset zaposlenih postoji 13 šefova: ovo je priča o raju za preplaćene uhljebe i državi koja baca milijune u vjetar" (više detalja u uvodnom dijelu zahtjeva). Posebno je zanimljivo da su te informacije objavljene nakon provjera koje je autor članka izvršio u našem društvu. Štoviše, autor je u dijelu članka koji sadrži reakciju našeg društva objavio nepotpunu reakciju odnosno jednostavno prešutio dio informacija ključnih za točno i potpuno razumijevanje stvari.

Tako je u pod podnaslovom "PPP Centar: Dobili smo devet milijuna kuna" izbrisan dio rečenice iz reakcije našeg društva koji glasi "u pet (5) godina rada na tim projektima, uz rad 12-15 eksperata" a koji je iznimno važan za razumijevanje obujma pruženih usluga i vremenskog razdoblja tijekom kojeg su vršene isplate po pojedinačnim ugovorima.

Iz reakcije PPP Centra d.o.o. izbačena je i sljedeća rečenica: "Napominjem da su svi Natječaji, koji su provođeni za izbor privatnog partnera, odrađeni sukladno pozitivnim propisima u RH i na osnovu odobrenja Agencije za JPP i Ministarstva financija", kojim izbacivanjem se podržava netočan dojam i informacije o tome da su natječaji provedeni netransparentno odnosno uz nekakvo pogodovanje, bez kontrole nadležnih tijela i sl.

U samom tekstu članka sadržan je i netočan navod o tome da je CEI dužan našem društvu isplatiti još 27.225.000 kuna, točnije "Prvoga čovjeka CEI-aj zamolili smo da nam pojasni kako je moguće da u pet godina nisu uspjeli ništa od javno-privatnog partnerstva, osim što su konzulantu Saši Marenjaku iz PPP Centra dužni isplatiti 27.225.000 kuna". Netočno je da je CEI dužan PPP Centru d.o.o. isplatiti navedeni iznos, budući da te dodatne usluge nisu izvršene pa ne trebaju niti biti plaćene.

S poštovanjem.

Prof. dr. sc. Saša Marenjak

Direktor, PPP Centar d.o.o.

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => evo kako se troši naš novac [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [extra_fields_search] => * [created] => 2017-04-25 11:56:11 [created_by] => 3226 [created_by_alias] => [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2017-05-09 14:51:45 [modified_by] => 0 [publish_up] => 2017-04-25 20:31:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 76318 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 142 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska [secure] => 0 [page_title] => Hrvatska [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 1 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => { "is_import_from_dnn": true, "incptvocmimagegalleryIGParameters": "default", "incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent", "incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow", "incptvocmimagegalleryImages": [ "/Archive/Images/2017/04/25/Novosti/5294055.jpg" ], "incptvocmimagegalleryImageTitles": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [ "" ], "incptvocmimagegalleryImageFocus": [ "50:50" ], "incptvocmimagegalleryImageDimensions": [ { "size0": "1200x784" } ] } [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 0 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 142 [name] => Hrvatska [alias] => hrvatska [description] => [parent] => 119 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 1 [params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 38 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 3 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 7469548 Threads: 7 Questions: 1535857486 Slow queries: 4671356 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 110797632 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 49 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front03 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1 [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vijesti/hrvatska ) [additional_categories] => Array ( ) [link] => /vijesti/hrvatska/otkrivamo-najbesmisleniju-agenciju-u-hrvatskoj-misteriozna-institucija-isplatila-je-jednom-covjeku-vise-od-27-milijuna-kuna-a-da-nijedan-jedini-posao-nije-ni-zapocela-482405 [printLink] => /vijesti/hrvatska/otkrivamo-najbesmisleniju-agenciju-u-hrvatskoj-misteriozna-institucija-isplatila-je-jednom-covjeku-vise-od-27-milijuna-kuna-a-da-nijedan-jedini-posao-nije-ni-zapocela-482405?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 311353 [name] => CEI [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => cei [link] => /tag/cei ) [1] => stdClass Object ( [id] => 314257 [name] => državne agencije [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => drzavne-agencije [link] => /tag/drzavne-agencije ) [2] => stdClass Object ( [id] => 314258 [name] => omiška obilaznica [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => omiska-obilaznica [link] => /tag/omiska-obilaznica ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => evo kako se troši naš novac [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Otkrivamo najbesmisleniju agenciju u Hrvatskoj: misteriozna institucija isplatila je jednom čovjeku više od 27 milijuna kuna, a da nijedan jedini posao nije ni započela! [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3226 [name] => Vinko Vuković [username] => vinko-vukovi [email] => vinko-vukovi@sd.hr [password] => $2y$10$YO25wAxyFtorM2joNX.2NOXZftdmUYZoNQomCJcy/gPHsWRdTtcde [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/vinko-vukovic-3226 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1744 [gender] => m [description] => [image] => [url] => [group] => 1 [plugins] => ) [avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/4c5809996ece13595660a096152f26ee?s=100&default=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/25/Novosti/5294055.jpg [galleryCount] => 1 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/Images/2017/04/25/Novosti/5294055.jpg [title] => ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Prije početka jedno upozorenje: ako vam u nekom trenutku čitanja ovoga teksta njegova tematika postane komplicirana, moguće i nedokučiva pa poželite odustati, nemojte to učiniti. Činjenice o kojima ćemo vas izvijestiti jednostavno su prevažne da bi bile napuštene i zanemarene.

One otkrivaju način - samo jedan od načina, naravno - na koji se već godinama osiromašuje naša zemlja, dok se u paralelnom procesu pojedinci, nimalo slučajno odabrani, besramno bogate. Stoga, čitajte i pamtite, jer priča koja slijedi temeljena je na stvarnim licima i događajima.

Početak: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike već do ljeta planira ugasiti agencije koje se nalaze pod njihovom ingerencijom. Agencija za ugljikovodike (AZU), pompozno osnovana ono kad su nam rekli da Jadran leži na nafti i da ćemo svi biti bogati kao Arapi, spojit će se s Hrvatskom agencijom za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA) - ne pitajte tko su ti i što rade - i Hrvatskim operaterom tržišta energije (HROTE) u jednu agenciju koja će se vjerojatno zvati Hrvatska energetska agencija (HEA).



Dobro ste shvatili, prije smo imali tri agencije, a ubuduće ćemo imati jednu. Ušteda će pri tome biti enormna. U Ministarstvu zaštite okoliša tvrde da će se na ovaj način ušparati čak 60 milijuna kuna.

Dobri poznavatelji hrvatskih agencijskih (ne)prilika sigurno su primijetili grešku u prethodna dva pasusa. Jedna agencija, naime, nedostaje. Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) namjerno smo izostavili jer se on nikome ne pripaja. On će jednostavno biti - izbrisan.

CEI je osnovan 2012. godine još dok je hrvatskim političkim prostorom hodao Radimir Čačić. I sve to vrijeme bio je u zapećku. Rijetko tko bi ga se sjetio, a još rjeđe posjetio. Sve dok se nije dogodio "slučaj Agrokor". Koji je na naslovnice izbacio Antu Ramljaka. Koji je pak jedno vrijeme bio i član Uprave CEI-ja, zadužen za energetiku.

Kad je "pao" Čačić, otišao je i Ramljak. I ne samo on. Ali je zato CEI o(p)stao. A uskoro ćete doznati i zašto.

Cilj CEI-ja, tako barem piše na njihovim internetskim stranicama, jest omogućavanje transparentnog upravljanja, praćenja i provođenja energetske strategije RH, te sustavno praćenje i podržavanje vođenja investicija države i državnih tvrtki. Ako ne razumijete, ne brinite se, ono što je bitno razumijeti tek slijedi.

Javno privatno partnerstvo (JPP) prepoznato je kao model pokretanja investicijskog ciklusa kojim bi Hrvatska, po uzoru na neke europske zemlje, mogla ostvariti dodatni gospodarski rast. Ključan razlog zbog kojega se ovaj model odabire jesu, a tako piše i na stranicama CEI-ja, dugoročne uštede za porezne obveznike.

E, sad, kakve veze ima CEI iz naše priče s JPP-om? Jednostavno, Vlada Zorana Milanovića zakonom je propisala da je CEI zadužen za pripremu prijedloga projekata javno-privatnog partnerstva, za predlaganje projekata javno-privatnog partnerstva, za provedbu postupaka odabira privatnog partnera, za sklapanje ugovora o javno-privatnom partnerstvu i za provedbu projekata javno-privatnog partnerstva.

Ukratko: JPP = CEI. A cilj je, ponovimo, ušteda.

Ako je to jasno, idemo dalje. Da bi CEI valjano mogao sve to oko JPP-a provoditi, potrebno je sklopiti i neke ugovore. Recimo, s konzultantskom tvrtkom koja će raditi (ili možda neće, pogledajte okvir) sve ono što bi zapravo CEI trebao raditi. I savjetovati, i pratiti, i nadzirati, i sve tako nešto, a to košta. Puno košta.

CEI - pripremite se, polijećemo - radi samo s jednom konzultantskom kućom, a to je PPP Centar iz Zagreba koji vodi Saša Marenjak. Kažu da ih ionako malo ima, tih konzultanata za javno-privatno partnerstvo, i da je ova tvrtka, Splićanima poznata po radu na Spaladium Areni, najjeftinija.

Kad je CEI 2012. osnovan rekli su nam da će Hrvatska uz pomoć te velevažne i velepotrebne agencije učas dovabiti 8,2 milijarde kuna kapitala. I to samo preko javno-privatnog partnerstva. Pet godina kasnije, mi ćemo vam reći da Hrvatska uz pomoć CEI-ja nije dobila ni lipe. Dapače, CEI nas svake godine samo za plaće njegovih 13 djelatnika stoji osam milijuna kuna, no to je još ništa koliko nas stoji ona konzultantska kuća s kojom CEI posluje.

Dakle, u pet godina postojanja ove spasonosne agencije PPP Centar je od CEI-ja (čitaj: od države), dobio 27.225.750 kuna. I to za poslove javno-privatnog partnerstva od kojih, pazite sad jer ovo što ćete čuti još nije čuveno, niti jedan jedini nije realiziran. S jedne strane 0, s druge 27.225.750, a sve po zakonu. Našem, hrvatskom.

Ovaj nevjerojatan podatak potvrđen nam je i u Ministarstvu zaštite okoliša gdje nas je primio državni tajnik za energetiku Ante Čikotić.

- Da, istina je, CEI je s PPP Centrom sklopio dva Okvirna sporazuma, jedan 2012. a drugi 2015., taj novac je PPP Centru isplaćen, a istovremeno niti jedan natječaj nije rezultirao pronalaskom privatnog partnera, a kamoli da je neki od projekata zgotovljen - objašnjava Čikotić.

Rekosmo, nečuveno. Pa ponovimo: privatnoj je firmi iz državnoga proračuna kroz pet godina isplaćeno 27.225.750 kuna, a da ni jedan natječaj nije urodio plodom. Odnosno poslom, iz kojega bi se onda i država mogla naplatiti.

- Šokiran sam pojavnošću plemenskog koncepta zaposjedanja institucija u energetskom sektoru - ističe Čikotić.

Posebno je intrigantno zašto je CEI s PPP Centrom sklopio Okvirni sporazum i 2015. godine, jer su u toj Agenciji vrlo dobro znali da ni onaj prvi iz 2012., iako masno naplaćen, nije konzumiran.

Što se pojedinačnih ugovora tiče, prema Sporazumu iz 2012. trebalo se ući u sedam projekata javno-privatnog partnerstva (što je bilo debelo ispod plana, ali, eto, bilo je barem nešto) za što je PPP centar trebao dobiti 24.132.000 kune. Da bi tri godine kasnije Marenjak i njegova tvrtka dobili na dar ugovore za 20 projekata (školstvo, zdravstvo, pravosuđe...) vrijedne 67.870.000 kuna. A sve za... trošak pripreme dokumentacije.

- S obzirom na to da su raniji postupci bili neuspješni te da se niti jedan JPP projekt nije doveo do faze pronalaska privatnog partnera, a kamoli realizacije, postavlja se pitanje zašto je sklopljen novi Okvirni sporazum - nejasno je i Čikotiću.

I prije prve lopate potrošeni su tako milijuni s kojima se moglo izgraditi nekoliko škola. Ili nova zgrada Državnog odvjetništva, s velikim prozorima, da lakše vide što im se događa u dvorištu.

Uglavnom, da je CEI uspio sagraditi sve što je naumio, PPP Centar bi dobio više od 90 milijuna kuna, a ovako, kad nije sagrađeno ništa, niti se išta odmaklo dalje od puste želje, dobio je niti 30 milijuna. I još im CEI, prema dokumentu koji posjedujemo, na dan 31. ožujka 2017. godine duguje zatezne kamate u iznosu od 341.545 kuna. I 90 lipa. Blago majci koja rodi savjetnika!

Savjetovanje nikoga o ničemu stari je hrvatski izum, koji je u ovom slučaju dobio novu dimenziju. Da ti glava eksplodira od nauke. No, izdržite još malo, isplati se, recimo, čuti kako su ovi u CEI-ju nedugo nakon osnutka umalo bankrotirali. Ni za plaće jadni nisu imali, pa su morali dignuti kratkoročan kredit kod Croatia Banke. Koji, jesmo li u Hrvatskoj ili nismo, nisu vratili. Pa su dogovorili s kreditorom da im pomakne rok otplate s godinu dana na datum nepoznat Ministarstvu.

- Tek moramo otkriti u kojem je statusu taj kredit, koliko su narasle kamate te do kojega je roka produžen. Naravno, moramo i utvrditi zbog čega kredit nije zatvoren na vrijeme, jer ne zaboravimo da je CEI uredno dobivao novac prvo od Ministarstva gospodarstva, a zatim i iz proračuna, te da su za to vrijeme plaćali svoje obveze prema PPP Centru - veli Ante Čikotić.

Evo nam, dakle, nove intrige. Razjasnili smo - valjda - što su naši genijalci zamislili da će CEI raditi, ali - helou! - odakle će se financirati?!

Plan je, objašnjava nam sporo i strpljivo Čikotić, bio da CEI zarađuje novac realizirajući javno-privatna partnerstva. Partner bi ulio keš u proračun jedinice lokalne samouprave, pa bi ova, sva sretna što će dobiti na primjer školu, dio novca proslijedila CEI-ju, a CEI bi od toga namirio konzultanta i isplatio plaće.

Samoodrživi je to sustav, zapljeskali su sami sebi naši genijalci, i ništa nas neće koštati, dapače, kupat ćemo se u ušteđenom novcu i još k tome preporoditi gospodarstvo. O crnom scenariju nisu razmišljali.

A on kaže da već pet godina imamo bezobrazno skupu i skandalozno nepotrebnu Agenciju koja troši novac, i to gomilu novca, a da ama baš ničemu ne služi. Osim da Saši Marenjaku ne bi patila kvaliteta života.

Prve četiri godine sisali su sredstva Ministarstva gospodarstva u kojemu su, priča se, određeni djelatnici šizili što moraju tražiti/žicati donacije (!?) za financiranje CEI-ja, da bi lani bili prebačeni izravno pod vime državnoga proračuna. Na toplo i sigurno. Tako su barem mislili.

- Potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić otvorio nam je vrata drastičnim promjenama svojim Nacrtom prijedloga Zakona o javnim agencijama. Okupio je vrhunske stručnjake i s njima složio akte koji će predstavljati istinsku reformu i donijeti značajne proračunske uštede. CEI se gasi, tu nema dileme - zaključuje Čikotić.


Prijevara s omiškom obilaznicom
Među završenim projektima koji ne spadaju pod domenu javno-privatnog partnerstva na internetskim stranicama CEI-ja nalaze se uglavnom projekti kojima su investitori Hrvatske ceste i HEP. Neupućen netko, rekao bi svaka čast, puno je tu posla obavljeno, no i najpovršniji pregled "završenih projekata" otkriva – prijevaru. Navedena je tako u rubrici "završeni", jer postoji i rubrika "projekti u realizaciji", cesta Stobreč - Omiš (obilaznica Omiš). Čitatelji "Slobodne", naravno, znaju da od te obilaznice trenutačno imamo tek tunel koji ne vodi nigdje. I da će tako ostati tko zna još koliko godina.


Primjer koji sve pokazuje
Najbolja ilustracija (ne)rada u CEI-ju jest pojedinačni ugovor koji je CEI 28. siječnja 2016. sklopio s PPP Centrom za pripremu projekta izgradnje ili dogradnje škola u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Konzultantu je, naime, isplaćeno 3.093.750 kuna, a da do dana današnjega još ni natječaj za javno-privatno partnerstvo nije raspisan, a kamoli da je pronađen partner!
Ugovor koji posjedujemo zorno pokazuje što je zapravo konzultant dužan za CEI napraviti. Jednom riječju: ništa! Ne piše, istina, baš tako, ali pogledajmo zajedno.
Na devet stranica precizno se navodi na koje škole se ugovor odnosi, kolika je cijena savjetodavne usluge, koliki je PDV, kakva mora biti dinamika realizacije i slično. Navedene su, naravno, i obveze naručitelja (CEI), pa tako među njima stoji da će CEI pribaviti svu dostupnu dokumentaciju i uručiti je izvršitelju (PPP Centar), da će, nadalje, na vrijeme i bez odlaganja obaviti sve formalne radnje u postupku predlaganja pojedinog JPP projekta, kao i obaviti sve ostale radnje nužne u procesu realizacije JPP projekta.
Obaveza izvršitelja (PPP Centar) stala je pak u jednu jedinu ugovornu točku i u jednu jedinu rečenicu: Izvršitelj je dužan obavljati usluge u skladu s danom ponudom i sukladno ugovoru. Pardon, piše još i da će sve dokumente koji će proizići kao rezultat savjetovanja dostaviti u minimalno dva primjerka u papirnatom obliku i minimalno dva primjerka na elektroničkom mediju za pohranu podataka.


'Potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan Kovačić otvorio nam je vrata drastičnim promjenama svojim Nacrtom prijedloga Zakona o javnim agencijama. Okupio je vrhunske stručnjake i s njima složio akte koji će predstavljati istinsku reformu i donijeti značajne proračunske uštede. CEI se gasi, tu nema dileme', ističe Čikotić.


Boris Draženović: Projekti su gotovi, samo ih treba 'otkočiti'
Boris Draženović, predsjednik Upravnog odbora CEI-ja, u pisanom odgovoru pokušao nam je objasniti važnost agencije kojoj je na čelu.

- U CEI-ju je trenutačno angažirano 13 zaposlenika u stalnom radnom odnosu, svi s visokom stručnom spremom ili magisterijem, a imamo i dva doktoranda. Oni obavljaju poslove od savjetnika, voditelja projekata do voditelja sektora. Određeni dio poslova povjeravamo i vanjskim suradnicima jer nam je preskupo za iste imati stalno zaposlene vlastite djelatnike s obzirom da potreba za njihovim angažmanom ovisi o broju projekata koje pripremamo - navodi.

Gašenju CEI-a se, naravno, protivi.

- To nikako ne bi bilo dobro napraviti u ovom trenutku, a razloga ima dosta. CEI ima isključivo visoko obrazovane zaposlenike s iskustvom i vrlo vrijednim radnim rezultatima na poslovima na kojima rade. U ovom trenutku CEI ima gotove i pripremljene projekte koji mogu krenuti odmah u realizaciju a koji ne predstavljaju povećanje javnog duga RH (to su projekti javno-privatnog partnerstva). Također, trenutačno privodimo kraju aktivnosti temeljem kojih bi u CEI-ju trebala biti centralna baza svih investicija u RH (javnih, privatnih, strateških...) - piše Draženović.
Zanimljivo, prema njemu, CEI-ju ne treba potpora državnoga proračuna.

- U cijelosti se možemo financirati iz vlastitih prihoda. Potrebno je samo "otkočiti" započete projekte - jasno će Draženović.

Početkom 2016. godine poslovanje CEI-a, zaključuje, detaljno je proanalizirala Državna revizija Ministarstva financija RH te značajnijih primjedaba, ističe, nije bilo. "Samo nekoliko opaski".

- Krajem 2016. godine ukupno poslovanje CEI-ja bilo je pregledano od strane Sektora za izvršenje Državnog proračuna u Ministarstvu financija RH i također primjedaba koje bi zahtijevale posebno postupanje nije bilo. Trenutačno nastojimo, kako god to znamo i možemo, zadržati postojeći stručan i u praksi dokazan radni kadar. Samo tijekom zadnjih cca godinu dana čak četvero naših vrlo kvalitetnih djelatnika pronašlo je novu radnu sredinu. Nisu mogli više izdržati neizvjesnost vezanu uz buduće poslovanje CEI-ja. Nije tajna kako je krenuo "lov" na preostali radni kadar. Iskreno se bojimo kako bi, gašenjem CEI-ja, sav postojeći stručan kadar napustio CEI u mjesec-dva dana - stoji u Draženovićevu odgovoru na naš upit.

 

Demanti PPP Centra: Nismo isplatili 27 milijuna kuna

Nakon objave članka uredništvo Slobodne Dalmacije kontaktirao je Saša Marenjak, a njegov zahtjev za demantijem objavljujemo u cijelosti:

Poštovani,

Ovim putem, sukladno mjerodavnim odredbama Zakona o medijima, zahtijevamo objavu ispravka informacija iz sljedećih članaka:

Članka objavljenog pod naslovom "Otkrivamo najbesmisleniju agenciju u Hrvatskoj: misteriozna institucija isplatila je jednom čovjeku više od 27 milijuna kuna, a da nijedan jedini posao nije ni započela!", autora g. Vinka Vukovića, koji je u Slobodnoj Dalmaciji objavljen dana 24. travnja 2017. godine u njenom tiskanom (str. 6. i 7.) i internetskom izdanju.

Isti je članak najavljen na naslovnoj stranici tiskanog izdanja Slobodne Dalmacije od istoga dana sa sljedećim naslovom/najavom: "Besmislena agencija TROŠAK: 27 milijuna dali smo jednom konzultantu UČINAK: Ni jedan posao još nije ni započet".

Članka objavljenog pod naslovom "Nevjerojatna državna agencija u kojoj na deset zaposlenih postoji 13 šefova: ovo je priča o raju za preplaćene uhljebe i državi koja baca milijune u vjetar", istoga autora, g. Vinka Vukovića, koji je u Slobodnoj Dalmaciji objavljen 25. travnja 2017. godine u njenom tiskanom (str. 4. i 5.) i internetskom izdanju.

Predmetni članci sadrže niz netočnih i neutemeljenih informacija, koje su zasebno obrađene u nastavku ovog zahtjeva. Objava tih informacija, posebice imajući u vidu da su one u kasnijem od navedenih članaka objavljene nakon autorovih konzultacija s Centrom za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (dalje u tekstu: "CEI") i našim društvom, PPP Centrom d.o.o., pokazuje duboku razinu nekompetentnosti autora.

Netočne informacije objavljene u članku pod naslovom "Otkrivamo najbesmisleniju agenciju u Hrvatskoj: mistariozna institucija isplatila je jednom čovjeku više od 27 milijuna kuna, a da nijedan jedini posao nije ni započela!" (više detalja u gornjem tekstu) sljedeće su:

Nije točno da je CEI, u naslovu članka i dalje u tekstu etiketiran kao "najbesmislenija institucija u Hrvatskoj" isplatio jednom čovjeku tj. potpisniku ovog zahtjeva, kao i PPP Centru d.o.o., čiji sam direktor, više od 27 milijuna kuna. Informacija o isplati istog odnosno sličnog iznosa ponavlja se nakon naslova i u samom tekstu članka, npr. u njemu se navodi kako je PPP Centar d.o.o., od CEI-JA (čitaj: od države) dobio 27.225.750 kuna".

Za razliku od informacije iz članka, CEI je u razdoblju na koji se članak odnosi, od 2012. pa do danas PPP Centru d.o.o. isplatio 9.006.059,27 HRK (bez PDV-a). Dakle, radi se o iznosu koji je trostruko manji od iznosa koji je naveo autor. Taj iznos, kao niti bilo koji drugi iznos, za razliku od navoda u članku o tome da je iznos isplaćen "jednom čovjeku", CEI nije isplatio meni, Saši Marenjaku, osobno već PPP Centru d.o.o. PPP Centar d.o.o. je veći dio navedenog iznosa isplatio stručnjacima koje je angažirao na poslovima i aktivnostima na projektima na kojima je, temeljem pojedinačnih ugovora, bio angažiran od strane CEI-a, o čemu će više riječi biti u nastavku.

Naime, kako bi potpunije razumjela netočnost informacija iz samog članka, kao i neprofesionalnost autora u njihovom iznošenju kojemu nisu prethodile odgovarajuće provjere, a ako ih je i bilo one su zanemarene, smatramo potrebnim upozoriti na razliku između okvirnih sporazuma i pojedinačnih ugovora, prema Zakonu o javnoj nabavi, kao i o prirodi usluga koje je PPP Centar d.o.o. dosad CEI-u pružio u skladu s predmetnim ugovorima. Pritom se pozivamo na čl. 40. st. 4. Zakona o medijima prema kojem ispravak može obuhvatiti iznošenje činjenica i okolnosti kojima povrijeđeni pobija ili s namjerom pobijanja bitno dopunjuje navode u objavljenom tekstu.

Okvirni sporazum je sporazum naručitelja i jednog ili više gospodarskih subjekata, u ovom slučaju PPP Centra d.o.o. (kod prvog okvirnog sporazuma sklopljenog s CEI-jem) odnosno zajednice ponuditelja kojoj PPP Centar d.o.o. pripada (kod drugog okvirnog sporazuma sklopljenog s CEI-jem) čija je svrha utvrđivanje uvjeta pod kojima se dodjeljuju ugovori tijekom određenog razdoblja, posebno u pogledu cijene i, prema potrebi, predviđenih količina. Oba okvirna sporazuma o kojima je riječ u člancima na koji se odnosi ovaj zahtjev, sklopljena su nakon provedenih postupaka javne nabave i u njima je određena maksimalna procijenjena vrijednost svih pojedinačnih ugovora koji se predviđaju sklopiti temeljem tog okvirnog sporazuma. Tako iznos od cca 27 milijuna kuna koji se višestruko ponavlja u tekstu kao iznos koji je CEI isplatio PPP Centru d.o.o. odnosno meni osobno (što, kako je ranije navedeno, nije točno) predstavlja maksimalnu procijenjenu vrijednost svih pojedinačnih ugovora koji su bili predviđeni za sklapanje u razdoblju na koje se odnosi prvi okvirni sporazum.

Isplate CEI-ja PPP Centru d.o.o. vršene su temeljem pojedinačnih ugovora koje je PPP Centar d.o.o., samostalno ili u zajedinici ponuditelja, sklapao s CEI-jem. Ti se pojedinačni ugovori odnose na osam konkretnih projekata javno-privatnog partnerstva (dalje u tekstu: "JPP"). Od tih osam projekata, CEI je, dobrim dijelom zahvaljujući uslugama pruženima temeljem pojedinačnih ugovora, ishodio rješenja o odobrenju šest projekata JPP-a od strane Agencije za JPP (sada Agencije za investicije i konkurentnost) te Ministarstva financija, sve u skladu sa Zakonom o JPP-u i drugim mjerodavnim propisima. PPP Centar d.o.o. je, zajedno sa svojim partnerima, uredno izvršio usluge i u odnosu na preostala dva projekta JPP-a, ali je CEI od njih naknadno odustao. Dakle, netočna je tvrdnja iz prvog članka da niti jedan posao nije obavljen. Jednostavnim uvidom na stranicama Agencije za investicije i konkurentnost (poveznica: http://www.aik-invest.hr/jpp/projekti/) mogu se vidjeti i projekti JPP-a među kojima se nalaze i oni na kojima je radio PPP Centar d.o.o., a koji su dobili potrebna odobrenja Agencije i Ministarstva financija za realizaciju. Hoće li se i kada neki projekt JPP-a realizirati ili ne, nije u nadležnosti odnosno domeni odluke PPP Centra d.o.o., već o tome isključivo odlučuje naručitelj koji se prilikom donošenja odluke vodi različitim faktorima o kojima smo naše viđenje dali i autoru spornog članka u e-mail poruci od 24. 04. 2017. Odobreni projekti o kojima je riječ i danas su spremni za realizaciju, uz manje izmjene uzrokovane promjenama regulative, primjerice tehničkih propisa, do kojih je u međuvremenu došlo.

Ranije navedenih cca 9 milijuna kuna koje je CEI u tom smislu isplatio PPP Centru d.o.o. tijekom proteklih pet godina, naknada je za pružene usluge na kojima je radilo (na svakom od navedenih projekata) između dvanaest i petnaest stručnjaka specijaliziranih za JPP. Ti su stručnjaci različitih profila, od građenja do financija i prava, sa specifičnim znanjem i iskustvom u projektima JPP-a, a dobar dio njih je i međunarodno priznat i ima bogato iskustvo u provođenju sličnih projekata u različitim državama. Naknada koja je isplaćena od strane CEI-ja dobrim je dijelom isplaćena tim stručnjacima koje je PPP Centar d.o.o. angažirao zbog potrebe za dodatnim specijalističkim znanjem i iskustvom i što kvalitetnije pripreme svakog od projekata na kojima je radio. Usluge koje je PPP Centar d.o.o. dosad pružio CEI-u u odnosu na navedene projekte za koje su sklopljeni pojedinačni ugovori, specijalizirane su i složene jer je takva i priprema projekata JPP-a. Naime, da bi projekt dobio status projekta JPP-a, potrebno je odraditi niz tehničkih, pravnih, ekonomskih i financijskih analiza (poput komparatora troškova javnog sektora) te izraditi cjelokupnu ugovornu dokumentaciu koja će biti na snazi sljedećih 25 do 30 godina koliko ugovori o JPP-u traju.

U dijelu članka na stranici 7. tiskanog izdanja točnije s podnaslovom "Saša Marenjak" u rečenici "Dakle, u pet godina postojanja ove spasonosne agencije PPP Centar je od CEI-ja dobio 27.225.750 kuna" ponavlja se netočna tvrdnja o isplati iznosa većeg od 27 milijuna kuna PPP Centru d.o.o., u kom dijelu upućujemo na navode pod prethodnim točkom (I). Osim toga, termin "dobio" netočan je jer se njime sugerira da je PPP Centru d.o.o. naknada dana, poklonjena odnosno isplaćena bez da je naše društvo, zajedno sa svojim suradnicima, uredno isporučilo sve ugovorene usluge CEI-u.

U istom dijelu članka netočno se navodi "...a istovremeno niti jedan natječaj nije rezultirao pronalaskom privatnog partnera, a kamoli da je neki od projekata zgotovoljen...", budući da je, kako je ranije već pojašnjeno, PPP Centar d.o.o. zajedno sa svojim suradnicima pružio CEI-ju usluge koje su dovele do odobravanja šest projekata od strane nadležne Agencije i Ministarstva financija, dakle projekti su "zgotovljeni" i spremni za postupak odabira privatnog partnera, koji ne provodi savjetnik (pa tako niti naše društvo) već naručitelj.

Niz netočnih činjenica nastavlja se u dijelu s podnaslovom "Skupa dokumentacija", također na str. 7. tiskanog izdanja, i to: "Posebno je intrigantno zašto je CEI s PPP Centrom sklopio Okvirni sporazum ii 2015. godine, jer su u toj Agenciji vrlo dobro znali da ni onaj prvi iz 2012. iako masno naplaćen, nije kozumiran. Što se pojedinačnih ugovora tiče, prema Sporazumu iz 2012. trebalo se ući u sedam projekata javno-privatnog parnterstva (što je debelo ispod Čačićevog plana, ali, eto, bilo je barem nešto) za što je PPP Centar trebao dobiti 24.132.000 kuna. Da bi tri godine kasnije Marenjak i njegova tvrtka dobili na dar ugovore za 20 projekata (školstvo, zdravstvo, pravosuđe...) vrijedne 67.870.000 kuna".

Naime, u sklapanju okvirnog sporazuma 2015. godine nema ničeg "intrigantnog" jer je isti sklopljen u postupku javne nabave, a prethodni je okvirni sporazum istekao 18. srpnja 2014. godine. Netočno je da okvirni sporazum iz 2012. "nije konzumiran, iako je masno naplaćen" zato jer je taj sporazum dijelom "konzumiran" sklapanjem pojedinačnih ugovora sukladno inicijativi CEI-ja. "Masno naplaćen" netočno sugerira da je cjelokupna maksimalno procijenjena vrijednost iz okvirnog sporazuma plaćena PPP Centru d.o.o., što je, kako je već ranije navedeno, daleko od istine. Netočno je također da sam osobno odnosno da je PPP Centar d.o.o. nešto "dobio na dar" budući da je, ponavljam, okvirni sporazum sklopljen u postupku javne nabave, a ne nekom postupku "darovanja", kao i da je PPP Centar d.o.o. CEI.-ju naplatio samo izvršene usluge prema pojedinačnim ugovorima, čiji je iznos višestruko manji od maksimalne vrijednosti predviđene okvirnim sporazumom.

Pod podnaslovom "Skupa dokumentacija" na str. 7. tiskanog izdanja, netočan je navod o tome da je PPP Centar d.o.o. dobio 30 milijuna kuna, iz razloga koji su ranije navedeni. Također je netočno da našem društvu CEI "duguje zatezne kamate u iznosu od 341.545 kuna i 90 lipa", budući da je točan iznos dugovanih zateznih kamata 12.545,90 kuna.

U dijelu s podnaslovom "Primjer koji sve pokazuje" (također na str. 7. tiskanog izdanja) netočan je navod: "Konzultantu je, naime, isplaćeno 3.093.750 kuna..." budući da je u tom "primjeru", točnije pojedinačnom ugovoru, PPP Centru d.o.o. isplaćeno manje od 10% navedenog iznosa.

Netočne informacije navedene su i u članku "Nevjerojatna državna agencija u kojoj na deset zaposlenih postoji 13 šefova: ovo je priča o raju za preplaćene uhljebe i državi koja baca milijune u vjetar" (više detalja u uvodnom dijelu zahtjeva). Posebno je zanimljivo da su te informacije objavljene nakon provjera koje je autor članka izvršio u našem društvu. Štoviše, autor je u dijelu članka koji sadrži reakciju našeg društva objavio nepotpunu reakciju odnosno jednostavno prešutio dio informacija ključnih za točno i potpuno razumijevanje stvari.

Tako je u pod podnaslovom "PPP Centar: Dobili smo devet milijuna kuna" izbrisan dio rečenice iz reakcije našeg društva koji glasi "u pet (5) godina rada na tim projektima, uz rad 12-15 eksperata" a koji je iznimno važan za razumijevanje obujma pruženih usluga i vremenskog razdoblja tijekom kojeg su vršene isplate po pojedinačnim ugovorima.

Iz reakcije PPP Centra d.o.o. izbačena je i sljedeća rečenica: "Napominjem da su svi Natječaji, koji su provođeni za izbor privatnog partnera, odrađeni sukladno pozitivnim propisima u RH i na osnovu odobrenja Agencije za JPP i Ministarstva financija", kojim izbacivanjem se podržava netočan dojam i informacije o tome da su natječaji provedeni netransparentno odnosno uz nekakvo pogodovanje, bez kontrole nadležnih tijela i sl.

U samom tekstu članka sadržan je i netočan navod o tome da je CEI dužan našem društvu isplatiti još 27.225.000 kuna, točnije "Prvoga čovjeka CEI-aj zamolili smo da nam pojasni kako je moguće da u pet godina nisu uspjeli ništa od javno-privatnog partnerstva, osim što su konzulantu Saši Marenjaku iz PPP Centra dužni isplatiti 27.225.000 kuna". Netočno je da je CEI dužan PPP Centru d.o.o. isplatiti navedeni iznos, budući da te dodatne usluge nisu izvršene pa ne trebaju niti biti plaćene.

S poštovanjem.

Prof. dr. sc. Saša Marenjak

Direktor, PPP Centar d.o.o.

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/otkrivamo-najbesmisleniju-agenciju-u-hrvatskoj-misteriozna-institucija-isplatila-je-jednom-covjeku-vise-od-27-milijuna-kuna-a-da-nijedan-jedini-posao-nije-ni-zapocela-482405 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=c46fe519cd4177733a05846870df37bd33774e4e [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Otkrivamo+najbesmisleniju+agenciju+u+Hrvatskoj%3A+misteriozna+institucija+isplatila+je+jednom+%C4%8Dovjeku+vi%C5%A1e+od+27+milijuna+kuna%2C+a+da+nijedan+jedini+posao+nije+ni+zapo%C4%8Dela%21&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fotkrivamo-najbesmisleniju-agenciju-u-hrvatskoj-misteriozna-institucija-isplatila-je-jednom-covjeku-vise-od-27-milijuna-kuna-a-da-nijedan-jedini-posao-nije-ni-zapocela-482405 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fotkrivamo-najbesmisleniju-agenciju-u-hrvatskoj-misteriozna-institucija-isplatila-je-jednom-covjeku-vise-od-27-milijuna-kuna-a-da-nijedan-jedini-posao-nije-ni-zapocela-482405 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => evo kako se troši naš novac [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [2] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) )
StoryEditorOCM
Hrvatskaevo kako se troši naš novac

Otkrivamo najbesmisleniju agenciju u Hrvatskoj: misteriozna institucija isplatila je jednom čovjeku više od 27 milijuna kuna, a da nijedan jedini posao nije ni započela!

25. travnja 2017. - 22:31

Prije početka jedno upozorenje: ako vam u nekom trenutku čitanja ovoga teksta njegova tematika postane komplicirana, moguće i nedokučiva pa poželite odustati, nemojte to učiniti. Činjenice o kojima ćemo vas izvijestiti jednostavno su prevažne da bi bile napuštene i zanemarene.

One otkrivaju način - samo jedan od načina, naravno - na koji se već godinama osiromašuje naša zemlja, dok se u paralelnom procesu pojedinci, nimalo slučajno odabrani, besramno bogate. Stoga, čitajte i pamtite, jer priča koja slijedi temeljena je na stvarnim licima i događajima.

Početak: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike već do ljeta planira ugasiti agencije koje se nalaze pod njihovom ingerencijom. Agencija za ugljikovodike (AZU), pompozno osnovana ono kad su nam rekli da Jadran leži na n...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. svibanj 2024 20:08