stdClass Object ( [id] => 1385866 [title] => Je li vrijeme da počnemo paničariti? Znanstvenici objašnjavaju što znači zagrijavanje Europe brže od ostatka svijeta [alias] => je-li-vrijeme-da-pocnemo-panicariti-znanstvenici-objasnjavaju-sto-znaci-zagrijavanje-europe-brze-od-ostatka-svijeta [catid] => 142 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Zamislite ovo: godina je 1970. Kasni je lipanj (ili sredina srpnja, ili početak kolovoza – izaberite koje god vrijeme). Na plaži ste (izaberite – gradsko kupalište, oblutke divlje plaže, neku pješčanu...). Kupali ste se cijeli dan. Dobro ste pocrvenili. Popodne je malo “zafriškalo” pa ste obukli majicu.

Preselite potom u 2024. godinu. Isto je doba godine, ista plaža. Popodne je, i tek ste došli, jer preko dana je toliko vruće da se samo stranci, ne želeći izgubiti skupo plaćeno vrijeme odmora, prže svako malo ulazeći u pretoplo more. A večer ne donosi bogzna kakvo osvježenje.

A onda izmaštajte, recimo, 2050. godinu. Isto je doba godine, ali vi ste u klimatiziranom stanu. Danima ne izlazite. U kući bi moralo biti četrdeset stupnjeva da vam vanjska temperatura kad iziđete ne bi bila šok za organizam. Na onu plažu odavno ne idete – nema je više. Tamo gdje je kupač četvrt stoljeća ranije širio ručnik, sad je voda skoro do koljena. Možda ćete ipak poći na noćno kupanje. Ali tamo negdje u listopadu ili studenom, kad počne turistička sezona...

Sedamdesetih godina, dok ste se vi bezbrižno kupali, ispod radara javnosti prolazila su upozorenja znanstvenika da se nešto zbiva s klimom, da je takozvani “efekt staklenika” u zamahu i da bi to moglo imati vrlo štetne posljedice za planet, čovjeka i prirodu.

---

image

Toplinski val nad Europom

/Shutterstock
---

Od Fouriera do Callendara

Efekt staklenika zapravo je dobra stvar. Još dvadesetih godina 19. stoljeća Joseph Fourier, francuski matematičar i fizičar, izračunao je da bi planet veličine Zemlje, na udaljenosti od Sunca na kojoj jest, trebao biti puno hladniji, i shvatio da se nešto u atmosferi ponaša kao izolacija. Tridesetak godina poslije, američka znanstvenica Eunice Foote otkrila je što čini tu izolaciju, odnosno da ugljikov dioksid i vodena para u Zemljinoj atmosferi zadržavaju infracrveno (toplinsko) zračenje. Koju godinu poslije irski fizičar John Tyndall prepoznao je Zemljin prirodni efekt staklenika i sugerirao da male promjene u sastavu atmosfere mogu dovesti do klimatskih varijacija. Pred kraj tog stoljeća, švedski znanstvenik Svante Arrhenius prvi je predvidio da bi promjene u atmosferskim razinama ugljikova dioksida mogle značajno promijeniti površinsku temperaturu kroz učinak staklenika. A “zakucao” je 1938. engleski inženjer Guy Callendar: povezao je povećanje ugljikova dioksida u Zemljinoj atmosferi s globalnim zagrijavanjem.

Tada je još bilo vremena.

Što bi rekao pjesnik – ravnoteža je krhka; otkako se u 19. stoljeću zahuktala industrijska revolucija, idućih stotinu i više godina u naš zaštitni omotač ubrizgavat ćemo, mimo svih prirodnih procesa, puno raznih štetnih plinova koji će tu krhku ravnotežu poremetiti do mjere da ćemo to na svojim kostima svi osjetiti. Onaj dio topline, naime, koji se trebao odbijati u svemir, zadržava se jer ne može proći kroz atmosferu – u njoj, sjećate se, sad već ima svega, molekula raznih plinova koje je čovjek unio u atmosferu ima sve više po jedinici prostora, ravnoteža je poremećena – pa je nama na Zemlji sve toplije.

A to je nešto što bi sad već morala znati i djeca u prvim školskim razredima. Znaju li, drugo je pitanje.

Danas upozorenja znanstvenika više ne prolaze ispod radara – ona su jasna, fokusirana, argumentirana, dokumentirana i alarmantna.

Europska služba za klimatske promjene Copernicus prošlog tjedna je, zajedno sa Svjetskom meteorološkom organizacijom (WMO), objavila izvješće o stanju klime u Europi za 2023. godinu. Opisuju se i analiziraju klimatski uvjeti i varijacije u cijelom Zemljinom sustavu, no i u ovom izvještaju pokazalo se da klimatske promjene zagrijavaju Europu brže nego bilo koji drugi kontinent, i dvostruko brže od globalnog prosjeka. To znači i brži ritam suočavanja sa situacijom u kojoj više neće biti sigurnosti ni hrane, ni vode ni energije: to nam se svakako neće dobro odraziti na zdravlje, a ni zdravlje gospodarstva i prirode neće dobro proći.

---

image

Toplinski val u Makarskoj temperaturu je 12. kolovoza 2021. godine podigao na 45 stupnjeva

Ivo Ravlić/Cropix
---
---
image

Temperatura veća od 40 stupnjeva izmjerena je u Šibeniku 23. srpnja 2022. godine

 

Niksa Stipanicev/Cropix
---

U spomenutom izvještaju navedeni su najnoviji petogodišnji prosjeci koji pokazuju da su temperature u Europi sada 2,3 Celzijeva stupnja iznad predindustrijskih razina, u usporedbi s 1,3 stupnja na globalnoj razini. Na Arktiku je taj prosjek čak 3,3 stupnja!

Europska komisija je reagirala upozorenjem da će Europa “morati naučiti živjeti s klimom koja je tri stupnja toplija”.

Ne čini se puno? Zapamtite ta tri stupnja, barem do kraja teksta.

’Dani na otvorenom’

Dakle – Europa: što je posebno s tim kontinentom pa se njegovo zagrijavanje odvija brže od globalnog prosjeka? I ne samo to: Hrvatskoj kao zemlji balkanske regije posebno može biti zanimljiv podatak znanstvenika s MIT-a (Massachusetts Institute of Technology).

Prema podacima MIT-a, naime, jedna od najteže pogođenih regija u Europi bit će upravo Balkan; koristeći novi način mjerenja utjecaja globalnog zatopljenja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka koja su razvili upotrebom podataka 50 različitih klimatskih modela, znanstvenici s MIT-a izračunali su da će balkanske zemlje izgubiti puno “dana na otvorenom”. Upravo su takve dane – razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo da rade ili provode slobodno vrijeme, kad nije ni prevruće ni prehladno, u temperaturnom rasponu između 10 i 25 Celzijevih stupnjeva, bez ekstremnih vremenskih nepogoda – uzeli kao svojevrsnu “osobnu mjeru” doživljaja klimatskog zagrijavanja. Prema toj mjeri, balkanske će zemlje između svibnja i rujna izgubiti (postupno do 2100. godine) od 12 (Rumunjska), do 37 “dana na otvorenom” (Grčka). U slučaju Hrvatske radi se čak o 22 takva dana.

Po čemu je Europa posebna, pitali smo hrvatske znanstvenike. U najnovijem izvješću Copernicusa i WMO-a o temi klimatskih promjena na području Europe dr. sc. Ivan Güttler, klimatolog, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), kaže kako u raspravama o trenutnom stupnju globalnog zagrijavanja treba razlikovati govori li se o zagrijavanju samo nad kopnenim površinama ili nad cijelim planetom, uključujući oceane.

– U tom smislu, trend zagrijavanja iznad kopna je brži nego iznad mora. Konkretno, u Europi, posebno na njezinim južnim područjima, zagrijavanje je djelomično uzrokovano i nedostatkom vode u tlu, što dovodi do bržeg zagrijavanja podloge, odnosno površine tla. Tijekom 2023. godine, na globalnu temperaturu zraka utjecao je i porast temperature Tihog oceana zbog prirodne pojave poznate kao El Niño.

---

image

Dr. sc. Ivan Güttler: Iako nisam sklon panici i katastrofizmu, činjenica je da smo trenutno na putanji prema svijetu koji je za 3 stupnja topliji. To znači da smo još uvijek jako daleko od ciljeva postavljenih u Parizu

Marko Todorov/Cropix
---

Dr. sc. Güttler podsjeća, međutim, da glavni uzrok dugoročnih klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja koje se događa posljednjih 150 godina, uz ubrzanje u zadnjim desetljećima, leži u povećanju koncentracije plinova poput ugljikova dioksida (CO2), metana (CH4) i dušikova oksida (N2O), koji u atmosferu ulaze kao nusproizvod sagorijevanja ugljena, nafte, prirodnog plina te ostalih industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti.

Predviđa se da će se svi dijelovi Europe zagrijati više od 2 stupnja bez obzira na buduća smanjenja emisija; izvještaji Copernicusa i WMO-a govore, dakle, o trenutnih 2,3 stupnja iznad predindustrijskih razina. A u Parizu je 2015. godine svijet, ujedinjen Pariškim sporazumom, kao gornju granicu rasta prosječne globalne temperature koju se ne smije prijeći odredio 2 stupnja, s težnjom da to bude i samo (“samo”) 1,5 stupnjeva.

Prelaženje tih vrijednosti opisivano je kao život koji više neće biti isti, da se izrazimo eufemizmom i preskočimo sve one katastrofične prognoze o “paklu na Zemlji” koji nas čeka. Ili je vrijeme – pitamo ravnatelja DHMZ-a – da počnemo paničariti?

– Pariški sporazum definira razinu zagrijavanja od 1,5 stupnjeva i 2 stupnja kao srednji porast temperature kroz razdoblje od 20 ili 30 godina u odnosu na kraj 19. stoljeća. Pojedinačne godine već se približavaju prelasku zagrijavanja od 1,5 stupnjeva, a tijekom sljedećeg desetljeća možemo očekivati i porast u smislu kako ga definira Pariški sporazum. Iako nisam sklon panici i katastrofizmu, činjenica je da smo trenutno na putanji prema svijetu koji je za 3 stupnja topliji. To znači da smo još uvijek jako daleko od ciljeva postavljenih u Parizu.

Pozitivni pomaci

No dr. sc. Güttler kaže da ima i pozitivnih pomaka, poput sve bržeg razvoja i primjene obnovljivih izvora energije, električnih baterija, električnih vozila te dizalica topline; također, jačanje energetske učinkovitosti usporava najekstremnije poraste koncentracija stakleničkih plinova.

– Međutim, kako bismo zaustavili zagrijavanje Zemlje, sve države i zajednice moraju spustiti emisije stakleničkih plinova na neto nula. Ovdje koncept neto nula označava situaciju u kojoj su stvarne emisije od današnjih 40 milijardi tona ugljikova dioksida smanjene na značajno niže vrijednost, na nekoliko milijardi tona ugljikova dioksida, dok preostali višak biva apsorbiran širenjem šuma i primjenom umjetnih metoda povlačenja ugljikova dioksida iz atmosfere. Sve dok ne postignemo klimatsku neutralnost, rizik od šteta zbog klimatskih promjena će rasti.

Navodi i kako je uloga nacionalnih hidrometeoroloških službi, poput DHMZ-a, razvijati sustave za rana upozorenja na ekstremne vremenske događaje, kao i pružanje brze i učinkovite podrške žurnim službama i drugim tijelima u prilagodbi na pojavu toplinskih valova, požara, poplava, suša i oluja.

– Kako bismo osigurali maksimalnu kvalitetu u izvršavanju tih zadataka, u posljednjih nekoliko godina ubrzano unaprjeđujemo naše motriteljske, analitičke i prognostičke sustave. Dio te modernizacije je i priprema projekta KlimProPos, kojim ćemo izgraditi suvremeni sustav praćenja klimatskih promjena i njihovih posljedica. Dio tog strateškog projekta je i izgradnja nove zgrade DHMZ-a koja će na jednome mjestu objediniti sve naše službe, laboratorije, arhivu. To će nam omogućiti da građanima, žurnim službama i gospodarstvu pružimo još brži i učinkovitiji pristup kvalitetnim meteorološkim, hidrološkim i klimatskim informacijama. Partner nam je Institut za vode “Josip Juraj Strossmayer” koji se bavi problematikom kvalitete voda i koji će biti naš sustanar na kampusu Borongaj.

---

image

Prof. dr. sc. Branko Grisogono: Da sutra prekinemo emitiranje stakleničkih plinova, more će se još barem 150 godina i dalje dizati. Zato što more ima pamćenje. To je najtromiji sustav na Zemlji, s ekstra energijom pohranjenom na više od jednog kilometra dubine

Željko Hajdinjak/Cropix
---

Prof. dr. sc. Branko Grisogono, atmosferski fizičar sa zagrebačkog PMF-a, kaže kako je više razloga zbog kojih se Europa zagrijava brže od drugih kontinenata.

– Prvi razlog su gustoća i točnost mjerenja i pouzdanost zaključka. Ona su uglavnom najbolja upravo u Europi, i tu već imamo jedno statističko izobličenje. Sad se pokazuje da isto vrijedi i za dijelove Afrike i Azije, ali nema dovoljno mjerenja, ova postoje tek u zadnjih godinu dana. Drugi razlog je to što numeričke simulacije sugeriraju da tako mora biti zbog rasporeda kopna, odnosno kontinenata i mora, i jačine zračnih i morskih struja. Za konkretno Europu – a tu primarno mislim na veći dio Španjolske, Portugala, Italije, pa i Hrvatske – radi se o rasporedu u kojemu je golema pustinja – Sahara – udaljena svega tisuću-dvije kilometara zračne linije, a blizu je i arktičko područje. Dodajmo tome i utjecaj morskih struja, a jedna od najjačih je Golfska, ona je ključna za raspodjelu temperatura u Europi. Svemu se može dodati i ekstraljudski faktor – u Europi živi jako puno ljudi, velika je gustoća naseljenosti, prekomjerno – stoljećima – korištenje “naprednih” tehnologija, kao i veliki postotak izgrađenosti.

O tome zašto obaveze iz Pariškog sporazuma nisu provedene u djelo, profesor Grisogono kaže: Politika na najvišem nivou.

– Svjetska politika se nije ujedinila niti se želi ujediniti, ne vidi tu svoj interes, nju ne zanima čovječanstvo. Pojačani ratovi su najbolji dokaz za to. Nisu dogovorena pravila igre, kako će se smanjivati globalni porast temperature. I stalno ta igra tko je kriv. Sad se okrivljuju Kina i Indija, a ne gleda se što su u zadnjih 200 godina napravile Europa i Amerika. Sve što je posljedica rada i rasta njihove industrije uloženo je u porast temperature.

Profesor Grisogono podsjeća i da zapadni svijet teško daje svoje naprednije tehnologije jugu.

– Istok se snalazi sve više i sve bolje, ali o Africi se, na primjer, jako malo zna... Ukratko, pariški dogovor ne možemo ostvariti.

Pitanje pohlepe

A to što ga ne možemo ostvariti, što ćemo osjetiti povišenje prosječne temperature od tri stupnja – što to konkretno znači? Što znači evo upravo za ovaj naš brzozagrijavajući dio svijeta, odnosno za jadransko područje unutar njega?

– Kod nas treba svakako smanjiti asfaltiranje i betoniranje i na taj način direktno utjecati na daljnji porast temperature. I više saditi odgovarajuće zelenilo. Treba smanjiti pohlepu za “laganim novcima”, gotovinom iz turizma. Razina mora se ubrzano podiže, podizat će se sve brže tijekom ovog stoljeća. Da mi sad napravimo ne znam što s temperaturama, evo da sutra prekinemo emitiranje stakleničkih plinova, more će se još barem 150 godina i dalje dizati. Zašto? Zato što more ima pamćenje. To je najtromiji sustav na Zemlji, s ekstra energijom pohranjenom na više od jednog kilometra dubine. More, kad je toplo, sve manje može upijati stakleničke plinove – dapače, još ih i ispušta. Isto vrijedi i za biljke – kad je prevruće, one ne proizvode kisik – njima treba kisik.

---

image
/Shutterstock
---

Naš sugovornik kaže kako više nije čudo na Jadranu naći val, od vrha vala do dna, od sedam-osam metara.

– Porast mora nam prijeti sve više jer kad se more uskladi s drugim ekstremnim događajima, naglim, brzim ciklonama i anticiklonama, kad imate južinu danima, tjednima, more radi pojačanu eroziju, i dogodi se kao u Opatiji, u Lovranu, da više nemate lungomare, da šetnica ima velike rupe.

Na koncu, profesora Grisogona smo, kao znanstvenika, pitali i gotovo filozofsko pitanje: čini li mu se da se svijet ne trudi dovoljno. I što misli zašto je tako?

– Radi se o nedostatku ljubavi na najvećoj skali. Liberalizam i individualizam su nas doveli do toga. Nedostatak vjere i ljubavi u čovjeka i prirodu daje nam ovo što imamo. To je moje mišljenje, to bi bio moj filozofski odgovor. Vrlo rado ćemo ratovati, uložiti novac u nova oružja i slično, ali što se problema s klimom tiče... da, netko treći će to rješavati, netko treći će patiti, ja neću ako zaradim milijun eura. Mi smo materijalno-tehnološki vrlo zreli, ali sociološki, po svijesti i moralu, nismo otišli puno daleko. Stara Grčka je bila bolja nego mi danas.

Ukratko – vidimo se u plićaku 2050. godine.

---

Vrućine ubijaju

U analizi Copernicusa i UN-a utvrđeno je da se broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u Europi povećao za najmanje 30 posto u posljednja dva desetljeća. A prema službenim podacima EU-a, 2022. između 60.000 i 70.000 preuranjenih smrti u Europi pripisano je rekordnim ljetnim toplinskim valovima

---

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Europski Copernicus i Svjetska meteorološka organizacija objavili su izvještaj o stanju klime u Europi za 2023. godinu. Najnoviji petogodišnji prosjeci pokazuju da su temperature u Europi sada 2,3 Celzijeva stupnja iznad predindustrijskih razina, u usporedbi s 1,3 stupnja na globalnoj razini. Europska komisija je reagirala upozorenjem da će Europa ‘morati naučiti živjeti s klimom koja je tri stupnja toplija’. Zašto je tako, pitali smo dvojicu poznatih hrvatskih znanstvenika [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Copernicus i WMO [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [35] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) [36] => stdClass Object ( [id] => 100 [name] => Important article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 38 [alias] => Important_article ) ) [extra_fields_search] => Europski Copernicus i Svjetska meteorološka organizacija objavili su izvještaj o stanju klime u Europi za 2023. godinu. Najnoviji petogodišnji prosjeci pokazuju da su temperature u Europi sada 2,3 Celzijeva stupnja iznad predindustrijskih razina, u usporedbi s 1,3 stupnja na globalnoj razini. Europska komisija je reagirala upozorenjem da će Europa ‘morati naučiti živjeti s klimom koja je tri stupnja toplija’. Zašto je tako, pitali smo dvojicu poznatih hrvatskih znanstvenika Copernicus i WMO 2 0 14360 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2024-04-29 08:07:00 [created_by] => 3157 [created_by_alias] => Lidija Gnjidić Krnić [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2024-05-04 07:16:03 [modified_by] => 3157 [publish_up] => 2024-05-04 07:12:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 0 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 142 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Hrvatske. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, hrvatska [secure] => 0 [page_title] => Hrvatska [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 0 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 1 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => Europski Copernicus i Svjetska meteorološka organizacija objavili su izvještaj o stanju klime u Europi za 2023. godinu. Najnoviji petogodišnji prosjeci pokazuju da su temperature u Europi sada 2,3 Celzijeva stupnja iznad predindustrijskih razina, u u [metadata] => robots= author= title=Je li vrijeme da počnemo paničariti? Znanstvenici objašnjavaju što znači zagrijavanje Europe brže od ostatka svijeta page_title=Je li vrijeme da počnemo paničariti? Znanstvenici objašnjavaju što znači zagrijavanje Europe brže od ostatka svijeta [metakey] => Branko Grisogono, Ivan Güttler, copernicus, Svjetska meteorološka organizacija, Državni hidrometeorološki zavod, Klimatske promjene, Pariški sporazum [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2024\/04\/29\/18400810.jpg","\/images\/slike\/2024\/04\/29\/27018491.jpg","\/images\/slike\/2024\/04\/29\/27024090.jpg","\/images\/slike\/2024\/04\/29\/23898779.jpg","\/images\/slike\/2024\/04\/29\/27018414.jpg","\/images\/slike\/2024\/04\/29\/27018412.jpg","\/images\/slike\/2024\/04\/29\/27018442.jpg","\/images\/slike\/2024\/04\/29\/27018434.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["Ton\u010di Plazibat\/Cropix","Ivo Ravli\u0107\/Cropix","\/Shutterstock","\u017deljko Hajdinjak\/Cropix","\/Shutterstock","Marko Todorov\/Cropix","Niksa Stipanicev\/Cropix","\/Shutterstock"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["","

Toplinski val u Makarskoj temperaturu je 12. kolovoza 2021. godine podigao na 45 stupnjeva<\/p>","

Toplinski val nad Europom<\/p>","

Prof. dr. sc. Branko Grisogono: Da sutra prekinemo emitiranje stakleni\u010dkih plinova, more \u0107e se jo\u0161 barem 150 godina i dalje dizati. Zato \u0161to more ima pam\u0107enje. To je najtromiji sustav na Zemlji, s ekstra energijom pohranjenom na vi\u0161e od jednog kilometra dubine<\/p>","","

Dr. sc. Ivan G\u00fcttler: <\/strong>Iako nisam sklon panici i katastrofizmu, \u010dinjenica je da smo trenutno na putanji prema svijetu koji je za 3 stupnja topliji. To zna\u010di da smo jo\u0161 uvijek jako daleko od ciljeva postavljenih u Parizu<\/p>","

Temperatura ve\u0107a od 40 stupnjeva izmjerena je u \u0160ibeniku 23. srpnja 2022. godine<\/p>\n\n

\u00a0<\/p>",""],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1280","hd_18400810_1920.jpg":"1920x1080","k_18400810_1280.jpg":"1280x1280","k_18400810_1024.jpg":"1024x1024","k_18400810_640.jpg":"640x640","k_18400810_480.jpg":"480x480","k_18400810_340.jpg":"340x340","k_18400810_220.jpg":"220x220","o_18400810_1280.jpg":"1280x853","o_18400810_1024.jpg":"1024x682","o_18400810_640.jpg":"640x426","o_18400810_480.jpg":"480x320","o_18400810_340.jpg":"340x226","o_18400810_220.jpg":"220x146","h_18400810_1280.jpg":"1280x854","h_18400810_1024.jpg":"1024x683","h_18400810_640.jpg":"640x427","h_18400810_480.jpg":"480x320","h_18400810_340.jpg":"340x227","h_18400810_220.jpg":"220x147","pp_18400810_1280.jpg":"1280x1628","pp_18400810_1024.jpg":"1024x1303","pp_18400810_640.jpg":"640x814","pp_18400810_480.jpg":"480x611","pp_18400810_340.jpg":"340x432","pp_18400810_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_27018491_1920.jpg":"1920x1080","k_27018491_1280.jpg":"1280x1280","k_27018491_1024.jpg":"1024x1024","k_27018491_640.jpg":"640x640","k_27018491_480.jpg":"480x480","k_27018491_340.jpg":"340x340","k_27018491_220.jpg":"220x220","o_27018491_1280.jpg":"1280x853","o_27018491_1024.jpg":"1024x682","o_27018491_640.jpg":"640x426","o_27018491_480.jpg":"480x320","o_27018491_340.jpg":"340x226","o_27018491_220.jpg":"220x146","h_27018491_1280.jpg":"1280x854","h_27018491_1024.jpg":"1024x683","h_27018491_640.jpg":"640x427","h_27018491_480.jpg":"480x320","h_27018491_340.jpg":"340x227","h_27018491_220.jpg":"220x147","pp_27018491_1280.jpg":"1280x1628","pp_27018491_1024.jpg":"1024x1303","pp_27018491_640.jpg":"640x814","pp_27018491_480.jpg":"480x611","pp_27018491_340.jpg":"340x432","pp_27018491_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x960","hd_27024090_1920.jpg":"1920x1080","k_27024090_1280.jpg":"1280x1280","k_27024090_1024.jpg":"1024x1024","k_27024090_640.jpg":"640x640","k_27024090_480.jpg":"480x480","k_27024090_340.jpg":"340x340","k_27024090_220.jpg":"220x220","o_27024090_1280.jpg":"1280x640","o_27024090_1024.jpg":"1024x512","o_27024090_640.jpg":"640x320","o_27024090_480.jpg":"480x240","o_27024090_340.jpg":"340x170","o_27024090_220.jpg":"220x110","h_27024090_1280.jpg":"1280x854","h_27024090_1024.jpg":"1024x683","h_27024090_640.jpg":"640x427","h_27024090_480.jpg":"480x320","h_27024090_340.jpg":"340x227","h_27024090_220.jpg":"220x147","pp_27024090_1280.jpg":"1280x1628","pp_27024090_1024.jpg":"1024x1303","pp_27024090_640.jpg":"640x814","pp_27024090_480.jpg":"480x611","pp_27024090_340.jpg":"340x432","pp_27024090_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_23898779_1920.jpg":"1920x1080","k_23898779_1280.jpg":"1280x1280","k_23898779_1024.jpg":"1024x1024","k_23898779_640.jpg":"640x640","k_23898779_480.jpg":"480x480","k_23898779_340.jpg":"340x340","k_23898779_220.jpg":"220x220","o_23898779_1280.jpg":"1280x853","o_23898779_1024.jpg":"1024x682","o_23898779_640.jpg":"640x426","o_23898779_480.jpg":"480x320","o_23898779_340.jpg":"340x226","o_23898779_220.jpg":"220x146","h_23898779_1280.jpg":"1280x854","h_23898779_1024.jpg":"1024x683","h_23898779_640.jpg":"640x427","h_23898779_480.jpg":"480x320","h_23898779_340.jpg":"340x227","h_23898779_220.jpg":"220x147","pp_23898779_1280.jpg":"1280x1628","pp_23898779_1024.jpg":"1024x1303","pp_23898779_640.jpg":"640x814","pp_23898779_480.jpg":"480x611","pp_23898779_340.jpg":"340x432","pp_23898779_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1222","hd_27018414_1920.jpg":"1920x1080","k_27018414_1280.jpg":"1280x1280","k_27018414_1024.jpg":"1024x1024","k_27018414_640.jpg":"640x640","k_27018414_480.jpg":"480x480","k_27018414_340.jpg":"340x340","k_27018414_220.jpg":"220x220","o_27018414_1280.jpg":"1280x814","o_27018414_1024.jpg":"1024x651","o_27018414_640.jpg":"640x407","o_27018414_480.jpg":"480x305","o_27018414_340.jpg":"340x216","o_27018414_220.jpg":"220x140","h_27018414_1280.jpg":"1280x854","h_27018414_1024.jpg":"1024x683","h_27018414_640.jpg":"640x427","h_27018414_480.jpg":"480x320","h_27018414_340.jpg":"340x227","h_27018414_220.jpg":"220x147","pp_27018414_1280.jpg":"1280x1628","pp_27018414_1024.jpg":"1024x1303","pp_27018414_640.jpg":"640x814","pp_27018414_480.jpg":"480x611","pp_27018414_340.jpg":"340x432","pp_27018414_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_27018412_1920.jpg":"1920x1080","k_27018412_1280.jpg":"1280x1280","k_27018412_1024.jpg":"1024x1024","k_27018412_640.jpg":"640x640","k_27018412_480.jpg":"480x480","k_27018412_340.jpg":"340x340","k_27018412_220.jpg":"220x220","o_27018412_1280.jpg":"1280x853","o_27018412_1024.jpg":"1024x682","o_27018412_640.jpg":"640x426","o_27018412_480.jpg":"480x320","o_27018412_340.jpg":"340x226","o_27018412_220.jpg":"220x146","h_27018412_1280.jpg":"1280x854","h_27018412_1024.jpg":"1024x683","h_27018412_640.jpg":"640x427","h_27018412_480.jpg":"480x320","h_27018412_340.jpg":"340x227","h_27018412_220.jpg":"220x147","pp_27018412_1280.jpg":"1280x1628","pp_27018412_1024.jpg":"1024x1303","pp_27018412_640.jpg":"640x814","pp_27018412_480.jpg":"480x611","pp_27018412_340.jpg":"340x432","pp_27018412_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1256","hd_27018442_1920.jpg":"1920x1080","k_27018442_1280.jpg":"1280x1280","k_27018442_1024.jpg":"1024x1024","k_27018442_640.jpg":"640x640","k_27018442_480.jpg":"480x480","k_27018442_340.jpg":"340x340","k_27018442_220.jpg":"220x220","o_27018442_1280.jpg":"1280x837","o_27018442_1024.jpg":"1024x669","o_27018442_640.jpg":"640x418","o_27018442_480.jpg":"480x314","o_27018442_340.jpg":"340x222","o_27018442_220.jpg":"220x143","h_27018442_1280.jpg":"1280x854","h_27018442_1024.jpg":"1024x683","h_27018442_640.jpg":"640x427","h_27018442_480.jpg":"480x320","h_27018442_340.jpg":"340x227","h_27018442_220.jpg":"220x147","pp_27018442_1280.jpg":"1280x1628","pp_27018442_1024.jpg":"1024x1303","pp_27018442_640.jpg":"640x814","pp_27018442_480.jpg":"480x611","pp_27018442_340.jpg":"340x432","pp_27018442_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_27018434_1920.jpg":"1920x1080","k_27018434_1280.jpg":"1280x1280","k_27018434_1024.jpg":"1024x1024","k_27018434_640.jpg":"640x640","k_27018434_480.jpg":"480x480","k_27018434_340.jpg":"340x340","k_27018434_220.jpg":"220x220","o_27018434_1280.jpg":"1280x853","o_27018434_1024.jpg":"1024x682","o_27018434_640.jpg":"640x426","o_27018434_480.jpg":"480x320","o_27018434_340.jpg":"340x226","o_27018434_220.jpg":"220x146","h_27018434_1280.jpg":"1280x854","h_27018434_1024.jpg":"1024x683","h_27018434_640.jpg":"640x427","h_27018434_480.jpg":"480x320","h_27018434_340.jpg":"340x227","h_27018434_220.jpg":"220x147","pp_27018434_1280.jpg":"1280x1628","pp_27018434_1024.jpg":"1024x1303","pp_27018434_640.jpg":"640x814","pp_27018434_480.jpg":"480x611","pp_27018434_340.jpg":"340x432","pp_27018434_220.jpg":"220x280"}],"incptvocmimagegalleryImageUseInGallery":["1","1","1","1","1","1","1","1"]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 100 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 142 [name] => Hrvatska [alias] => hrvatska [description] => [parent] => 119 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 1 [params] => {"inheritFrom":"119","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"0","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-02-21 11:58:02","customparams_modified":"2019-02-21 11:58:02","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 1 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 8001015 Threads: 3 Questions: 1661258054 Slow queries: 4940637 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 112040041 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 53 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front02 [password] => b3hX5DrKwjx6 [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '240' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /vijesti/hrvatska ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 142 [name] => Hrvatska [alias] => hrvatska [parent] => 119 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /vijesti/hrvatska ) [1] => stdClass Object ( [id] => 482 [name] => Premium [alias] => premium [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /vinski-podrum-stari/sponzori ) ) [link] => /vijesti/hrvatska/je-li-vrijeme-da-pocnemo-panicariti-znanstvenici-objasnjavaju-sto-znaci-zagrijavanje-europe-brze-od-ostatka-svijeta-1385866 [printLink] => /vijesti/hrvatska/je-li-vrijeme-da-pocnemo-panicariti-znanstvenici-objasnjavaju-sto-znaci-zagrijavanje-europe-brze-od-ostatka-svijeta-1385866?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 372302 [name] => Branko Grisogono [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => branko-grisogono [link] => /tag/branko-grisogono ) [1] => stdClass Object ( [id] => 442091 [name] => Ivan Güttler [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => ivan-guettler [link] => /tag/ivan-guettler ) [2] => stdClass Object ( [id] => 670780 [name] => copernicus [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2022-03-17 10:35:53 [main_article_id] => 0 [alias] => copernicus [link] => /tag/copernicus ) [3] => stdClass Object ( [id] => 504689 [name] => Svjetska meteorološka organizacija [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => svjetska-meteoroloska-organizacija [link] => /tag/svjetska-meteoroloska-organizacija ) [4] => stdClass Object ( [id] => 431650 [name] => Državni hidrometeorološki zavod [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => drzavni-hidrometeoroloski-zavod [link] => /tag/drzavni-hidrometeoroloski-zavod ) [5] => stdClass Object ( [id] => 418529 [name] => klimatske promjene [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => klimatske-promjene [link] => /tag/klimatske-promjene ) [6] => stdClass Object ( [id] => 320464 [name] => Pariški sporazum [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => pariski-sporazum [link] => /tag/pariski-sporazum ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [Subtitle] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Europski Copernicus i Svjetska meteorološka organizacija objavili su izvještaj o stanju klime u Europi za 2023. godinu. Najnoviji petogodišnji prosjeci pokazuju da su temperature u Europi sada 2,3 Celzijeva stupnja iznad predindustrijskih razina, u usporedbi s 1,3 stupnja na globalnoj razini. Europska komisija je reagirala upozorenjem da će Europa ‘morati naučiti živjeti s klimom koja je tri stupnja toplija’. Zašto je tako, pitali smo dvojicu poznatih hrvatskih znanstvenika [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Copernicus i WMO [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [required_views] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [fullhd_image] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [CitySelect] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [paid_article] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [SD_na_licu_mjesta] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) [Important_article] => stdClass Object ( [id] => 100 [name] => Important article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 38 [alias] => Important_article ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Je li vrijeme da počnemo paničariti? Znanstvenici objašnjavaju što znači zagrijavanje Europe brže od ostatka svijeta [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3157 [name] => Lidija Gnjidić [username] => lidija-gnjidi [email] => lidija-gnjidi@sd.hr [password] => $2y$10$mtngOqzQV8jneai0Ik7mIexV4pAvDlAqOL0lsOSs2gQuEk7KEba92 [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/lidija-gnjidic-3157 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1675 [gender] => m [description] => [image] => [url] => [group] => 1 [plugins] => ) [avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/30b1a32f8a9df9371676b36d9e6e20f4?s=100&default=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/04/29/18400810.jpg [galleryCount] => 8 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => Tonči Plazibat/Cropix [mainImageDesc] => [popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/04/29/18400810.jpg [title] => Tonči Plazibat/Cropix ) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/04/29/27018491.jpg [title] =>

Toplinski val u Makarskoj temperaturu je 12. kolovoza 2021. godine podigao na 45 stupnjeva

Ivo Ravlić/Cropix ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/04/29/27024090.jpg [title] =>

Toplinski val nad Europom

/Shutterstock ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/04/29/23898779.jpg [title] =>

Prof. dr. sc. Branko Grisogono: Da sutra prekinemo emitiranje stakleničkih plinova, more će se još barem 150 godina i dalje dizati. Zato što more ima pamćenje. To je najtromiji sustav na Zemlji, s ekstra energijom pohranjenom na više od jednog kilometra dubine

Željko Hajdinjak/Cropix ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/04/29/27018414.jpg [title] => /Shutterstock ) [5] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/04/29/27018412.jpg [title] =>

Dr. sc. Ivan Güttler: Iako nisam sklon panici i katastrofizmu, činjenica je da smo trenutno na putanji prema svijetu koji je za 3 stupnja topliji. To znači da smo još uvijek jako daleko od ciljeva postavljenih u Parizu

Marko Todorov/Cropix ) [6] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/04/29/27018442.jpg [title] =>

Temperatura veća od 40 stupnjeva izmjerena je u Šibeniku 23. srpnja 2022. godine

 

Niksa Stipanicev/Cropix ) [7] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2024/04/29/27018434.jpg [title] => /Shutterstock ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Zamislite ovo: godina je 1970. Kasni je lipanj (ili sredina srpnja, ili početak kolovoza – izaberite koje god vrijeme). Na plaži ste (izaberite – gradsko kupalište, oblutke divlje plaže, neku pješčanu...). Kupali ste se cijeli dan. Dobro ste pocrvenili. Popodne je malo “zafriškalo” pa ste obukli majicu.

Preselite potom u 2024. godinu. Isto je doba godine, ista plaža. Popodne je, i tek ste došli, jer preko dana je toliko vruće da se samo stranci, ne želeći izgubiti skupo plaćeno vrijeme odmora, prže svako malo ulazeći u pretoplo more. A večer ne donosi bogzna kakvo osvježenje.

A onda izmaštajte, recimo, 2050. godinu. Isto je doba godine, ali vi ste u klimatiziranom stanu. Danima ne izlazite. U kući bi moralo biti četrdeset stupnjeva da vam vanjska temperatura kad iziđete ne bi bila šok za organizam. Na onu plažu odavno ne idete – nema je više. Tamo gdje je kupač četvrt stoljeća ranije širio ručnik, sad je voda skoro do koljena. Možda ćete ipak poći na noćno kupanje. Ali tamo negdje u listopadu ili studenom, kad počne turistička sezona...

Sedamdesetih godina, dok ste se vi bezbrižno kupali, ispod radara javnosti prolazila su upozorenja znanstvenika da se nešto zbiva s klimom, da je takozvani “efekt staklenika” u zamahu i da bi to moglo imati vrlo štetne posljedice za planet, čovjeka i prirodu.

---

image

Toplinski val nad Europom

/Shutterstock
---

Od Fouriera do Callendara

Efekt staklenika zapravo je dobra stvar. Još dvadesetih godina 19. stoljeća Joseph Fourier, francuski matematičar i fizičar, izračunao je da bi planet veličine Zemlje, na udaljenosti od Sunca na kojoj jest, trebao biti puno hladniji, i shvatio da se nešto u atmosferi ponaša kao izolacija. Tridesetak godina poslije, američka znanstvenica Eunice Foote otkrila je što čini tu izolaciju, odnosno da ugljikov dioksid i vodena para u Zemljinoj atmosferi zadržavaju infracrveno (toplinsko) zračenje. Koju godinu poslije irski fizičar John Tyndall prepoznao je Zemljin prirodni efekt staklenika i sugerirao da male promjene u sastavu atmosfere mogu dovesti do klimatskih varijacija. Pred kraj tog stoljeća, švedski znanstvenik Svante Arrhenius prvi je predvidio da bi promjene u atmosferskim razinama ugljikova dioksida mogle značajno promijeniti površinsku temperaturu kroz učinak staklenika. A “zakucao” je 1938. engleski inženjer Guy Callendar: povezao je povećanje ugljikova dioksida u Zemljinoj atmosferi s globalnim zagrijavanjem.

Tada je još bilo vremena.

Što bi rekao pjesnik – ravnoteža je krhka; otkako se u 19. stoljeću zahuktala industrijska revolucija, idućih stotinu i više godina u naš zaštitni omotač ubrizgavat ćemo, mimo svih prirodnih procesa, puno raznih štetnih plinova koji će tu krhku ravnotežu poremetiti do mjere da ćemo to na svojim kostima svi osjetiti. Onaj dio topline, naime, koji se trebao odbijati u svemir, zadržava se jer ne može proći kroz atmosferu – u njoj, sjećate se, sad već ima svega, molekula raznih plinova koje je čovjek unio u atmosferu ima sve više po jedinici prostora, ravnoteža je poremećena – pa je nama na Zemlji sve toplije.

A to je nešto što bi sad već morala znati i djeca u prvim školskim razredima. Znaju li, drugo je pitanje.

Danas upozorenja znanstvenika više ne prolaze ispod radara – ona su jasna, fokusirana, argumentirana, dokumentirana i alarmantna.

Europska služba za klimatske promjene Copernicus prošlog tjedna je, zajedno sa Svjetskom meteorološkom organizacijom (WMO), objavila izvješće o stanju klime u Europi za 2023. godinu. Opisuju se i analiziraju klimatski uvjeti i varijacije u cijelom Zemljinom sustavu, no i u ovom izvještaju pokazalo se da klimatske promjene zagrijavaju Europu brže nego bilo koji drugi kontinent, i dvostruko brže od globalnog prosjeka. To znači i brži ritam suočavanja sa situacijom u kojoj više neće biti sigurnosti ni hrane, ni vode ni energije: to nam se svakako neće dobro odraziti na zdravlje, a ni zdravlje gospodarstva i prirode neće dobro proći.

---

image

Toplinski val u Makarskoj temperaturu je 12. kolovoza 2021. godine podigao na 45 stupnjeva

Ivo Ravlić/Cropix
---
---
image

Temperatura veća od 40 stupnjeva izmjerena je u Šibeniku 23. srpnja 2022. godine

 

Niksa Stipanicev/Cropix
---

U spomenutom izvještaju navedeni su najnoviji petogodišnji prosjeci koji pokazuju da su temperature u Europi sada 2,3 Celzijeva stupnja iznad predindustrijskih razina, u usporedbi s 1,3 stupnja na globalnoj razini. Na Arktiku je taj prosjek čak 3,3 stupnja!

Europska komisija je reagirala upozorenjem da će Europa “morati naučiti živjeti s klimom koja je tri stupnja toplija”.

Ne čini se puno? Zapamtite ta tri stupnja, barem do kraja teksta.

’Dani na otvorenom’

Dakle – Europa: što je posebno s tim kontinentom pa se njegovo zagrijavanje odvija brže od globalnog prosjeka? I ne samo to: Hrvatskoj kao zemlji balkanske regije posebno može biti zanimljiv podatak znanstvenika s MIT-a (Massachusetts Institute of Technology).

Prema podacima MIT-a, naime, jedna od najteže pogođenih regija u Europi bit će upravo Balkan; koristeći novi način mjerenja utjecaja globalnog zatopljenja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka koja su razvili upotrebom podataka 50 različitih klimatskih modela, znanstvenici s MIT-a izračunali su da će balkanske zemlje izgubiti puno “dana na otvorenom”. Upravo su takve dane – razdoblja od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo da rade ili provode slobodno vrijeme, kad nije ni prevruće ni prehladno, u temperaturnom rasponu između 10 i 25 Celzijevih stupnjeva, bez ekstremnih vremenskih nepogoda – uzeli kao svojevrsnu “osobnu mjeru” doživljaja klimatskog zagrijavanja. Prema toj mjeri, balkanske će zemlje između svibnja i rujna izgubiti (postupno do 2100. godine) od 12 (Rumunjska), do 37 “dana na otvorenom” (Grčka). U slučaju Hrvatske radi se čak o 22 takva dana.

Po čemu je Europa posebna, pitali smo hrvatske znanstvenike. U najnovijem izvješću Copernicusa i WMO-a o temi klimatskih promjena na području Europe dr. sc. Ivan Güttler, klimatolog, glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), kaže kako u raspravama o trenutnom stupnju globalnog zagrijavanja treba razlikovati govori li se o zagrijavanju samo nad kopnenim površinama ili nad cijelim planetom, uključujući oceane.

– U tom smislu, trend zagrijavanja iznad kopna je brži nego iznad mora. Konkretno, u Europi, posebno na njezinim južnim područjima, zagrijavanje je djelomično uzrokovano i nedostatkom vode u tlu, što dovodi do bržeg zagrijavanja podloge, odnosno površine tla. Tijekom 2023. godine, na globalnu temperaturu zraka utjecao je i porast temperature Tihog oceana zbog prirodne pojave poznate kao El Niño.

---

image

Dr. sc. Ivan Güttler: Iako nisam sklon panici i katastrofizmu, činjenica je da smo trenutno na putanji prema svijetu koji je za 3 stupnja topliji. To znači da smo još uvijek jako daleko od ciljeva postavljenih u Parizu

Marko Todorov/Cropix
---

Dr. sc. Güttler podsjeća, međutim, da glavni uzrok dugoročnih klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja koje se događa posljednjih 150 godina, uz ubrzanje u zadnjim desetljećima, leži u povećanju koncentracije plinova poput ugljikova dioksida (CO2), metana (CH4) i dušikova oksida (N2O), koji u atmosferu ulaze kao nusproizvod sagorijevanja ugljena, nafte, prirodnog plina te ostalih industrijskih i poljoprivrednih aktivnosti.

Predviđa se da će se svi dijelovi Europe zagrijati više od 2 stupnja bez obzira na buduća smanjenja emisija; izvještaji Copernicusa i WMO-a govore, dakle, o trenutnih 2,3 stupnja iznad predindustrijskih razina. A u Parizu je 2015. godine svijet, ujedinjen Pariškim sporazumom, kao gornju granicu rasta prosječne globalne temperature koju se ne smije prijeći odredio 2 stupnja, s težnjom da to bude i samo (“samo”) 1,5 stupnjeva.

Prelaženje tih vrijednosti opisivano je kao život koji više neće biti isti, da se izrazimo eufemizmom i preskočimo sve one katastrofične prognoze o “paklu na Zemlji” koji nas čeka. Ili je vrijeme – pitamo ravnatelja DHMZ-a – da počnemo paničariti?

– Pariški sporazum definira razinu zagrijavanja od 1,5 stupnjeva i 2 stupnja kao srednji porast temperature kroz razdoblje od 20 ili 30 godina u odnosu na kraj 19. stoljeća. Pojedinačne godine već se približavaju prelasku zagrijavanja od 1,5 stupnjeva, a tijekom sljedećeg desetljeća možemo očekivati i porast u smislu kako ga definira Pariški sporazum. Iako nisam sklon panici i katastrofizmu, činjenica je da smo trenutno na putanji prema svijetu koji je za 3 stupnja topliji. To znači da smo još uvijek jako daleko od ciljeva postavljenih u Parizu.

Pozitivni pomaci

No dr. sc. Güttler kaže da ima i pozitivnih pomaka, poput sve bržeg razvoja i primjene obnovljivih izvora energije, električnih baterija, električnih vozila te dizalica topline; također, jačanje energetske učinkovitosti usporava najekstremnije poraste koncentracija stakleničkih plinova.

– Međutim, kako bismo zaustavili zagrijavanje Zemlje, sve države i zajednice moraju spustiti emisije stakleničkih plinova na neto nula. Ovdje koncept neto nula označava situaciju u kojoj su stvarne emisije od današnjih 40 milijardi tona ugljikova dioksida smanjene na značajno niže vrijednost, na nekoliko milijardi tona ugljikova dioksida, dok preostali višak biva apsorbiran širenjem šuma i primjenom umjetnih metoda povlačenja ugljikova dioksida iz atmosfere. Sve dok ne postignemo klimatsku neutralnost, rizik od šteta zbog klimatskih promjena će rasti.

Navodi i kako je uloga nacionalnih hidrometeoroloških službi, poput DHMZ-a, razvijati sustave za rana upozorenja na ekstremne vremenske događaje, kao i pružanje brze i učinkovite podrške žurnim službama i drugim tijelima u prilagodbi na pojavu toplinskih valova, požara, poplava, suša i oluja.

– Kako bismo osigurali maksimalnu kvalitetu u izvršavanju tih zadataka, u posljednjih nekoliko godina ubrzano unaprjeđujemo naše motriteljske, analitičke i prognostičke sustave. Dio te modernizacije je i priprema projekta KlimProPos, kojim ćemo izgraditi suvremeni sustav praćenja klimatskih promjena i njihovih posljedica. Dio tog strateškog projekta je i izgradnja nove zgrade DHMZ-a koja će na jednome mjestu objediniti sve naše službe, laboratorije, arhivu. To će nam omogućiti da građanima, žurnim službama i gospodarstvu pružimo još brži i učinkovitiji pristup kvalitetnim meteorološkim, hidrološkim i klimatskim informacijama. Partner nam je Institut za vode “Josip Juraj Strossmayer” koji se bavi problematikom kvalitete voda i koji će biti naš sustanar na kampusu Borongaj.

---

image

Prof. dr. sc. Branko Grisogono: Da sutra prekinemo emitiranje stakleničkih plinova, more će se još barem 150 godina i dalje dizati. Zato što more ima pamćenje. To je najtromiji sustav na Zemlji, s ekstra energijom pohranjenom na više od jednog kilometra dubine

Željko Hajdinjak/Cropix
---

Prof. dr. sc. Branko Grisogono, atmosferski fizičar sa zagrebačkog PMF-a, kaže kako je više razloga zbog kojih se Europa zagrijava brže od drugih kontinenata.

– Prvi razlog su gustoća i točnost mjerenja i pouzdanost zaključka. Ona su uglavnom najbolja upravo u Europi, i tu već imamo jedno statističko izobličenje. Sad se pokazuje da isto vrijedi i za dijelove Afrike i Azije, ali nema dovoljno mjerenja, ova postoje tek u zadnjih godinu dana. Drugi razlog je to što numeričke simulacije sugeriraju da tako mora biti zbog rasporeda kopna, odnosno kontinenata i mora, i jačine zračnih i morskih struja. Za konkretno Europu – a tu primarno mislim na veći dio Španjolske, Portugala, Italije, pa i Hrvatske – radi se o rasporedu u kojemu je golema pustinja – Sahara – udaljena svega tisuću-dvije kilometara zračne linije, a blizu je i arktičko područje. Dodajmo tome i utjecaj morskih struja, a jedna od najjačih je Golfska, ona je ključna za raspodjelu temperatura u Europi. Svemu se može dodati i ekstraljudski faktor – u Europi živi jako puno ljudi, velika je gustoća naseljenosti, prekomjerno – stoljećima – korištenje “naprednih” tehnologija, kao i veliki postotak izgrađenosti.

O tome zašto obaveze iz Pariškog sporazuma nisu provedene u djelo, profesor Grisogono kaže: Politika na najvišem nivou.

– Svjetska politika se nije ujedinila niti se želi ujediniti, ne vidi tu svoj interes, nju ne zanima čovječanstvo. Pojačani ratovi su najbolji dokaz za to. Nisu dogovorena pravila igre, kako će se smanjivati globalni porast temperature. I stalno ta igra tko je kriv. Sad se okrivljuju Kina i Indija, a ne gleda se što su u zadnjih 200 godina napravile Europa i Amerika. Sve što je posljedica rada i rasta njihove industrije uloženo je u porast temperature.

Profesor Grisogono podsjeća i da zapadni svijet teško daje svoje naprednije tehnologije jugu.

– Istok se snalazi sve više i sve bolje, ali o Africi se, na primjer, jako malo zna... Ukratko, pariški dogovor ne možemo ostvariti.

Pitanje pohlepe

A to što ga ne možemo ostvariti, što ćemo osjetiti povišenje prosječne temperature od tri stupnja – što to konkretno znači? Što znači evo upravo za ovaj naš brzozagrijavajući dio svijeta, odnosno za jadransko područje unutar njega?

– Kod nas treba svakako smanjiti asfaltiranje i betoniranje i na taj način direktno utjecati na daljnji porast temperature. I više saditi odgovarajuće zelenilo. Treba smanjiti pohlepu za “laganim novcima”, gotovinom iz turizma. Razina mora se ubrzano podiže, podizat će se sve brže tijekom ovog stoljeća. Da mi sad napravimo ne znam što s temperaturama, evo da sutra prekinemo emitiranje stakleničkih plinova, more će se još barem 150 godina i dalje dizati. Zašto? Zato što more ima pamćenje. To je najtromiji sustav na Zemlji, s ekstra energijom pohranjenom na više od jednog kilometra dubine. More, kad je toplo, sve manje može upijati stakleničke plinove – dapače, još ih i ispušta. Isto vrijedi i za biljke – kad je prevruće, one ne proizvode kisik – njima treba kisik.

---

image
/Shutterstock
---

Naš sugovornik kaže kako više nije čudo na Jadranu naći val, od vrha vala do dna, od sedam-osam metara.

– Porast mora nam prijeti sve više jer kad se more uskladi s drugim ekstremnim događajima, naglim, brzim ciklonama i anticiklonama, kad imate južinu danima, tjednima, more radi pojačanu eroziju, i dogodi se kao u Opatiji, u Lovranu, da više nemate lungomare, da šetnica ima velike rupe.

Na koncu, profesora Grisogona smo, kao znanstvenika, pitali i gotovo filozofsko pitanje: čini li mu se da se svijet ne trudi dovoljno. I što misli zašto je tako?

– Radi se o nedostatku ljubavi na najvećoj skali. Liberalizam i individualizam su nas doveli do toga. Nedostatak vjere i ljubavi u čovjeka i prirodu daje nam ovo što imamo. To je moje mišljenje, to bi bio moj filozofski odgovor. Vrlo rado ćemo ratovati, uložiti novac u nova oružja i slično, ali što se problema s klimom tiče... da, netko treći će to rješavati, netko treći će patiti, ja neću ako zaradim milijun eura. Mi smo materijalno-tehnološki vrlo zreli, ali sociološki, po svijesti i moralu, nismo otišli puno daleko. Stara Grčka je bila bolja nego mi danas.

Ukratko – vidimo se u plićaku 2050. godine.

---

Vrućine ubijaju

U analizi Copernicusa i UN-a utvrđeno je da se broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u Europi povećao za najmanje 30 posto u posljednja dva desetljeća. A prema službenim podacima EU-a, 2022. između 60.000 i 70.000 preuranjenih smrti u Europi pripisano je rekordnim ljetnim toplinskim valovima

---

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
Tonči Plazibat/Cropix Ivo Ravlić/Cropix /Shutterstock Željko Hajdinjak/Cropix /Shutterstock Marko Todorov/Cropix Niksa Stipanicev/Cropix /Shutterstock
Ivo Ravlić/Cropix

Toplinski val u Makarskoj temperaturu je 12. kolovoza 2021. godine podigao na 45 stupnjeva

/Shutterstock

Toplinski val nad Europom

Željko Hajdinjak/Cropix

Prof. dr. sc. Branko Grisogono: Da sutra prekinemo emitiranje stakleničkih plinova, more će se još barem 150 godina i dalje dizati. Zato što more ima pamćenje. To je najtromiji sustav na Zemlji, s ekstra energijom pohranjenom na više od jednog kilometra dubine

Marko Todorov/Cropix

Dr. sc. Ivan Güttler: Iako nisam sklon panici i katastrofizmu, činjenica je da smo trenutno na putanji prema svijetu koji je za 3 stupnja topliji. To znači da smo još uvijek jako daleko od ciljeva postavljenih u Parizu

Niksa Stipanicev/Cropix

Temperatura veća od 40 stupnjeva izmjerena je u Šibeniku 23. srpnja 2022. godine

 

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/vijesti/hrvatska/je-li-vrijeme-da-pocnemo-panicariti-znanstvenici-objasnjavaju-sto-znaci-zagrijavanje-europe-brze-od-ostatka-svijeta-1385866 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=ab3d5a91185619614a563e3faa95b67f1c27cbf1 [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Je+li+vrijeme+da+po%C4%8Dnemo+pani%C4%8Dariti%3F+Znanstvenici+obja%C5%A1njavaju+%C5%A1to+zna%C4%8Di+zagrijavanje+Europe+br%C5%BEe+od+ostatka+svijeta&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fje-li-vrijeme-da-pocnemo-panicariti-znanstvenici-objasnjavaju-sto-znaci-zagrijavanje-europe-brze-od-ostatka-svijeta-1385866 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fvijesti%2Fhrvatska%2Fje-li-vrijeme-da-pocnemo-panicariti-znanstvenici-objasnjavaju-sto-znaci-zagrijavanje-europe-brze-od-ostatka-svijeta-1385866 )
Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 1 [name] => Subtitle [value] => Europski Copernicus i Svjetska meteorološka organizacija objavili su izvještaj o stanju klime u Europi za 2023. godinu. Najnoviji petogodišnji prosjeci pokazuju da su temperature u Europi sada 2,3 Celzijeva stupnja iznad predindustrijskih razina, u usporedbi s 1,3 stupnja na globalnoj razini. Europska komisija je reagirala upozorenjem da će Europa ‘morati naučiti živjeti s klimom koja je tri stupnja toplija’. Zašto je tako, pitali smo dvojicu poznatih hrvatskih znanstvenika [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 1 [alias] => Subtitle ) [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => Copernicus i WMO [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 97 [name] => City Select [value] => (0) [type] => select [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 35 [alias] => CitySelect ) [34] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) [35] => stdClass Object ( [id] => 99 [name] => SD na licu mjesta [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 37 [alias] => SD_na_licu_mjesta ) [36] => stdClass Object ( [id] => 100 [name] => Important article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 38 [alias] => Important_article ) )
StoryEditorOCM
HrvatskaCopernicus i WMO

Je li vrijeme da počnemo paničariti? Znanstvenici objašnjavaju što znači zagrijavanje Europe brže od ostatka svijeta

Piše Lidija Gnjidić Krnić
4. svibnja 2024. - 09:12

Zamislite ovo: godina je 1970. Kasni je lipanj (ili sredina srpnja, ili početak kolovoza – izaberite koje god vrijeme). Na plaži ste (izaberite – gradsko kupalište, oblutke divlje plaže, neku pješčanu...). Kupali ste se cijeli dan. Dobro ste pocrvenili. Popodne je malo “zafriškalo” pa ste obukli majicu.

Preselite potom u 2024. godinu. Isto je doba godine, ista plaža. Popodne je, i tek ste došli, jer preko dana je toliko vruće da se samo stranci, ne želeći izgubiti skupo plaćeno vrijeme odmora, prže svako malo ulazeći u pretoplo more. A večer ne donosi bogzna kakvo osvježenje.

A onda izmaštajte, recimo, 2050. godinu. Isto je doba godine, ali vi ste u klimatiziranom stanu. Danima ne izlazite. U kući bi moralo biti četrdeset stupnjeva da vam vanjska temperatura kad i...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. svibanj 2024 00:20