Kupravenda iz Podstrane jedina nudi volovsko srce na splitskom 'pazariću': Teško da će ove godine bit lipe šalše!; Evo zbog čega se ovoga ljeta nismo izguštali u domaćim pomama

stdClass Object ( [id] => 619630 [title] => Kupravenda iz Podstrane jedina nudi volovsko srce na splitskom 'pazariću': Teško da će ove godine bit lipe šalše!; Evo zbog čega se ovoga ljeta nismo izguštali u domaćim pomama [alias] => kupravenda-iz-podstrane-jedina-nudi-volovsko-srce-na-splitskom-39-pazaricu-39-tesko-da-ce-ove-godine-bit-lipe-salse-evo-zbog-cega-se-ovoga-ljeta-nismo-izgustali-u-domacim-pomama [catid] => 253 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Ponuda povrća, a naročito mahuna, rajčica i paprika, vrlo je loša, pa su i cijene visoke.

Već smo pisali o fažoletima, koji su ovoga ljeta bili skuplji od kilograma teletine, a sličan trend nastavlja se i u špici sezone. Ako na pazaru želite kupiti domaće rajčice, budite spremni izdvojiti i do 15 kuna po kilogramu.

Doduše, može ih se pronaći i za osam kuna, no onda vrlo vjerojatno nećete biti zadovoljni okusom. Slikovito rečeno, jest ćete slaninu i uz nju doslovno zagristi vodu.

– Sve je manje klasičnog uzgoja rajčica iz tla, a sve je više onih iz hidroponskog uzgoja, odnosno plodova koji rastu u vrećama. Nikada takva rajčica ne može biti ukusna kao ona iz domaćeg uzgoja – objasnio je za naš list Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara (ZUHP).

Kilo fažoleta košta više od komada mesa, pome su totalno bezukusne, a paprika skoro da nema na bancima; Stručnjak objašnjava što se događa i prognozira da u špajzama neće biti ni omiljene delicije...

Razlog tome je što je za takav uzgoj potrebno manje radne snage, ali se tako nadomjesti velika tržišna potreba za rajčicama. Zato, ako kupci žele ukusnu rajčicu, morat će izdvojiti više novca.

– Neka je skupa, jer potrebno je puno fizičkog rada, za kojeg nema dovoljno radne snage pa su tako u proizvodnju uključeni svi članovi obitelji. To je zaista naporan posao. Osim toga, budući da je proljeće bilo jako hladno, ove godine i vremenski uvjeti nisu pridonijeli uzgoju rajčica, paprika i krastavaca, pa su sazrijevanje i berba kasnili oko dva tjedna – istaknuo je naš sugovornik.

Prema njegovim riječima, čini se da će bezukusne, vodenaste rajčice idućih godina prevladavati na tržištu, kako na pazarskim tako i na trgovačkim policama, a kako biste ponovno osjetili sočnost domaće pomidore, preostaje vam jedino pronaći "čovika" ili provjerenu osobu na nekoj od tržnica. Koliko su ukusne domaće rajčice koje su u ponudi na otvorenom, odlučili smo se sami uvjeriti, a prodavači ne strepe od rezanja pomidore i kušanja.

– Kod drugih nisu dobre, ali moje jesu – mudro će Đina, iskusna prodavačica na pazariću na Plokitama.
Nagne se preko banka i šapne nam tajnu.

– Ja san u vodu potopila stajskog gnoja i s tin san ih par puta zalila. To može pojist dite od par miseci. E, to je prava eko-poma – uz osmijeh kaže naša sugovornica, dok nam rukom, s koje se više ne može isprati poljska zemlja, pokazuje crvene plodove iz svoga vrtla.

Ne izgledaju jednolično kao plodovi u trgovini, ali ove sezone, čini se, upravo je u tome tajna.
– Žene ne znaju kupovat. One iđu di je uštirkano. Poma koja sad lipo izgleda ti je ka i cura kad se našminka – slikovito će simpatična Dugopoljka, a s njezinim se riječima slažu i ostali prodavači na pazariću.

– Ove godine smo sadili pome tri puta. Prvi put ih je uništija led u četvrtom misecu, kasnije velike kiše, a onda kad su se uspile posadit u šestom misecu, dokrajčila ih je suša. Zbog toga su ovakve cijene i kvaliteta. Moje su iz Korešnice. Šljivarice su još i lipe, ali jabučarke nisu kvalitetne. Krivo je vrime, a na to ne možemo utjecat – dodaje prodavačica sa susjednog štanda, na što je poljoprivrednik Ante Mandalinić s gorčinom kazao kako su proizvođači napokon došli na svoje.

– Sićate li se kad je prošloga lita bilo ruganje s cijenama? Tikvice su bile dvi kune pa su ih ljudi bacali. Problem je u malin običnin ljudima. Niko te ne tira da kupiš nešto šta ne valja. Kad ja kažen da je poma bolesna, onda je oni ostave ka da će od nje dobit rak, ali to znači da nije polivana, a ne da će vama nešto bit od nje. Osim toga, lakše in je ić u šoping centar, di imaju parking i klimatizirano je, nego se potrudit pronać nešto šta valja – slikovito će Mandalinić.

Ogorčen je tretmanom države prema malim poljoprivrednicima koji gotovo svake godine sve skuplje plaćaju vodu i sjeme, dok ih istovremeno Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi gotovo i ne štiti. Na sličnom je tragu i Vatroslav Kuzmanić, domaći poljoprivrednik sa Žnjana.

– Nabavna je cijena sjemena kunu i deset lipa po zrnu, a veleprodajna je cijena lani bila dvi do tri kune. Kada uračunate trošak, onda ste u minusu. Tko će bacati pare u crnu rupu? Prije vam je tisuću komada sjemena koštalo 400 kuna, a sada 1100 kuna – negoduje poljoprivrednik, na što je njegova susjeda s banka, Marija Brajčić iz Gornje Podstrane, dodala:

– Teško da će ove godine bit lipe šalše, ako je uopće bude – zaključila je poljoprivrednica koja cherry rajčice prodaje po cijeni od 20 kuna, a jedino kod nje uspjeli smo pronaći volovsko srce po cijeni od 14 kuna po kilogramu.

'Kupci ne mare za kvalitetu, kupuju prema izgledu'

Hrvoje Gregurić, čelnik ZUHP-a, kazao je da je čak 20 posto poljoprivrednih OPG-ova ove godine prestalo s radom, a najviše njih zbog toga što nisu mogli naći radnike.

– Ni jedna vlada, pa ni ova, nema strategiju razvoja povrćarske proizvodnje. Mi se nadamo da će se to uskoro promijeniti, ali, nažalost, ne vidim nekakve konkretne mjere. Zato ćemo i ubuduće imati ovakve rajčice. Ljudi je traže, a mi je moramo isporučiti i prilagoditi se uvjetima na tržištu. Više nitko ne mari za kvalitetu, nego ljudi kupe rajčicu ako im se svidi "na pogled". Ne gledaju je li uvozna ili domaća, pa je kupuju sukladno svojoj kupovnoj moći – zaključio je Gregurić.