stdClass Object ( [id] => 1228787 [title] => Između dva rata Split dobiva prvi lift, prvi ravni krov, nastaju Banovina, Galerija Meštrović..., no za nešto vrlo moderno Splićani nisu bili zainteresirani [alias] => izmedu-dva-rata-split-dobiva-prvi-lift-prvi-ravni-krov-nastaju-banovina-galerija-mestrovic-no-za-nesto-vrlo-moderno-splicani-nisu-bili-zainteresirani [catid] => 253 [published] => 1 [introtext] => [fulltext] =>

Za razdoblje između dva svjetska rata, u kojemu se javlja moderna arhitektura u Splitu, važna je promjena političkih okolnosti koje su omogućile znatno veći intenzitet gradnje. Naime, dok su u graditeljstvu Splita prevladavali historicizam i secesija, koje smo pratili u dva prijašnja nastavka, Split je bio gradić od rubne važnosti za Austro-Ugarsku Monarhiju.

Iako je rastao brojem stanovnika u razdoblju od konca 19. st. do Prvog svjetskog rata, čak pretekao brojem stanovnika Zadar koji je bio administrativno središte Kraljevine Dalmacije u sklopu Monarhije, Split pravi uzlet doživljava u novim društveno-političkim okolnostima u kojima se našao nakon sloma Austro-Ugarske.

Zapravo je riječ o situaciji koja nije bila karakteristična za druge dijelove Hrvatske, jer Split ulazi u državu koja je otvoreno bila hegemonistička, a uskoro postaje totalitarna s uvođenjem “šestojanuarske diktature” od kralja Aleksandra I. Karađorđevića. No u međuratnom razdoblju, koje traje 23 godine, grad pod Marjanom ostvarit će vrlo intenzivan razvoj na urbanističkom, graditeljskom, demografskom, kulturnom i sportskom području.

Kasniji općinski tajnik Bogdan Radica opisuje stanje u Splitu nakon Prvog svjetskog rata kao vrlo kritično.

”Grad zapušten, blatan i prašan s razrovanim ulicama, oskudan kanalizacijom i vodom, bez rasvjete, plina i ugljena. Potpuna obustava privrednog života. Oskudica živežnih namirnica. Skupoća, besposlica, bijeda i siromaštvo. Velike mase vojnika razbijene austrijske vojske, izbjeglica s okupiranog teritorija, činovnika iz zaposjednutog Zadra, izgladnjelih seljaka iz Zagore. Boljševizirane gomile. Inostrane flote i misije, admirali i generali, atašeji i inspektori, koji sebi arogiraju prava i vlast. Talijanska okupacija bliže i dalje okolice. Luke opustjele. Komunikacije morem i kopnom oskudne, neredovite i prekidane čestim blokadama. Općinske blagajne prazne, fondovi uloženi u ratne zajmove, ustanove i poduzeća upropaštena, bez novaca i materijala. Velika oskudica stanova i prostorija za urede. Administracija neredovita i nemoćna.” Tim dramatičnim tonovima opisuje Radica Split nakon završetka rata, kada je, kako kaže, prijetila velika pogibelj da se klone i prepusti drugim gradovima da preuzmu njegovu ulogu u novoj državi.

---

image

Hotel Imperijal izgrađen je 1921. godine iznad Bačvica po projektu Fabjana Kaliterne i Vjekoslava Ivaniševića, a 1938. preimenovan je u Hotel Park, kada je na zgradi nadograđen jedan kat i kad je proširena bočnim krilima

---

Rast broja stanovnika

No, to se nije dogodilo. Split je dobio značenje kakvo nije imao prije zato što je Rapalskim ugovorom Zadar pripao Italiji. To mu je omogućilo da postane glavni grad Primorske banovine, no bio je i više od toga jer je imao i strateško značenje, kako za Beograd, tako i za Francusku, Englesku i SAD. Brodovi sila Antante bili su usidreni u luci, a njihovi časnici, kao i diplomatski predstavnici ili trgovci, bili su pozivani na društvena događanja, od plesova, sportskih natjecanja do koncerata.

Uskoro će profunkcionirati Lička pruga, 1925., pa se uspostavlja redovita opskrba, a splitska luka dobiva još više na važnosti, osobito nakon spoja s Unskom prugom.

U grad sve više pristiže stanovništvo, u dva desetljeća u Splitu će se udvostručiti broj građana pa će pred Drugi svjetski rat imati 42.000 stanovnika.

Gradske vlasti, prema dostupnim izvorima, dosta su dobro reagirale na tu situaciju, prvenstveno zahvaljujući gradonačelniku dr. Ivi Tartaglii, odvjetniku koji je deset godina bio gradonačelnik (1918. – 1928.). Velik problem bila je stanogradnja; da bi se osiguralo stambenih prostora za radnu snagu koja je dolazila i činovnike koji su stizali iz Zadra, gradska vlast se odlučila krenuti u izgradnju s privatnim poduzetnicima. Da bi gradnja išla brže i pouzdanije, osnovano je Splitsko građevno poduzeće, u koje su ušli Općina i više banaka. Već 1912. bilo je, po Građevnim uvjetima, određeno da poduzetnici plaćaju manji porez od 20 posto prihoda za novogradnje u razdoblju od prvih šest godina poslovanja graditeljske tvrtke. Odlukom koja je donesena 1920. graditelji se posve oslobađaju od plaćanja poreza za kuće i stanove izgrađene u razdoblju od dvije godine.

---

image
Nikola Vilic/Cropix
---

---

image

Od 1919. do 1923. Petar Senjanović je projektirao i nadgledao radove na probijanju puteva po Marjanu. Po njegovim nacrtima izvedeno je stubište od Trumbićeve obale, do Prve vidilice, a zatim put do Sv. Nikole preko Sedla pa do drugog vrha

Muzej Grada Splita
---

Općinska uprava na sebe je preuzela brigu pripremanja gradilišta, uređivanja novih ulica i komunalnih instalacija, vodovodne mreže i elektrifikacije. Split je struju dobio 1920., što je relativno kasno u odnosu na druge veće gradove na području Kraljevine SHS, zbog toga su ga ranije zaobilazili neki poduzetnici. No kod gradnje je imao prednost što je još od doba Austrije bio okružen građevinskim materijalima, industrijama cementa i kamenolomima, što je u drugim krajevima bilo skupo, a njihov razvoj se nastavio kako je rasla potražnja.

Urbanističke regule

Split je rano pokrenuo postupak da se odrede urbanističke regule po kojima će se graditi. Prvi poticaj dao je još 1914. Petar Senjanović s regulacijskim planom, a nakon toga je slijedio međunarodni natječaj za urbanistički plan, nakon kojeg je 1924. posao dodijeljen Austrijancu Werneru Schurmanu, koji ga je izradio iduće godine, ali plan se u više navrata mijenjao.

Međutim, da bi se urbanizacija mogla suvislo napraviti, odlučeno je da se provede komasacija građevinskog zemljišta. Vladinom odlukom iz 1919. seljaci su postali vlasnici zemljišta koje su obrađivali, a to je bila prilika da ga mogu prodati građevinskim poduzetnicima. Princip komasacije koristio se kako bi se moglo graditi gradske blokove koji poštuju liniju gradnje i kako bi se dobile pravilne ulice.

Premda je puno izgrađeno, bilo je oscilacija. Stanogradnja je osobito koncem tridesetih, zbog međunarodnih prilika, zapadala u krize. Znalo je biti praznih stanova, ali ljudi su zbog nepovjerenja u banke ulagali novac u kupnju stanova, a događalo se da poduzetnici koncem 30-ih idu na poslovni rizik ulaganjem u stanogradnju zbog rasta cijena građevnih materijala.

Bilo je nekih pokušaja da se grade jeftini stanovi, poput kuća koje je Niko Armanda gradio na Gripama, ali tamo nisu izgrađeni društveni sadržaji. Uglavnom, problem stanovanja za siromašne nije bio riješen.

---

image

Palača Ivanišević

---
---
image

Palača Ivanišević (1940.) arhitekta Zlatibora Lukšića, poznata u Splitu i kao zgrada ‘stare Slobodne‘, bila je najviša zgrada u Splitu prije Drugog svjetskog rata. Fotografija iz 1944. prikazuje zgradu oštećenu u bombardiranju 

Muzej Grada Splita
---

Stilski gledano, čitavo ovo razdoblje obilježeno je pojavljivanjem moderne arhitekture u Splitu. Isprva je prevladavao period u kojem se miješaju stilovi, ima reminiscencija na historicizam, secesiju ili na tradicionalno nasljeđe, da bi se u kasnijoj fazi, koja slijedi tridesetih godina, postupno pročistio izraz kod arhitekata tako što su fasade očišćene od dekoracija (plitkih pilastara, rombova...) i sve manje se javljaju rizaliti. Lođe se s vremenom rasterećuju od masivnih kamenih stupića i konzola. Također, s vremenom nestaju i “regionalna obilježja”, kao lukovi na otvorima balkona i prozora, a na prizemljima polako se gubi mediteranski “štih” s rustikalno klesanim kamenom. Na samom kraju predratnog razdoblja kamen na fasadi pojavljuje se kao obloga u obliku industrijski obrađenih kamenih ploča (palača Ivanišević od Zlatibora Lukšića iz 1940.).

U odnosu na neka gibanja koja su započeta kao avangardna u međuratnom modernizmu, a pokazat će se vrlo utjecajnima u arhitekturi i nakon Drugog svjetskog rata, valja reći da je u Splitu uglavnom prevladao “oprezniji” pristup modernizmu.

Split nije u međuratnom razdoblju pokušao graditi jedan od simbola modernizma, a to je neboder, za razliku od Rijeke i Zagreba. Također, internacionalni stil u arhitekturi dolazi kasno, pojavljuju se vile koje imaju reducirane fasade i valjkaste oblike, ali nema dijela grada u kojem prevladava “čista moderna”, poput Novakove ulice u Zagrebu.

No nije stvar samo u estetici; pri konstrukciji zgrade rijetko se sagledavaju funkcionalne prednosti novih materijala, poput armiranobetonskih ploča i čelika, kako bi se vanjske fasade otvorile u prozračne staklene opne, ili da se na nosive stupove podigne donje dijelove zgrade i tako iskoristi prostor prizemlja. Također, rijetko se upotrebljavaju prohodne ravne terase.

Unatoč zaostajanju za nekim trendovima, Split je dobio vrlo ujednačene kvartove koji su valorizirani posljednjih desetljeća kad je “internacionalni stil” u arhitekturi prestao biti jedino mjerilo za doseg međuratne arhitekture.

U manje od dva i pol desetljeća, koliko je trajalo ovo razdoblje, organizirano je 27 arhitektonskih i urbanističkih natječaja, od kojih su neki bili međunarodni. Zahvaljujući njima prodor moderne arhitekture je pospješen, iako je bilo problema s kasnijim realizacijama po natječajnim rješenjima, a na dosta natječaja nisu dodijeljene prve nagrade. “Novo doba” pratilo je sa zanimanjem ova događanja i upozoravalo onda kad bi se dogodili propusti organizatora ili slab rad žirija. Istodobno, cijelo vrijeme su trajale napetosti između modernista i tradicionalista, ne samo u struci, već je i građanstvo sudjelovalo.

Marjansko lovište

U ovom razdoblju Marjan se intenzivno uređuje. Njegovo pošumljavanje počelo je još u 19. stoljeću, ali forte doživljava nakon Prvog svjetskog rata, osobito zaslugom gradonačelnika Jakše Račića, koji koristi svoje dobre veze s kraljevskom kućom u Beogradu. Petar Senjanović 20-ih gradi prvu vidilicu i marjanske skale te put prema Sedlu, a marjansko šetalište nastavlja Dane Matošić. Zahvaljujući Račiću i Društvu Marjan ograđuje se šuma i dovode životinje na Marjan koji postaje elitno lovište na koje dolaze i američki časnici.

---

image

Mjesto za Institut za oceanografiju i ribarstvo odabrano je nakon traženja najpogodnije lokacije na ovoj strani jadranske obale. Riječ je o kompleksu kojim dominira glavna zgrada izvedena 1933. po projektu Fabijana Kaliterne koja predstavlja njegovo najznačajnije djelo. Osim nje tu su i manja zgrada za
djelatnike instituta i pansion s restoranom za stručne ekskurzije

Sasa Buric/Cropix/Cropix
---

Gradnje je zapravo bilo dosta, a najviše djela je u međuratnom razdoblju ostvario Fabjan Kaliterna; računa se da je projektirao više od 300 zgrada u Splitu. U svojim početnim radovima on nastoji pomiriti tradiciju, secesiju i modernizam. Zapravo reducira izražajne osobine secesije, uklanja ornamente koji su suvišni, ali zadržava zaigranost u plohama i detaljima koje kombinira s tradicijskim elementima, poput rustikalne obrade pročelja, arkada i krova na četiri vode. Prvo zapaženo djelo Kaliterne je hotel “Imperijal” (danas hotel “Park”), koje je ostvario s Vjekoslavom Ivaniševićem 1921. Ovaj projekt je naglašeno pod utjecajem Senjanovićevih ideja o regionalnoj arhitekturi. Vidi se sličnost s njegovim Zadružnim savezom (1912. – 1914.) po kamenoj fasadi, rustičnim dekoracijama s kamenom klesancem i krovom pokrivenim kupama kanalicama, ali je središnji dio fasade lišen secesijskih elemenata, istaknutih ovalnih balkona i dekoracija.

U svom najcjenjenijem djelu, Oceanografskom institutu iz 1933., Kaliterna je pročistio svoj izraz na igru elementarnih formi. Pročelje je svedeno na opnu s pomno promišljenim ritmom punih i praznih polja, gdje su elementi mediteranskog i modernog dobili jednu zrelu sintezu i eleganciju koja je oslobođena masivnosti i konzervativno shvaćene dopadljivosti, koja je ranije karakterizirala Kaliternine radove. No valja reći kako je autor postupno došao do rješenja. Ovo što je izvedeno je postnatječajno rješenje. Naime, na natječaju je Kaliterna išao s kulom kao dodatkom koja je imala otvore s arkadama i krov pokriven kupom kanalicom, ali, srećom, to rješenje nije izvedeno.

Slična sudbina, samo u drukčijim okolnostima, dogodila se u slučaju Gospe od Zdravlja, koju stručnjaci ističu kao jedno od najboljih djela međuratne moderne arhitekture. Naime, na natječaju su se pojavila uglavnom historicistička djela; autori su valjda računali s tim da je Crkva imala naputke prema papi Piju XI. da se grade takve crkve. Natječaj je propao jer nitko nije zadovoljio žiri, ali jedno neoromaničko rješenje je trebalo biti izvedeno. To je izazvalo brojna negodovanja kod struke pa je pozvan arhitekt Lavoslav Horvat. Isprva crkva nije trebala biti radikalna. Na vrhu, odnosno arhitravu, trebale su biti vjerske skulpture, središnji brod crkve trebao je biti izdignut, a stupovi na ulazu bi bili okrugli s jonskim kapitelima. Na koncu je nedostatak sredstava presudio da se izvedu četvrtasti stupovi, crkva je uskladila visinski sve lađe da budu jednake, a zbog toga što su se bunili susjedni vlasnici zemljišta nije izvedena vanjska apsida sa sjeverne strane. Nije izveden ni zvonik. Na kraju je crkva ispala modernija negoli je izvorno trebala biti. Nakon otvaranja crkve bilo je različitih komentara. U “Novom dobu” je Horvatova Gospa od Zdravlja dobila izrazite pohvale, a s današnjim odmakom možemo reći da je s njom na dostojan način definirana ova strana Trga Gaje Bulata.

---

image

Crkva i samostan Gospe od Zdravlja danas
 

Mario Todoric/Cropix
---
---
image

Gospa od Zdravlja izgrađena je 1937. Lavoslav Horvat je pozvan nakon što je 1931. proveden neuspjeli arhitektonski natječaj. Crkva je izvedena po pojednostavljenom projektu zbog nedostatka sredstava. Umjesto modernističkog novog zvonika obnovljen je stari zvonik bivše barokne crkve

Muzej Grada Splita
---
---
image

Na mjestu današnje crkve Gospe od Zdravlja nalazila se barokna crkva koju je projektirao Mihovil Luposignoli 1738. godine. Crkva je početkom XX. stoljeća bila veoma trošna, pa je 1931. blagoslovljen kamen temeljac za gradnju novog svetišta

---

Međutim, modernizam nije uvijek bio hvaljen. Jedan od njegovih najvećih splitskih protagonista Josip Kodl donio je već na početku tog razdoblja, kao praški student, u Split avangardni modernizam za dom “Gusara” na Matejuški (1927.). Ponudio je redukciju građevine na kubus, a ta funkcionalna usklađenost oblika i namjene lišena svega suvišnog, s prohodnom terasom, mogla je imati formativni utjecaj na splitsku arhitekturu. Ali nije. Dom je u prizemlju imao spremište čamaca s radionicama, na prvom katu bila je uprava sa salonom, svlačionicama i sanitarnim prostorijama, a na terasi su se sušili dresovi. Na drugom je katu bio veliki višenamjenski prostor s čitaonicom i spavaonicama, dok su se na gornjoj terasi, koja je bila ravni prohodni krov, održavale ljetne večernje zabave. Dom je planiran za veslačke aktivnosti, ali i za zabavu. No zgrada je izazvala oštre polemike. Dok su je jedni hvalili, drugima je smetao njezin izgled, osobito lokacija koja je zaklanjala pogled s rive. Na koncu je zgrada godinama propadala, dok nije srušena u novije vrijeme.

---

image

Gusarov dom na Matejuški projektirao je Josip Kodl 1927. koji je i sam bio veslač i suosnivač kluba. Od struke je bio cijenjen zbog racionalne organizacije prostora koji se koristio za potrebe vježbanje i zabave. Ravni krov ovdje je iskorišten za prohodnu terasu.

HVK Gusar
---

Ulazi za muške i ženske đake

Jedino Kodlovo danas sačuvano djelo je OŠ “Dobri”. Projekt je izrađen 1928. i predstavlja prvu primjenu zrelog modernizma za javne objekte. Zbog ondašnjih moralističkih nazora škola je bila odvojena za muške i ženske đake. Imala je dva ulaza, ali i zajedničku dvoranu za gimnastiku. Ovo je rani primjer zgrade koja se lišava prijašnjih dekoracija na fasadi, a ritam postiže razvedenim vodoravnim i okomitim kubičnim formama i naglašenim vijencem na gornjem dijelu, dok se kolorit svodi na “govor” ogoljenih građevnih materijala (žbuke i opeke). Kao i “Gusarev” dom, i OŠ “Dobri” ima ravnu prohodnu terasu.
---

image

Jedino Kodlovo danas sačuvano djelo je OŠ “Dobri”. Projekt je izrađen 1928. i predstavlja prvu primjenu zrelog modernizma za javne objekte. Zbog ondašnjih moralističkih nazora škola je bila odvojena za muške i ženske đake. Imala je dva ulaza, ali i zajedničku dvoranu za gimnastiku. Kao i “Gusarev” dom, i OŠ “Dobri” ima ravnu prohodnu terasu

Jakov Prkic/Cropix/Cropix
---

Kupališna zgrada u uvali Bačvice primjer je lijepe moderne arhitekture, ali zapravo predstavlja dio mnogo ambicioznijeg projekta koji je bio planiran. Ambicija se iskazala već 1930. raspisivanjem međunarodnog natječaja za regulaciju predjela Bačvica, Firula i Zente i izgradnju kupališne zgrade na Bačvicama.

Planirano je da se u uvali izgrade otvoreni bazen s morskom vodom, kao i zatvoreni bazen koji bi se zagrijavao.

---

image

Kupalište Bačvice

---
---
image

Prvi natječaj za kupališnu zgradu na Bačvicama raspisan je još 1924, ali je propao, a novi koji je imao urbanističke ambicije raspisan je početkom tridesetih, no na koncu je kupališna zgrada izgrađena mimo ovih natječaja tek 1940/1941. Prethodno je srušeno drveno kupalište (na fotografiji)

Arhiv SD
---

U kupališnoj zgradi bili bi ugostiteljski objekti, a na Firulama bi se izgradili hoteli, sportsko-zdravstvene zgrade, parkovi i vile. Na koncu se sve pretvorilo u polemike, a pokazalo se da nema novca gotovo ni za što od navedenog. Pa je umjesto rješenja Nikole Dobrovića, koje je ocijenjeno preskupim, kao i onog Lavoslava Horvata, koji je predviđao samo pola od predviđenih sadržaja, odlučeno da će uvala ostati pješčana, a da će na istočnoj strani doći kupališni objekt koji su nacrtali Prosper Čulić i Lovro Krstulović. Izgradnja objekta završena je tek 1941. godine.
---

image

Zgrada Banovine izgrađena je na Zapadnoj obali nakon velike polemike koja ju je pratila. U prvo vrijeme se namjeravala graditi na istočnom djelu rive, ali je na kraju gradska vlast zamijenila svoj teren kod kuće Matijević na Zapadnoj obali s državnim zemljištem Carinarnice koje se nalazilo na kraju rive. Tako je
Banovina završila na današnjoj lokaciji, a dovršena je 1940.

Vojko Basic/Cropix
---

Sukobi oko lokacije Banovine

Zgrada Banovine dovršena je također kasno u odnosu na planove, tek 1940., a oko nje je vladala još veća polemika. Trebala je biti podignuta na istočnom dijelu Rive kao “kontrapiz” zapadnom dijelu koji je formirao Antonio Bajamonti. Međutim, uslijedili su mnogi sukobi mišljenja oko lokacije i izvedbe. U igri je bilo više prijedloga, od monumentalističkog koji je nalikovao na antički hram, a dao ga je Ivan Meštrović u suradnji s Dragom Iblerom, do onih koji su Banovinu htjeli na Pazaru, a da se tržnica izmjesti. No na koncu je neočekivano promijenjena lokacija pa se odlučilo graditi na završetku Zapadne obale. Kao osnova za gradnju poslužio je projekt arhitekata Despota, Turine i Vrbanića. Zgrada je trebala imati izložbeni paviljon, koji nije izgrađen. Po planu iz 1925., Banovina je trebala biti završetak jednako visokih stambenih i poslovnih zgrada na Zapadnoj obali, ali to se nije dogodilo jer se 1959. mijenja urbanistički plan.

---

image

Galerija Meštrović

---
---
image

Vila Ivana Meštrovića na Mejama građena je u etapama od 1931. - 1939. godine po projektu Meštrovića, koji je odlučio da građevina bude monumentalna, s neoklasicističkim elementima, poput visokih jonskih stupova na trijemu, i s impozantnim pristupnim stubištem

Duje Klaric/Cropix/Cropix
---

Meštrovićeva galerija, koja je dovršena 1939. da bude rezidencija obitelji slavnoga kipara, također je projekt gdje je autor iskazao težnju za klasicizmom i monumentalizmom. Ona je sretniji spoj arhitekture s klasičnim elementima negoli prijedlog za Banovinu. Ovo zdanje ima skladne proporcije, ali iskazuje želju za fascinacijom impozantnim stubištem, naglašenim kaneliranim jonskim stupovima koji drže trijem i masivnim kulama na ulazu, koje je projektirao Kaliterna.

Palača Ivanišević (1940.) od Zlatibora Lukšića, koja je u to vrijeme najviša zgrada (pet katova i nadgrađe) jedan je od najljepših primjera splitskog međuratnog modernizma. Prizemlje ima veće ostakljene otvore za poslovne prostore od ranijih zgrada, ulaz je naglašen u art deco maniri, materijal u prizemlju je elegantno taman, za razliku od bijelih kamenih ploča koje prekrivaju gornje etaže zaobljene fasade. Po sredini južne i zapadne fasade nalazi se niz balkona, prozori su jednake veličine, bez dekoracije, što zgradi daje smiren ritam. Ravna krovna ploča oslonjena je na niz stupova, s čime je nadgrađe dobilo duboku terasu.

 

Koliko smo puta prošli pored Biskupove palače, hotela ‘Central‘, prošetali Prokurativama ili Zagrebačkom... O njima tako malo znamo, naš novinar otkriva njihove zanimljive priče


Stalno prolazite kraj ovih kuća u Splitu, a ne znate njihovu ‘mračnu tajnu‘: mladi Splićani, bečki studenti, donijeli su secesiju u provinciju, ali i teški skandal! Evo priče

[video] => [gallery] => [extra_fields] => Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => POLITIKA - ARHITEKT [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [extra_fields_search] => POLITIKA - ARHITEKT 2 0 17610 2 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 [created] => 2022-09-27 12:11:40 [created_by] => 3157 [created_by_alias] => Sandi Vidulić [checked_out] => 0 [checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00 [modified] => 2022-10-01 08:31:23 [modified_by] => 3157 [publish_up] => 2022-10-01 07:42:00 [publish_down] => 0000-00-00 00:00:00 [trash] => 0 [access] => 1 [ordering] => 0 [featured] => 0 [featured_ordering] => 0 [image_caption] => [image_credits] => [video_caption] => [video_credits] => [hits] => 6634 [params] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( [enable_css] => 1 [jQueryHandling] => 1.8remote [backendJQueryHandling] => remote [userName] => 1 [userImage] => 1 [userDescription] => 1 [userURL] => 1 [userEmail] => 0 [userFeedLink] => 1 [userFeedIcon] => 1 [userItemCount] => 30 [userItemTitle] => 1 [userItemTitleLinked] => 1 [userItemDateCreated] => 1 [userItemImage] => 1 [userItemIntroText] => 1 [userItemCategory] => 1 [userItemTags] => 1 [userItemCommentsAnchor] => 1 [userItemReadMore] => 1 [userItemOCMPlugins] => 1 [authorsListLimit] => 61 [tagItemCount] => 61 [tagItemTitle] => 1 [tagItemTitleLinked] => 1 [tagItemDateCreated] => 1 [tagItemImage] => 1 [tagItemIntroText] => 1 [tagItemCategory] => 1 [tagItemReadMore] => 1 [tagItemExtraFields] => 1 [tagOrdering] => [tagFeedLink] => 1 [tagFeedIcon] => 1 [genericItemCount] => 61 [genericItemTitle] => 1 [genericItemTitleLinked] => 1 [genericItemDateCreated] => 1 [genericItemImage] => 1 [genericItemIntroText] => 1 [genericItemCategory] => 1 [genericItemReadMore] => 1 [genericItemExtraFields] => 1 [genericFeedLink] => 1 [genericFeedIcon] => 1 [instantArticlesLimit] => 100 [instantArticlesExtraField] => 87 [instantArticlesExtraFieldON] => 2 [instantArticlesCategoriesChildren] => 0 [instantArticlesTitle] => [instantArticlesDescription] => [mainTagCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 396 [2] => 383 [3] => 424 [4] => 250 [5] => 251 [6] => 452 [7] => 252 [8] => 477 [9] => 253 [10] => 254 [11] => 255 [12] => 483 [13] => 256 [14] => 300 [15] => 257 [16] => 258 [17] => 260 ) [relatedItemsCategoriesChildren] => 1 [mobileJsonCustomHomepage] => 0 [mobileJsonQuoteModule] => 0 [mobileJsonWeatherModule] => 0 [mobileJsonLimit] => [mobileJsonObituary] => 0 [mobileApi2Enabled] => 1 [mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles [mobileApi2ImagePrefix] => h [mobileApi2ImageSuffix] => 1280 [mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg [mobileApi2TagLimit] => 50 [mobileApi2TagOrdering] => publishUp [mobileApi2TagCategories] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101 [mobileApi2TagExcludeCategories] => Array ( [0] => 318 [1] => 323 [2] => 301 [3] => 406 [4] => 417 ) ) [mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328 ) [mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329 ) [mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327 ) [mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478 ) [mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object ( [mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494 ) ) [mobileApi2TagsSearchLimit] => 200 [mainFeedCategories] => Array ( [0] => 240 ) [feedLimit] => 50 [mostPopularFeedLimit] => 20 [feedItemImage] => 0 [feedImgSize] => S [feedItemIntroText] => 0 [feedTextWordLimit] => [feedItemFullText] => 1 [feedTextCharacterLimit] => 300 [feedItemSubtitle] => 1 [feedItemAuthor] => 0 [feedTtl] => 60 [feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija [feedItemTags] => 0 [feedItemVideo] => 0 [feedItemGallery] => 0 [feedItemAttachments] => 0 [feedBogusEmail] => [feedTopModules] => Array ( [0] => 105 ) [feedTopFbExcludeCategories] => Array ( [0] => 243 [1] => 353 [2] => 333 ) [introTextCleanup] => 0 [introTextCleanupExcludeTags] => [introTextCleanupTagAttr] => [fullTextCleanup] => 0 [fullTextCleanupExcludeTags] => [fullTextCleanupTagAttr] => [xssFiltering] => 0 [linkPopupWidth] => 900 [linkPopupHeight] => 600 [imagesQuality] => 100 [itemImageXS] => 100 [itemImageS] => 200 [itemImageM] => 400 [itemImageL] => 600 [itemImageXL] => 900 [itemImageGeneric] => 300 [catImageWidth] => 100 [catImageDefault] => 1 [userImageWidth] => 100 [userImageDefault] => 1 [commenterImgWidth] => 48 [onlineImageEditor] => sumopaint [imageTimestamp] => 0 [imageMemoryLimit] => [socialButtonCode] => [twitterUsername] => [facebookMetatags] => 1 [facebookImage] => Medium [comments] => 1 [commentsOrdering] => DESC [commentsLimit] => 10 [commentsFormPosition] => below [commentsPublishing] => 0 [commentsReporting] => 2 [commentsReportRecipient] => [inlineCommentsModeration] => 0 [gravatar] => 1 [antispam] => 0 [recaptchaForRegistered] => 1 [akismetForRegistered] => 1 [commentsFormNotes] => 1 [commentsFormNotesText] => [frontendEditing] => 1 [showImageTab] => 1 [showImageGalleryTab] => 1 [showVideoTab] => 1 [showExtraFieldsTab] => 1 [showAttachmentsTab] => 1 [showOCMPlugins] => 1 [sideBarDisplayFrontend] => 0 [staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr [siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr [sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr [lockingArticlesCategories] => Array ( [0] => 119 [1] => 424 [2] => 250 [3] => 251 [4] => 452 [5] => 252 [6] => 477 [7] => 253 [8] => 254 [9] => 255 [10] => 483 [11] => 256 [12] => 257 [13] => 258 [14] => 260 ) [lockingArticlesUnit] => YEAR [lockingArticlesQuantity] => 1 [photoGalleryExtraField] => 63 [photoGalleryExtraFieldON] => 2 [videoGalleryExtraField] => 67 [videoGalleryExtraFieldON] => 2 [tickerModules] => Array ( [0] => 408 [1] => 409 ) [gaEmail] => [mergeEditors] => 1 [sideBarDisplay] => 1 [attachmentsFolder] => [hideImportButton] => 0 [googleSearch] => 0 [googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer [OCMUserProfile] => 1 [OCMUserGroup] => 4 [redirect] => 101 [adminSearch] => simple [cookieDomain] => [gatherStatistics] => 1 [article_preview_ocm_category_id] => [taggingSystem] => 1 [lockTags] => 0 [showTagFilter] => 0 [ocmTagNorm] => 0 [ocmTagNormCase] => lower [ocmTagNormAdditionalReplacements] => [recaptcha_public_key] => marko_margeta [recaptcha_private_key] => zoey2013 [recaptcha_theme] => clean [recaptchaV2] => 1 [recaptchaOnRegistration] => 0 [akismetApiKey] => [stopForumSpam] => 0 [stopForumSpamApiKey] => [showItemsCounterAdmin] => 1 [showChildCatItems] => 1 [disableCompactOrdering] => 0 [metaDescLimit] => 150 [enforceSEFReplacements] => 0 [SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya [ocmSef] => 0 [ocmSefLabelCat] => content [ocmSefLabelTag] => tag [ocmSefLabelUser] => author [ocmSefLabelSearch] => search [ocmSefLabelDate] => date [ocmSefLabelItem] => 0 [ocmSefLabelItemCustomPrefix] => [ocmSefInsertItemId] => 1 [ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseItemTitleAlias] => 1 [ocmSefInsertCatId] => 1 [ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash [ocmSefUseCatTitleAlias] => 1 [show_page_heading] => 0 [categories] => Array ( [0] => 253 ) [exclude_from_group_by_subcategories] => 0 [menu-anchor_css] => nav__link nav__link--split [menu_text] => 1 [menu_show] => 1 [menu-meta_description] => Najnovije vijesti iz Splita. [menu-meta_keywords] => vijesti, zanimljivosti, dalmacija, split [secure] => 0 [page_title] => Split [page_description] => SiteMeta Description [page_rights] => [robots] => [inheritFrom] => 0 [num_leading_items] => 2 [num_leading_columns] => 1 [leadingImgSize] => Large [num_primary_items] => 4 [num_primary_columns] => 2 [primaryImgSize] => Medium [num_secondary_items] => 4 [num_secondary_columns] => 1 [secondaryImgSize] => Small [num_links] => 4 [num_links_columns] => 1 [linksImgSize] => XSmall [catCatalogMode] => 0 [catFeaturedItems] => 1 [catOrdering] => publishUp [catPagination] => 2 [catPaginationResults] => 1 [catTitle] => 1 [catTitleItemCounter] => 1 [catDescription] => 1 [catImage] => 1 [catFeedLink] => 0 [catFeedIcon] => 0 [subCategories] => 1 [subCatColumns] => 2 [subCatTitle] => 1 [subCatTitleItemCounter] => 1 [subCatDescription] => 1 [subCatImage] => 1 [catItemTitle] => 1 [catItemTitleLinked] => 1 [catItemFeaturedNotice] => 0 [catItemAuthor] => 1 [catItemDateCreated] => 1 [catItemRating] => 0 [catItemImage] => 1 [catItemIntroText] => 1 [catItemExtraFields] => 0 [catItemHits] => 0 [catItemCategory] => 1 [catItemTags] => 1 [catItemAttachments] => 0 [catItemAttachmentsCounter] => 0 [catItemVideo] => 0 [catItemVideoAutoPlay] => 0 [catItemImageGallery] => 0 [catItemDateModified] => 0 [catItemReadMore] => 1 [catItemCommentsAnchor] => 1 [catItemOCMPlugins] => 1 [itemDateCreated] => 1 [itemTitle] => 1 [itemFeaturedNotice] => 1 [itemAuthor] => 1 [itemFontResizer] => 1 [itemPrintButton] => 0 [itemEmailButton] => 1 [itemSocialButton] => 1 [itemVideoAnchor] => 1 [itemImageGalleryAnchor] => 1 [itemCommentsAnchor] => 1 [itemRating] => 0 [itemImage] => 1 [itemImgSize] => Large [itemImageMainCaption] => 1 [itemImageMainCredits] => 1 [itemIntroText] => 0 [itemFullText] => 1 [itemExtraFields] => 1 [itemDateModified] => 1 [itemHits] => 0 [itemCategory] => 0 [itemTags] => 1 [itemAttachments] => 1 [itemAttachmentsCounter] => 1 [itemVideo] => 1 [itemVideoAutoPlay] => 0 [itemVideoCaption] => 1 [itemVideoCredits] => 1 [itemImageGallery] => 0 [itemNavigation] => 0 [itemComments] => 1 [itemTwitterButton] => 1 [itemFacebookButton] => 1 [itemGooglePlusOneButton] => 1 [itemAuthorBlock] => 0 [itemAuthorImage] => 0 [itemAuthorDescription] => 0 [itemAuthorURL] => 0 [itemAuthorEmail] => 0 [itemAuthorLatest] => 0 [itemAuthorLatestLimit] => 5 [itemRelated] => 1 [itemRelatedLimit] => 2 [itemRelatedTitle] => 1 [itemRelatedCategory] => 1 [itemRelatedImageSize] => Medium [itemRelatedIntrotext] => 0 [itemRelatedFulltext] => 0 [itemRelatedAuthor] => 0 [itemRelatedMedia] => 1 [itemRelatedImageGallery] => 1 [itemOCMPlugins] => 1 [recaptcha] => ) [initialized:protected] => 1 [separator] => . ) [metadesc] => [metadata] => robots= author= [metakey] => [plugins] => {"incptvocmimagegalleryIGParameters":"default","incptvocmimagegalleryocmIGposition":"OcmAfterDisplayContent","incptvocmimagegalleryocmIGtheme":"CameraSlideshow","incptvocmimagegalleryImages":["\/images\/slike\/2022\/09\/27\/553350.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/1030663.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/23486668.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/23486661.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/23486654.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/15907692.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/23493727.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/23493725.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/23493719.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/23493737.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/23493765.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/23493766.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/23171390.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/20557070.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/15338438.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/651944.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/10858293.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/23497844.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/23497842.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/23497841.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/23497864.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/23505213.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/876181.jpg","\/images\/slike\/2022\/09\/27\/23503329.jpg"],"incptvocmimagegalleryImageTitles":["","Arhiv SD","HVK Gusar","SD Arhiva","","Nikola Vilic\/Cropix","Jakov Prkic\/Cropix\/Cropix","Josko Supic\/Cropix\/Cropix","Duje Klaric\/Cropix\/Cropix","Sasa Buric\/Cropix\/Cropix","","Duje Klaric\/Cropix\/Cropix","Duje Klaric\/Cropix\/Cropix","Vojko Basic\/Cropix","Mario Todoric\/Cropix","","Josko Supic\/","","Muzej Grada Splita","Muzej Grada Splita","Muzej Grada Splita","Muzej Grada Splita","","Jakov Prkic\/Cropix"],"incptvocmimagegalleryImageDescriptions":["

Kupali\u0161te Ba\u010dvice<\/p>","

Prvi natje\u010daj za kupali\u0161nu zgradu na Ba\u010dvicama raspisan je jo\u0161 1924, ali je propao, a novi koji je imao urbanisti\u010dke ambicije raspisan je po\u010detkom tridesetih, no na koncu je kupali\u0161na zgrada izgra\u0111ena mimo ovih natje\u010daja tek 1940\/1941. Prethodno je sru\u0161eno drveno kupali\u0161te (na fotografiji)<\/p>","

Gusarov dom na Mateju\u0161ki projektirao je Josip Kodl 1927. koji je i sam bio vesla\u010d i suosniva\u010d kluba. Od struke je bio cijenjen zbog racionalne organizacije prostora koji se koristio za potrebe vje\u017ebanje i zabave. Ravni krov ovdje je iskori\u0161ten za prohodnu terasu.<\/p>","

Meteorolo\u0161ka stanica na Marjanu Josipa Kodla iz 1926. je prva ku\u0107a s ravnim krovom ne samo u Splitu, ve\u0107 i u Hrvatskoj. Ujedno je od armiranobetonske konstrukcije bez dekoracija iz prija\u0161njih vremena. Ovo djelo Josipa Kodla iz 1926. nevelikih dimenzija predstavljalo je dono\u0161enje najnovijih ideja na na\u0161u
\narhitektonsku scenu, ali nije imalo ve\u0107eg odjeka kod drugih arhitekata<\/p>","

Hotel Ambasador projektirao je Josip Kodl na osnovu radova Baldasara, Cicilianija i Simeonovi\u0107a, jer ni jedan od arhitekata na natje\u010daju iz 1933. nije dobio prvu nagradu. Hotel je imao zajedni\u010dke sadr\u017eaje u prizemlju i na prvom katu, okrenute gradskoj luci. Izgra\u0111en je 1937. na mjestu sru\u0161ene klaonice<\/p>","","

Jedino Kodlovo danas sa\u010duvano djelo je O\u0160 \u201cDobri\u201d. Projekt je izra\u0111en 1928. i predstavlja prvu primjenu zrelog modernizma za javne objekte. Zbog onda\u0161njih moralisti\u010dkih nazora \u0161kola je bila odvojena za mu\u0161ke i \u017eenske \u0111ake. Imala je dva ulaza, ali i zajedni\u010dku dvoranu za gimnastiku. Kao i \u201cGusarev\u201d dom, i O\u0160 \u201cDobri\u201d ima ravnu prohodnu terasu<\/p>","

Natje\u010daj za zgradu s dvije gimnazije - dana\u0161nje Prve gimnazije - bio je raspisan 1936.. Pristiglo je 34 radova, no prva nije dodijeljena. Zgrada je ipak izvedena po kasnije naru\u010denom projektu Emila Cicilianija s tlocrtom u obliku
\nslova \u201eT\u201d. Izgradnja je zavr\u0161ena 1940. godine, a u \u0161kolskoj godini 40\/41 \u0161kola je zapo\u010dela s radom pod nazivom \u201eDom hrvatskog kneza Trpimira\u201d<\/p>","

Natje\u010daj za stambeno poslovnu zgradu osiguravaju\u0107e dru\u0161tvo iz Zagreba \u201eCroatia\u201d raspisalo je 1929. godine na uglu Sinjske i Klai\u0107eve poljane. Prva nagrada je pripala Kuzmi Gamulinu. Smatra se da je kao autor sudjelovao Zlatibor Luk\u0161i\u0107, ali tada nije imao pravo potpisivati projekte<\/p>","

Mjesto za Institut za oceanografiju i ribarstvo odabrano je nakon tra\u017eenja najpogodnije lokacije na ovoj strani jadranske obale. Rije\u010d je o kompleksu kojim dominira glavna zgrada izvedena 1933. po projektu Fabijana Kaliterne koja predstavlja njegovo najzna\u010dajnije djelo. Osim nje tu su i manja zgrada za
\ndjelatnike instituta i pansion s restoranom za stru\u010dne ekskurzije<\/p>","

Galerija Me\u0161trovi\u0107<\/p>","

Vila Ivana Me\u0161trovi\u0107a na Mejama gra\u0111ena je u etapama od 1931. - 1939. godine po projektu Me\u0161trovi\u0107a, koji je odlu\u010dio da gra\u0111evina bude monumentalna, s neoklasicisti\u010dkim elementima, poput visokih jonskih stupova na trijemu, i s impozantnim pristupnim stubi\u0161tem<\/p>","

Zgrada Banovine iznutra<\/p>","

Zgrada Banovine izgra\u0111ena je na Zapadnoj obali nakon velike polemike koja ju je pratila. U prvo vrijeme se namjeravala graditi na isto\u010dnom djelu rive, ali je na kraju gradska vlast zamijenila svoj teren kod ku\u0107e Matijevi\u0107 na Zapadnoj obali s dr\u017eavnim zemlji\u0161tem Carinarnice koje se nalazilo na kraju rive. Tako je
\nBanovina zavr\u0161ila na dana\u0161njoj lokaciji, a dovr\u0161ena je 1940.<\/p>","

Crkva i samostan Gospe od Zdravlja danas
\n\u00a0<\/p>","

Pala\u010da Ivani\u0161evi\u0107<\/p>","

Zgrada Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SD\u017d, poznata kao \u201dhigijenski\u201d, izgra\u0111ena je 1933. godine radi spajanja Bakteriolo\u0161ke stanice u Splitu i Higijenskog zavoda u Trogiru. Modernosti\u010dki objekt sa tri volumena zgrade, slo\u017eena jedan na drugi, projektirao je Ante Bara\u0107<\/p>","

Na mjestu dana\u0161nje crkve Gospe od Zdravlja nalazila se barokna crkva koju je projektirao Mihovil Luposignoli 1738. godine. Crkva je po\u010detkom XX. stolje\u0107a bila veoma tro\u0161na, pa je 1931. blagoslovljen kamen temeljac za gradnju novog sveti\u0161ta<\/p>","

Od 1919. do 1923. Petar Senjanovi\u0107 je projektirao i nadgledao radove na probijanju puteva po Marjanu. Po njegovim nacrtima izvedeno je stubi\u0161te od Trumbi\u0107eve obale, do Prve vidilice, a zatim put do Sv. Nikole preko Sedla pa do drugog vrha<\/p>","

Nacrt za zgradu koja je podignuta na vrhu Hrvojeve ulice do Bedema Contarini po projektu Vladimira \u0160ubi\u0107a. Investitor je bio Penzioni zavod iz Ljubljane, a realizacija iz 1933. ne\u0161to je druga\u010dija od crte\u017ea. Izvedena zgrada na fasadi i u interijeru ima elemente art decoa, a prva je u Splitu imala lift.<\/p>","

Gospa od Zdravlja izgra\u0111ena je 1937. Lavoslav Horvat je pozvan nakon \u0161to je 1931. proveden neuspjeli arhitektonski natje\u010daj. Crkva je izvedena po pojednostavljenom projektu zbog nedostatka sredstava. Umjesto modernisti\u010dkog novog zvonika obnovljen je stari zvonik biv\u0161e barokne crkve<\/p>","

Pala\u010da Ivani\u0161evi\u0107 (1940.) arhitekta Zlatibora Luk\u0161i\u0107a, poznata u Splitu i kao zgrada \u2018stare Slobodne\u2018, bila je najvi\u0161a zgrada u Splitu prije Drugog svjetskog rata. Fotografija iz 1944. prikazuje zgradu o\u0161te\u0107enu u bombardiranju\u00a0<\/p>","

Hotel Imperijal izgra\u0111en je 1921. godine iznad Ba\u010dvica po projektu Fabjana Kaliterne i Vjekoslava Ivani\u0161evi\u0107a, a 1938. preimenovan je u Hotel Park, kada je na zgradi nadogra\u0111en jedan kat i kad je pro\u0161irena bo\u010dnim krilima<\/p>","

Zgrada u Hrvojevoj ulici u kojoj je ugradjen prvi lift u Splitu.
\n\u00a0<\/p>"],"incptvocmimagegalleryImageFocus":["50:50","50:50","50:50","48:54","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","65:81","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50","50:50"],"incptvocmimagegalleryImageDimensions":[{"size0":"1920x1213","hd_553350_1920.jpg":"1920x1080","k_553350_1280.jpg":"1280x1280","k_553350_1024.jpg":"1024x1024","k_553350_640.jpg":"640x640","k_553350_480.jpg":"480x480","k_553350_340.jpg":"340x340","k_553350_220.jpg":"220x220","o_553350_1280.jpg":"1280x808","o_553350_1024.jpg":"1024x646","o_553350_640.jpg":"640x404","o_553350_480.jpg":"480x303","o_553350_340.jpg":"340x214","o_553350_220.jpg":"220x138","h_553350_1280.jpg":"1280x854","h_553350_1024.jpg":"1024x683","h_553350_640.jpg":"640x427","h_553350_480.jpg":"480x320","h_553350_340.jpg":"340x227","h_553350_220.jpg":"220x147","pp_553350_1280.jpg":"1280x1628","pp_553350_1024.jpg":"1024x1303","pp_553350_640.jpg":"640x814","pp_553350_480.jpg":"480x611","pp_553350_340.jpg":"340x432","pp_553350_220.jpg":"220x280"},{"size0":"980x597","hd_1030663_1920.jpg":"1920x1080","k_1030663_1280.jpg":"1280x1280","k_1030663_1024.jpg":"1024x1024","k_1030663_640.jpg":"640x640","k_1030663_480.jpg":"480x480","k_1030663_340.jpg":"340x340","k_1030663_220.jpg":"220x220","o_1030663_1280.jpg":"1280x779","o_1030663_1024.jpg":"1024x623","o_1030663_640.jpg":"640x389","o_1030663_480.jpg":"480x292","o_1030663_340.jpg":"340x207","o_1030663_220.jpg":"220x134","h_1030663_1280.jpg":"1280x854","h_1030663_1024.jpg":"1024x683","h_1030663_640.jpg":"640x427","h_1030663_480.jpg":"480x320","h_1030663_340.jpg":"340x227","h_1030663_220.jpg":"220x147","pp_1030663_1280.jpg":"1280x1628","pp_1030663_1024.jpg":"1024x1303","pp_1030663_640.jpg":"640x814","pp_1030663_480.jpg":"480x611","pp_1030663_340.jpg":"340x432","pp_1030663_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1170","hd_23486668_1920.jpg":"1920x1080","k_23486668_1280.jpg":"1280x1280","k_23486668_1024.jpg":"1024x1024","k_23486668_640.jpg":"640x640","k_23486668_480.jpg":"480x480","k_23486668_340.jpg":"340x340","k_23486668_220.jpg":"220x220","o_23486668_1280.jpg":"1280x780","o_23486668_1024.jpg":"1024x624","o_23486668_640.jpg":"640x390","o_23486668_480.jpg":"480x292","o_23486668_340.jpg":"340x207","o_23486668_220.jpg":"220x134","h_23486668_1280.jpg":"1280x854","h_23486668_1024.jpg":"1024x683","h_23486668_640.jpg":"640x427","h_23486668_480.jpg":"480x320","h_23486668_340.jpg":"340x227","h_23486668_220.jpg":"220x147","pp_23486668_1280.jpg":"1280x1628","pp_23486668_1024.jpg":"1024x1303","pp_23486668_640.jpg":"640x814","pp_23486668_480.jpg":"480x611","pp_23486668_340.jpg":"340x432","pp_23486668_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1259","hd_23486661_1920.jpg":"1920x1080","k_23486661_1280.jpg":"1280x1280","k_23486661_1024.jpg":"1024x1024","k_23486661_640.jpg":"640x640","k_23486661_480.jpg":"480x480","k_23486661_340.jpg":"340x340","k_23486661_220.jpg":"220x220","o_23486661_1280.jpg":"1280x839","o_23486661_1024.jpg":"1024x671","o_23486661_640.jpg":"640x419","o_23486661_480.jpg":"480x314","o_23486661_340.jpg":"340x222","o_23486661_220.jpg":"220x144","h_23486661_1280.jpg":"1280x854","h_23486661_1024.jpg":"1024x683","h_23486661_640.jpg":"640x427","h_23486661_480.jpg":"480x320","h_23486661_340.jpg":"340x227","h_23486661_220.jpg":"220x147","pp_23486661_1280.jpg":"1280x1628","pp_23486661_1024.jpg":"1024x1303","pp_23486661_640.jpg":"640x814","pp_23486661_480.jpg":"480x611","pp_23486661_340.jpg":"340x432","pp_23486661_220.jpg":"220x280"},{"size0":"940x649","hd_23486654_1920.jpg":"1920x1080","k_23486654_1280.jpg":"1280x1280","k_23486654_1024.jpg":"1024x1024","k_23486654_640.jpg":"640x640","k_23486654_480.jpg":"480x480","k_23486654_340.jpg":"340x340","k_23486654_220.jpg":"220x220","o_23486654_1280.jpg":"1280x883","o_23486654_1024.jpg":"1024x706","o_23486654_640.jpg":"640x441","o_23486654_480.jpg":"480x331","o_23486654_340.jpg":"340x234","o_23486654_220.jpg":"220x151","h_23486654_1280.jpg":"1280x854","h_23486654_1024.jpg":"1024x683","h_23486654_640.jpg":"640x427","h_23486654_480.jpg":"480x320","h_23486654_340.jpg":"340x227","h_23486654_220.jpg":"220x147","pp_23486654_1280.jpg":"1280x1628","pp_23486654_1024.jpg":"1024x1303","pp_23486654_640.jpg":"640x814","pp_23486654_480.jpg":"480x611","pp_23486654_340.jpg":"340x432","pp_23486654_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1278","hd_15907692_1920.jpg":"1920x1080","k_15907692_1280.jpg":"1280x1280","k_15907692_1024.jpg":"1024x1024","k_15907692_640.jpg":"640x640","k_15907692_480.jpg":"480x480","k_15907692_340.jpg":"340x340","k_15907692_220.jpg":"220x220","o_15907692_1280.jpg":"1280x852","o_15907692_1024.jpg":"1024x681","o_15907692_640.jpg":"640x426","o_15907692_480.jpg":"480x319","o_15907692_340.jpg":"340x226","o_15907692_220.jpg":"220x146","h_15907692_1280.jpg":"1280x854","h_15907692_1024.jpg":"1024x683","h_15907692_640.jpg":"640x427","h_15907692_480.jpg":"480x320","h_15907692_340.jpg":"340x227","h_15907692_220.jpg":"220x147","pp_15907692_1280.jpg":"1280x1628","pp_15907692_1024.jpg":"1024x1303","pp_15907692_640.jpg":"640x814","pp_15907692_480.jpg":"480x611","pp_15907692_340.jpg":"340x432","pp_15907692_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1280","hd_23493727_1920.jpg":"1920x1080","k_23493727_1280.jpg":"1280x1280","k_23493727_1024.jpg":"1024x1024","k_23493727_640.jpg":"640x640","k_23493727_480.jpg":"480x480","k_23493727_340.jpg":"340x340","k_23493727_220.jpg":"220x220","o_23493727_1280.jpg":"1280x853","o_23493727_1024.jpg":"1024x682","o_23493727_640.jpg":"640x426","o_23493727_480.jpg":"480x320","o_23493727_340.jpg":"340x226","o_23493727_220.jpg":"220x146","h_23493727_1280.jpg":"1280x854","h_23493727_1024.jpg":"1024x683","h_23493727_640.jpg":"640x427","h_23493727_480.jpg":"480x320","h_23493727_340.jpg":"340x227","h_23493727_220.jpg":"220x147","pp_23493727_1280.jpg":"1280x1628","pp_23493727_1024.jpg":"1024x1303","pp_23493727_640.jpg":"640x814","pp_23493727_480.jpg":"480x611","pp_23493727_340.jpg":"340x432","pp_23493727_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1282","hd_23493725_1920.jpg":"1920x1080","k_23493725_1280.jpg":"1280x1280","k_23493725_1024.jpg":"1024x1024","k_23493725_640.jpg":"640x640","k_23493725_480.jpg":"480x480","k_23493725_340.jpg":"340x340","k_23493725_220.jpg":"220x220","o_23493725_1280.jpg":"1280x854","o_23493725_1024.jpg":"1024x683","o_23493725_640.jpg":"640x427","o_23493725_480.jpg":"480x320","o_23493725_340.jpg":"340x227","o_23493725_220.jpg":"220x146","h_23493725_1280.jpg":"1280x854","h_23493725_1024.jpg":"1024x683","h_23493725_640.jpg":"640x427","h_23493725_480.jpg":"480x320","h_23493725_340.jpg":"340x227","h_23493725_220.jpg":"220x147","pp_23493725_1280.jpg":"1280x1628","pp_23493725_1024.jpg":"1024x1303","pp_23493725_640.jpg":"640x814","pp_23493725_480.jpg":"480x611","pp_23493725_340.jpg":"340x432","pp_23493725_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1201","hd_23493719_1920.jpg":"1920x1080","k_23493719_1280.jpg":"1280x1280","k_23493719_1024.jpg":"1024x1024","k_23493719_640.jpg":"640x640","k_23493719_480.jpg":"480x480","k_23493719_340.jpg":"340x340","k_23493719_220.jpg":"220x220","o_23493719_1280.jpg":"1280x800","o_23493719_1024.jpg":"1024x640","o_23493719_640.jpg":"640x400","o_23493719_480.jpg":"480x300","o_23493719_340.jpg":"340x212","o_23493719_220.jpg":"220x137","h_23493719_1280.jpg":"1280x854","h_23493719_1024.jpg":"1024x683","h_23493719_640.jpg":"640x427","h_23493719_480.jpg":"480x320","h_23493719_340.jpg":"340x227","h_23493719_220.jpg":"220x147","pp_23493719_1280.jpg":"1280x1628","pp_23493719_1024.jpg":"1024x1303","pp_23493719_640.jpg":"640x814","pp_23493719_480.jpg":"480x611","pp_23493719_340.jpg":"340x432","pp_23493719_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1018","hd_23493737_1920.jpg":"1920x1080","k_23493737_1280.jpg":"1280x1280","k_23493737_1024.jpg":"1024x1024","k_23493737_640.jpg":"640x640","k_23493737_480.jpg":"480x480","k_23493737_340.jpg":"340x340","k_23493737_220.jpg":"220x220","o_23493737_1280.jpg":"1280x678","o_23493737_1024.jpg":"1024x542","o_23493737_640.jpg":"640x339","o_23493737_480.jpg":"480x254","o_23493737_340.jpg":"340x180","o_23493737_220.jpg":"220x116","h_23493737_1280.jpg":"1280x854","h_23493737_1024.jpg":"1024x683","h_23493737_640.jpg":"640x427","h_23493737_480.jpg":"480x320","h_23493737_340.jpg":"340x227","h_23493737_220.jpg":"220x147","pp_23493737_1280.jpg":"1280x1628","pp_23493737_1024.jpg":"1024x1303","pp_23493737_640.jpg":"640x814","pp_23493737_480.jpg":"480x611","pp_23493737_340.jpg":"340x432","pp_23493737_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1280x1024","hd_23493765_1920.jpg":"1920x1080","k_23493765_1280.jpg":"1280x1280","k_23493765_1024.jpg":"1024x1024","k_23493765_640.jpg":"640x640","k_23493765_480.jpg":"480x480","k_23493765_340.jpg":"340x340","k_23493765_220.jpg":"220x220","o_23493765_1280.jpg":"1280x1024","o_23493765_1024.jpg":"1024x819","o_23493765_640.jpg":"640x512","o_23493765_480.jpg":"480x384","o_23493765_340.jpg":"340x272","o_23493765_220.jpg":"220x176","h_23493765_1280.jpg":"1280x854","h_23493765_1024.jpg":"1024x683","h_23493765_640.jpg":"640x427","h_23493765_480.jpg":"480x320","h_23493765_340.jpg":"340x227","h_23493765_220.jpg":"220x147","pp_23493765_1280.jpg":"1280x1628","pp_23493765_1024.jpg":"1024x1303","pp_23493765_640.jpg":"640x814","pp_23493765_480.jpg":"480x611","pp_23493765_340.jpg":"340x432","pp_23493765_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1267","hd_23493766_1920.jpg":"1920x1080","k_23493766_1280.jpg":"1280x1280","k_23493766_1024.jpg":"1024x1024","k_23493766_640.jpg":"640x640","k_23493766_480.jpg":"480x480","k_23493766_340.jpg":"340x340","k_23493766_220.jpg":"220x220","o_23493766_1280.jpg":"1280x844","o_23493766_1024.jpg":"1024x675","o_23493766_640.jpg":"640x422","o_23493766_480.jpg":"480x316","o_23493766_340.jpg":"340x224","o_23493766_220.jpg":"220x145","h_23493766_1280.jpg":"1280x854","h_23493766_1024.jpg":"1024x683","h_23493766_640.jpg":"640x427","h_23493766_480.jpg":"480x320","h_23493766_340.jpg":"340x227","h_23493766_220.jpg":"220x147","pp_23493766_1280.jpg":"1280x1628","pp_23493766_1024.jpg":"1024x1303","pp_23493766_640.jpg":"640x814","pp_23493766_480.jpg":"480x611","pp_23493766_340.jpg":"340x432","pp_23493766_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1021","hd_23171390_1920.jpg":"1920x1080","k_23171390_1280.jpg":"1280x1280","k_23171390_1024.jpg":"1024x1024","k_23171390_640.jpg":"640x640","k_23171390_480.jpg":"480x480","k_23171390_340.jpg":"340x340","k_23171390_220.jpg":"220x220","o_23171390_1280.jpg":"1280x680","o_23171390_1024.jpg":"1024x544","o_23171390_640.jpg":"640x340","o_23171390_480.jpg":"480x255","o_23171390_340.jpg":"340x180","o_23171390_220.jpg":"220x116","h_23171390_1280.jpg":"1280x854","h_23171390_1024.jpg":"1024x683","h_23171390_640.jpg":"640x427","h_23171390_480.jpg":"480x320","h_23171390_340.jpg":"340x227","h_23171390_220.jpg":"220x147","pp_23171390_1280.jpg":"1280x1628","pp_23171390_1024.jpg":"1024x1303","pp_23171390_640.jpg":"640x814","pp_23171390_480.jpg":"480x611","pp_23171390_340.jpg":"340x432","pp_23171390_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1153","hd_20557070_1920.jpg":"1920x1080","k_20557070_1280.jpg":"1280x1280","k_20557070_1024.jpg":"1024x1024","k_20557070_640.jpg":"640x640","k_20557070_480.jpg":"480x480","k_20557070_340.jpg":"340x340","k_20557070_220.jpg":"220x220","o_20557070_1280.jpg":"1280x768","o_20557070_1024.jpg":"1024x614","o_20557070_640.jpg":"640x384","o_20557070_480.jpg":"480x288","o_20557070_340.jpg":"340x204","o_20557070_220.jpg":"220x132","h_20557070_1280.jpg":"1280x854","h_20557070_1024.jpg":"1024x683","h_20557070_640.jpg":"640x427","h_20557070_480.jpg":"480x320","h_20557070_340.jpg":"340x227","h_20557070_220.jpg":"220x147","pp_20557070_1280.jpg":"1280x1628","pp_20557070_1024.jpg":"1024x1303","pp_20557070_640.jpg":"640x814","pp_20557070_480.jpg":"480x611","pp_20557070_340.jpg":"340x432","pp_20557070_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1276","hd_15338438_1920.jpg":"1920x1080","k_15338438_1280.jpg":"1280x1280","k_15338438_1024.jpg":"1024x1024","k_15338438_640.jpg":"640x640","k_15338438_480.jpg":"480x480","k_15338438_340.jpg":"340x340","k_15338438_220.jpg":"220x220","o_15338438_1280.jpg":"1280x850","o_15338438_1024.jpg":"1024x680","o_15338438_640.jpg":"640x425","o_15338438_480.jpg":"480x319","o_15338438_340.jpg":"340x225","o_15338438_220.jpg":"220x146","h_15338438_1280.jpg":"1280x854","h_15338438_1024.jpg":"1024x683","h_15338438_640.jpg":"640x427","h_15338438_480.jpg":"480x320","h_15338438_340.jpg":"340x227","h_15338438_220.jpg":"220x147","pp_15338438_1280.jpg":"1280x1628","pp_15338438_1024.jpg":"1024x1303","pp_15338438_640.jpg":"640x814","pp_15338438_480.jpg":"480x611","pp_15338438_340.jpg":"340x432","pp_15338438_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1227","hd_651944_1920.jpg":"1920x1080","k_651944_1280.jpg":"1280x1280","k_651944_1024.jpg":"1024x1024","k_651944_640.jpg":"640x640","k_651944_480.jpg":"480x480","k_651944_340.jpg":"340x340","k_651944_220.jpg":"220x220","o_651944_1280.jpg":"1280x818","o_651944_1024.jpg":"1024x654","o_651944_640.jpg":"640x409","o_651944_480.jpg":"480x306","o_651944_340.jpg":"340x217","o_651944_220.jpg":"220x140","h_651944_1280.jpg":"1280x854","h_651944_1024.jpg":"1024x683","h_651944_640.jpg":"640x427","h_651944_480.jpg":"480x320","h_651944_340.jpg":"340x227","h_651944_220.jpg":"220x147","pp_651944_1280.jpg":"1280x1628","pp_651944_1024.jpg":"1024x1303","pp_651944_640.jpg":"640x814","pp_651944_480.jpg":"480x611","pp_651944_340.jpg":"340x432","pp_651944_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1251","hd_10858293_1920.jpg":"1920x1080","k_10858293_1280.jpg":"1280x1280","k_10858293_1024.jpg":"1024x1024","k_10858293_640.jpg":"640x640","k_10858293_480.jpg":"480x480","k_10858293_340.jpg":"340x340","k_10858293_220.jpg":"220x220","o_10858293_1280.jpg":"1280x834","o_10858293_1024.jpg":"1024x667","o_10858293_640.jpg":"640x417","o_10858293_480.jpg":"480x312","o_10858293_340.jpg":"340x221","o_10858293_220.jpg":"220x143","h_10858293_1280.jpg":"1280x854","h_10858293_1024.jpg":"1024x683","h_10858293_640.jpg":"640x427","h_10858293_480.jpg":"480x320","h_10858293_340.jpg":"340x227","h_10858293_220.jpg":"220x147","pp_10858293_1280.jpg":"1280x1628","pp_10858293_1024.jpg":"1024x1303","pp_10858293_640.jpg":"640x814","pp_10858293_480.jpg":"480x611","pp_10858293_340.jpg":"340x432","pp_10858293_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x2579","hd_23497844_1920.jpg":"1920x1080","k_23497844_1280.jpg":"1280x1280","k_23497844_1024.jpg":"1024x1024","k_23497844_640.jpg":"640x640","k_23497844_480.jpg":"480x480","k_23497844_340.jpg":"340x340","k_23497844_220.jpg":"220x220","o_23497844_1280.jpg":"1280x1719","o_23497844_1024.jpg":"1024x1375","o_23497844_640.jpg":"640x859","o_23497844_480.jpg":"480x644","o_23497844_340.jpg":"340x456","o_23497844_220.jpg":"220x295","h_23497844_1280.jpg":"1280x854","h_23497844_1024.jpg":"1024x683","h_23497844_640.jpg":"640x427","h_23497844_480.jpg":"480x320","h_23497844_340.jpg":"340x227","h_23497844_220.jpg":"220x147","pp_23497844_1280.jpg":"1280x1628","pp_23497844_1024.jpg":"1024x1303","pp_23497844_640.jpg":"640x814","pp_23497844_480.jpg":"480x611","pp_23497844_340.jpg":"340x432","pp_23497844_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1414","hd_23497842_1920.jpg":"1920x1080","k_23497842_1280.jpg":"1280x1280","k_23497842_1024.jpg":"1024x1024","k_23497842_640.jpg":"640x640","k_23497842_480.jpg":"480x480","k_23497842_340.jpg":"340x340","k_23497842_220.jpg":"220x220","o_23497842_1280.jpg":"1280x942","o_23497842_1024.jpg":"1024x754","o_23497842_640.jpg":"640x471","o_23497842_480.jpg":"480x353","o_23497842_340.jpg":"340x250","o_23497842_220.jpg":"220x162","h_23497842_1280.jpg":"1280x854","h_23497842_1024.jpg":"1024x683","h_23497842_640.jpg":"640x427","h_23497842_480.jpg":"480x320","h_23497842_340.jpg":"340x227","h_23497842_220.jpg":"220x147","pp_23497842_1280.jpg":"1280x1628","pp_23497842_1024.jpg":"1024x1303","pp_23497842_640.jpg":"640x814","pp_23497842_480.jpg":"480x611","pp_23497842_340.jpg":"340x432","pp_23497842_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1501","hd_23497841_1920.jpg":"1920x1080","k_23497841_1280.jpg":"1280x1280","k_23497841_1024.jpg":"1024x1024","k_23497841_640.jpg":"640x640","k_23497841_480.jpg":"480x480","k_23497841_340.jpg":"340x340","k_23497841_220.jpg":"220x220","o_23497841_1280.jpg":"1280x1000","o_23497841_1024.jpg":"1024x800","o_23497841_640.jpg":"640x500","o_23497841_480.jpg":"480x375","o_23497841_340.jpg":"340x265","o_23497841_220.jpg":"220x171","h_23497841_1280.jpg":"1280x854","h_23497841_1024.jpg":"1024x683","h_23497841_640.jpg":"640x427","h_23497841_480.jpg":"480x320","h_23497841_340.jpg":"340x227","h_23497841_220.jpg":"220x147","pp_23497841_1280.jpg":"1280x1628","pp_23497841_1024.jpg":"1024x1303","pp_23497841_640.jpg":"640x814","pp_23497841_480.jpg":"480x611","pp_23497841_340.jpg":"340x432","pp_23497841_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1266","hd_23497864_1920.jpg":"1920x1080","k_23497864_1280.jpg":"1280x1280","k_23497864_1024.jpg":"1024x1024","k_23497864_640.jpg":"640x640","k_23497864_480.jpg":"480x480","k_23497864_340.jpg":"340x340","k_23497864_220.jpg":"220x220","o_23497864_1280.jpg":"1280x844","o_23497864_1024.jpg":"1024x675","o_23497864_640.jpg":"640x422","o_23497864_480.jpg":"480x316","o_23497864_340.jpg":"340x224","o_23497864_220.jpg":"220x145","h_23497864_1280.jpg":"1280x854","h_23497864_1024.jpg":"1024x683","h_23497864_640.jpg":"640x427","h_23497864_480.jpg":"480x320","h_23497864_340.jpg":"340x227","h_23497864_220.jpg":"220x147","pp_23497864_1280.jpg":"1280x1628","pp_23497864_1024.jpg":"1024x1303","pp_23497864_640.jpg":"640x814","pp_23497864_480.jpg":"480x611","pp_23497864_340.jpg":"340x432","pp_23497864_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x2851","hd_23505213_1920.jpg":"1920x1080","k_23505213_1280.jpg":"1280x1280","k_23505213_1024.jpg":"1024x1024","k_23505213_640.jpg":"640x640","k_23505213_480.jpg":"480x480","k_23505213_340.jpg":"340x340","k_23505213_220.jpg":"220x220","o_23505213_1280.jpg":"1280x1900","o_23505213_1024.jpg":"1024x1520","o_23505213_640.jpg":"640x950","o_23505213_480.jpg":"480x712","o_23505213_340.jpg":"340x504","o_23505213_220.jpg":"220x326","h_23505213_1280.jpg":"1280x854","h_23505213_1024.jpg":"1024x683","h_23505213_640.jpg":"640x427","h_23505213_480.jpg":"480x320","h_23505213_340.jpg":"340x227","h_23505213_220.jpg":"220x147","pp_23505213_1280.jpg":"1280x1628","pp_23505213_1024.jpg":"1024x1303","pp_23505213_640.jpg":"640x814","pp_23505213_480.jpg":"480x611","pp_23505213_340.jpg":"340x432","pp_23505213_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x1036","hd_876181_1920.jpg":"1920x1080","k_876181_1280.jpg":"1280x1280","k_876181_1024.jpg":"1024x1024","k_876181_640.jpg":"640x640","k_876181_480.jpg":"480x480","k_876181_340.jpg":"340x340","k_876181_220.jpg":"220x220","o_876181_1280.jpg":"1280x690","o_876181_1024.jpg":"1024x552","o_876181_640.jpg":"640x345","o_876181_480.jpg":"480x259","o_876181_340.jpg":"340x183","o_876181_220.jpg":"220x118","h_876181_1280.jpg":"1280x854","h_876181_1024.jpg":"1024x683","h_876181_640.jpg":"640x427","h_876181_480.jpg":"480x320","h_876181_340.jpg":"340x227","h_876181_220.jpg":"220x147","pp_876181_1280.jpg":"1280x1628","pp_876181_1024.jpg":"1024x1303","pp_876181_640.jpg":"640x814","pp_876181_480.jpg":"480x611","pp_876181_340.jpg":"340x432","pp_876181_220.jpg":"220x280"},{"size0":"1920x2706","hd_23503329_1920.jpg":"1920x1080","k_23503329_1280.jpg":"1280x1280","k_23503329_1024.jpg":"1024x1024","k_23503329_640.jpg":"640x640","k_23503329_480.jpg":"480x480","k_23503329_340.jpg":"340x340","k_23503329_220.jpg":"220x220","o_23503329_1280.jpg":"1280x1804","o_23503329_1024.jpg":"1024x1443","o_23503329_640.jpg":"640x902","o_23503329_480.jpg":"480x676","o_23503329_340.jpg":"340x479","o_23503329_220.jpg":"220x310","h_23503329_1280.jpg":"1280x854","h_23503329_1024.jpg":"1024x683","h_23503329_640.jpg":"640x427","h_23503329_480.jpg":"480x320","h_23503329_340.jpg":"340x227","h_23503329_220.jpg":"220x147","pp_23503329_1280.jpg":"1280x1628","pp_23503329_1024.jpg":"1024x1303","pp_23503329_640.jpg":"640x814","pp_23503329_480.jpg":"480x611","pp_23503329_340.jpg":"340x432","pp_23503329_220.jpg":"220x280"}]} [language] => * [multi_author] => 0 [type_id] => 100 [category] => TableOCMCategory Object ( [id] => 253 [name] => Split [alias] => split [description] => [parent] => 240 [extraFieldsGroup] => 9 [published] => 1 [image] => [access] => 1 [ordering] => 14 [params] => {"inheritFrom":"0","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"1","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"1","itemRelatedLimit":"2","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"1","itemRelatedImageSize":"Medium","itemRelatedIntrotext":"0","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"1","itemRelatedImageGallery":"1","itemOCMPlugins":"1"} [trash] => 0 [plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""} [language] => * [container] => 0 [container_name] => [_tbl:protected] => #__ocm_categories [_tbl_key:protected] => id [_tbl_keys:protected] => Array ( [0] => id ) [_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object ( [name] => mysqli [serverType] => mysql [connection:protected] => mysqli Object ( [affected_rows] => 1 [client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $ [client_version] => 50012 [connect_errno] => 0 [connect_error] => [errno] => 0 [error] => [error_list] => Array ( ) [field_count] => 18 [host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP [info] => [insert_id] => 0 [server_info] => 5.5.30 [server_version] => 50530 [stat] => Uptime: 38107829 Threads: 7 Questions: 7080590598 Slow queries: 3296652 [sqlstate] => 00000 [protocol_version] => 10 [thread_id] => 607910940 [warning_count] => 0 ) [nameQuote:protected] => ` [nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00 [_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb [count:protected] => 55 [cursor:protected] => [debug:protected] => [limit:protected] => 0 [log:protected] => Array ( ) [timings:protected] => Array ( ) [callStacks:protected] => Array ( ) [offset:protected] => 0 [options:protected] => Array ( [driver] => mysqli_exabyte [host] => 127.0.0.1 [user] => proxy_user_front01 [password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ [database] => sdproductiondb [prefix] => sk_ [select] => 1 [port] => 6033 [socket] => ) [sql:protected] => JDatabaseQueryMysqli Object ( [offset:protected] => 0 [limit:protected] => 0 [db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object *RECURSION* [sql:protected] => [type:protected] => select [element:protected] => [select:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => SELECT [elements:protected] => Array ( [0] => category.* [1] => IF(ISNULL(container.catid),false,true) AS container [2] => container.name AS container_name [3] => SEFURL_cr.menuItemID AS sefurl_belonging_menu_item ) [glue:protected] => , ) [delete:protected] => [update:protected] => [insert:protected] => [from:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => FROM [elements:protected] => Array ( [0] => `#__ocm_categories` AS `category` ) [glue:protected] => , ) [join:protected] => Array ( [0] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_containers AS container ON category.id = container.catid ) [glue:protected] => , ) [1] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => LEFT JOIN [elements:protected] => Array ( [0] => #__ocm_sefurl_category_menu_relation AS SEFURL_cr ON category.id = SEFURL_cr.categoryID ) [glue:protected] => , ) ) [set:protected] => [where:protected] => JDatabaseQueryElement Object ( [name:protected] => WHERE [elements:protected] => Array ( [0] => `category`.`id` = '240' ) [glue:protected] => AND ) [group:protected] => [having:protected] => [columns:protected] => [values:protected] => [order:protected] => [autoIncrementField:protected] => [call:protected] => [exec:protected] => [union:protected] => [unionAll:protected] => [selectRowNumber:protected] => ) [tablePrefix:protected] => sk_ [utf:protected] => 1 [utf8mb4:protected] => 1 [errorNum:protected] => 0 [errorMsg:protected] => [transactionDepth:protected] => 0 [disconnectHandlers:protected] => Array ( ) [ocmConfig] => Array ( ) ) [_trackAssets:protected] => [_rules:protected] => [_locked:protected] => [_autoincrement:protected] => 1 [_observers:protected] => JObserverUpdater Object ( [aliases:protected] => Array ( ) [observers:protected] => Array ( ) [doCallObservers:protected] => 1 ) [_columnAlias:protected] => Array ( ) [_jsonEncode:protected] => Array ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [year_lookup] => 0 [link] => /split ) [additional_categories] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 253 [name] => Split [alias] => split [parent] => 240 [published] => 1 [trash] => 0 [link] => /split ) ) [link] => /split/izmedu-dva-rata-split-dobiva-prvi-lift-prvi-ravni-krov-nastaju-banovina-galerija-mestrovic-no-za-nesto-vrlo-moderno-splicani-nisu-bili-zainteresirani-1228787 [printLink] => /split/izmedu-dva-rata-split-dobiva-prvi-lift-prvi-ravni-krov-nastaju-banovina-galerija-mestrovic-no-za-nesto-vrlo-moderno-splicani-nisu-bili-zainteresirani-1228787?tmpl=component&print=1 [tags] => Array ( [0] => stdClass Object ( [id] => 692611 [name] => Split između dva rata [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2022-10-01 09:43:32 [main_article_id] => 0 [alias] => split-izmedu-dva-rata [link] => /tag/split-izmedu-dva-rata ) [1] => stdClass Object ( [id] => 692612 [name] => modernizam [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 2022-10-01 09:43:32 [main_article_id] => 0 [alias] => modernizam [link] => /tag/modernizam ) [2] => stdClass Object ( [id] => 338458 [name] => arhitektura [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => arhitektura [link] => /tag/arhitektura ) [3] => stdClass Object ( [id] => 471437 [name] => Sandi Vidulić [published] => 1 [section] => [subsection] => [weight] => [created] => 0000-00-00 00:00:00 [main_article_id] => 0 [alias] => sandi-vidulic [link] => /tag/sandi-vidulic ) ) [imageXSmall] => [imageSmall] => [imageMedium] => [imageLarge] => [imageXLarge] => [extraFields] => stdClass Object ( [SuperscriptTitle] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => POLITIKA - ARHITEKT [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [contains_infographic] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [Withoutads] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [Photo_gallery] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [promo] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [contains_video] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [premium_content] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [exclude_comments] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [open_link_in_new_window] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [horizontal_crop_of_the_main_photo] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [no_index] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [no_cache] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [dont_show_on_the_front_page] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [related_on_bottom] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [live_button] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [instant_articles] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [s_preporucuje] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [s_voli] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [layout_with_three_photos] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [gallery_in_the_article] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [required_views] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [fullhd_image] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [paid_article] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) ) [attachments] => Array ( ) [cleanTitle] => Između dva rata Split dobiva prvi lift, prvi ravni krov, nastaju Banovina, Galerija Meštrović..., no za nešto vrlo moderno Splićani nisu bili zainteresirani [num_of_authors] => 0 [author] => Joomla\CMS\User\User Object ( [isRoot:protected] => [id] => 3157 [name] => Lidija Gnjidić [username] => lidija-gnjidi [email] => lidija-gnjidi@sd.hr [password] => $2y$10$mtngOqzQV8jneai0Ik7mIexV4pAvDlAqOL0lsOSs2gQuEk7KEba92 [password_clear] => [block] => 0 [sendEmail] => 0 [registerDate] => 0000-00-00 00:00:00 [lastvisitDate] => 0000-00-00 00:00:00 [activation] => [params] => [groups] => Array ( [2] => 2 ) [guest] => 0 [lastResetTime] => 0000-00-00 00:00:00 [resetCount] => 0 [requireReset] => 0 [_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object ( [data:protected] => stdClass Object ( ) [initialized:protected] => [separator] => . ) [_authGroups:protected] => [_authLevels:protected] => [_authActions:protected] => [_errorMsg:protected] => [userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object ( ) [_errors:protected] => Array ( ) [otpKey] => [otep] => [link] => /autor/lidija-gnjidic-3157 [profile] => stdClass Object ( [id] => 1675 [gender] => m [description] => [image] => [url] => [group] => 1 [plugins] => ) [avatar] => https://secure.gravatar.com/avatar/30b1a32f8a9df9371676b36d9e6e20f4?s=100&default=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fcomponents%2Fcom_ocm%2Fimages%2Fplaceholder%2Fuser.png ) [numOfComments] => 0 [mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/553350.jpg [galleryCount] => 24 [hasImage] => 1 [mainImageAuthor] => [mainImageDesc] =>

Kupalište Bačvice

[popup_gallery] => Array ( [0] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/553350.jpg [title] =>

Kupalište Bačvice

) [1] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/1030663.jpg [title] =>

Prvi natječaj za kupališnu zgradu na Bačvicama raspisan je još 1924, ali je propao, a novi koji je imao urbanističke ambicije raspisan je početkom tridesetih, no na koncu je kupališna zgrada izgrađena mimo ovih natječaja tek 1940/1941. Prethodno je srušeno drveno kupalište (na fotografiji)

Arhiv SD ) [2] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/23486668.jpg [title] =>

Gusarov dom na Matejuški projektirao je Josip Kodl 1927. koji je i sam bio veslač i suosnivač kluba. Od struke je bio cijenjen zbog racionalne organizacije prostora koji se koristio za potrebe vježbanje i zabave. Ravni krov ovdje je iskorišten za prohodnu terasu.

HVK Gusar ) [3] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/23486661.jpg [title] =>

Meteorološka stanica na Marjanu Josipa Kodla iz 1926. je prva kuća s ravnim krovom ne samo u Splitu, već i u Hrvatskoj. Ujedno je od armiranobetonske konstrukcije bez dekoracija iz prijašnjih vremena. Ovo djelo Josipa Kodla iz 1926. nevelikih dimenzija predstavljalo je donošenje najnovijih ideja na našu
arhitektonsku scenu, ali nije imalo većeg odjeka kod drugih arhitekata

SD Arhiva ) [4] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/23486654.jpg [title] =>

Hotel Ambasador projektirao je Josip Kodl na osnovu radova Baldasara, Cicilianija i Simeonovića, jer ni jedan od arhitekata na natječaju iz 1933. nije dobio prvu nagradu. Hotel je imao zajedničke sadržaje u prizemlju i na prvom katu, okrenute gradskoj luci. Izgrađen je 1937. na mjestu srušene klaonice

) [5] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/15907692.jpg [title] => Nikola Vilic/Cropix ) [6] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/23493727.jpg [title] =>

Jedino Kodlovo danas sačuvano djelo je OŠ “Dobri”. Projekt je izrađen 1928. i predstavlja prvu primjenu zrelog modernizma za javne objekte. Zbog ondašnjih moralističkih nazora škola je bila odvojena za muške i ženske đake. Imala je dva ulaza, ali i zajedničku dvoranu za gimnastiku. Kao i “Gusarev” dom, i OŠ “Dobri” ima ravnu prohodnu terasu

Jakov Prkic/Cropix/Cropix ) [7] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/23493725.jpg [title] =>

Natječaj za zgradu s dvije gimnazije - današnje Prve gimnazije - bio je raspisan 1936.. Pristiglo je 34 radova, no prva nije dodijeljena. Zgrada je ipak izvedena po kasnije naručenom projektu Emila Cicilianija s tlocrtom u obliku
slova „T”. Izgradnja je završena 1940. godine, a u školskoj godini 40/41 škola je započela s radom pod nazivom „Dom hrvatskog kneza Trpimira”

Josko Supic/Cropix/Cropix ) [8] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/23493719.jpg [title] =>

Natječaj za stambeno poslovnu zgradu osiguravajuće društvo iz Zagreba „Croatia” raspisalo je 1929. godine na uglu Sinjske i Klaićeve poljane. Prva nagrada je pripala Kuzmi Gamulinu. Smatra se da je kao autor sudjelovao Zlatibor Lukšić, ali tada nije imao pravo potpisivati projekte

Duje Klaric/Cropix/Cropix ) [9] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/23493737.jpg [title] =>

Mjesto za Institut za oceanografiju i ribarstvo odabrano je nakon traženja najpogodnije lokacije na ovoj strani jadranske obale. Riječ je o kompleksu kojim dominira glavna zgrada izvedena 1933. po projektu Fabijana Kaliterne koja predstavlja njegovo najznačajnije djelo. Osim nje tu su i manja zgrada za
djelatnike instituta i pansion s restoranom za stručne ekskurzije

Sasa Buric/Cropix/Cropix ) [10] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/23493765.jpg [title] =>

Galerija Meštrović

) [11] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/23493766.jpg [title] =>

Vila Ivana Meštrovića na Mejama građena je u etapama od 1931. - 1939. godine po projektu Meštrovića, koji je odlučio da građevina bude monumentalna, s neoklasicističkim elementima, poput visokih jonskih stupova na trijemu, i s impozantnim pristupnim stubištem

Duje Klaric/Cropix/Cropix ) [12] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/23171390.jpg [title] =>

Zgrada Banovine iznutra

Duje Klaric/Cropix/Cropix ) [13] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/20557070.jpg [title] =>

Zgrada Banovine izgrađena je na Zapadnoj obali nakon velike polemike koja ju je pratila. U prvo vrijeme se namjeravala graditi na istočnom djelu rive, ali je na kraju gradska vlast zamijenila svoj teren kod kuće Matijević na Zapadnoj obali s državnim zemljištem Carinarnice koje se nalazilo na kraju rive. Tako je
Banovina završila na današnjoj lokaciji, a dovršena je 1940.

Vojko Basic/Cropix ) [14] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/15338438.jpg [title] =>

Crkva i samostan Gospe od Zdravlja danas
 

Mario Todoric/Cropix ) [15] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/651944.jpg [title] =>

Palača Ivanišević

) [16] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/10858293.jpg [title] =>

Zgrada Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ, poznata kao ”higijenski”, izgrađena je 1933. godine radi spajanja Bakteriološke stanice u Splitu i Higijenskog zavoda u Trogiru. Modernostički objekt sa tri volumena zgrade, složena jedan na drugi, projektirao je Ante Barać

Josko Supic/ ) [17] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/23497844.jpg [title] =>

Na mjestu današnje crkve Gospe od Zdravlja nalazila se barokna crkva koju je projektirao Mihovil Luposignoli 1738. godine. Crkva je početkom XX. stoljeća bila veoma trošna, pa je 1931. blagoslovljen kamen temeljac za gradnju novog svetišta

) [18] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/23497842.jpg [title] =>

Od 1919. do 1923. Petar Senjanović je projektirao i nadgledao radove na probijanju puteva po Marjanu. Po njegovim nacrtima izvedeno je stubište od Trumbićeve obale, do Prve vidilice, a zatim put do Sv. Nikole preko Sedla pa do drugog vrha

Muzej Grada Splita ) [19] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/23497841.jpg [title] =>

Nacrt za zgradu koja je podignuta na vrhu Hrvojeve ulice do Bedema Contarini po projektu Vladimira Šubića. Investitor je bio Penzioni zavod iz Ljubljane, a realizacija iz 1933. nešto je drugačija od crteža. Izvedena zgrada na fasadi i u interijeru ima elemente art decoa, a prva je u Splitu imala lift.

Muzej Grada Splita ) [20] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/23497864.jpg [title] =>

Gospa od Zdravlja izgrađena je 1937. Lavoslav Horvat je pozvan nakon što je 1931. proveden neuspjeli arhitektonski natječaj. Crkva je izvedena po pojednostavljenom projektu zbog nedostatka sredstava. Umjesto modernističkog novog zvonika obnovljen je stari zvonik bivše barokne crkve

Muzej Grada Splita ) [21] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/23505213.jpg [title] =>

Palača Ivanišević (1940.) arhitekta Zlatibora Lukšića, poznata u Splitu i kao zgrada ‘stare Slobodne‘, bila je najviša zgrada u Splitu prije Drugog svjetskog rata. Fotografija iz 1944. prikazuje zgradu oštećenu u bombardiranju 

Muzej Grada Splita ) [22] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/876181.jpg [title] =>

Hotel Imperijal izgrađen je 1921. godine iznad Bačvica po projektu Fabjana Kaliterne i Vjekoslava Ivaniševića, a 1938. preimenovan je u Hotel Park, kada je na zgradi nadograđen jedan kat i kad je proširena bočnim krilima

) [23] => stdClass Object ( [src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/images/slike/2022/09/27/23503329.jpg [title] =>

Zgrada u Hrvojevoj ulici u kojoj je ugradjen prvi lift u Splitu.
 

Jakov Prkic/Cropix ) ) [bgPosition] => [text] => {OCMSplitter}

Za razdoblje između dva svjetska rata, u kojemu se javlja moderna arhitektura u Splitu, važna je promjena političkih okolnosti koje su omogućile znatno veći intenzitet gradnje. Naime, dok su u graditeljstvu Splita prevladavali historicizam i secesija, koje smo pratili u dva prijašnja nastavka, Split je bio gradić od rubne važnosti za Austro-Ugarsku Monarhiju.

Iako je rastao brojem stanovnika u razdoblju od konca 19. st. do Prvog svjetskog rata, čak pretekao brojem stanovnika Zadar koji je bio administrativno središte Kraljevine Dalmacije u sklopu Monarhije, Split pravi uzlet doživljava u novim društveno-političkim okolnostima u kojima se našao nakon sloma Austro-Ugarske.

Zapravo je riječ o situaciji koja nije bila karakteristična za druge dijelove Hrvatske, jer Split ulazi u državu koja je otvoreno bila hegemonistička, a uskoro postaje totalitarna s uvođenjem “šestojanuarske diktature” od kralja Aleksandra I. Karađorđevića. No u međuratnom razdoblju, koje traje 23 godine, grad pod Marjanom ostvarit će vrlo intenzivan razvoj na urbanističkom, graditeljskom, demografskom, kulturnom i sportskom području.

Kasniji općinski tajnik Bogdan Radica opisuje stanje u Splitu nakon Prvog svjetskog rata kao vrlo kritično.

”Grad zapušten, blatan i prašan s razrovanim ulicama, oskudan kanalizacijom i vodom, bez rasvjete, plina i ugljena. Potpuna obustava privrednog života. Oskudica živežnih namirnica. Skupoća, besposlica, bijeda i siromaštvo. Velike mase vojnika razbijene austrijske vojske, izbjeglica s okupiranog teritorija, činovnika iz zaposjednutog Zadra, izgladnjelih seljaka iz Zagore. Boljševizirane gomile. Inostrane flote i misije, admirali i generali, atašeji i inspektori, koji sebi arogiraju prava i vlast. Talijanska okupacija bliže i dalje okolice. Luke opustjele. Komunikacije morem i kopnom oskudne, neredovite i prekidane čestim blokadama. Općinske blagajne prazne, fondovi uloženi u ratne zajmove, ustanove i poduzeća upropaštena, bez novaca i materijala. Velika oskudica stanova i prostorija za urede. Administracija neredovita i nemoćna.” Tim dramatičnim tonovima opisuje Radica Split nakon završetka rata, kada je, kako kaže, prijetila velika pogibelj da se klone i prepusti drugim gradovima da preuzmu njegovu ulogu u novoj državi.

---

image

Hotel Imperijal izgrađen je 1921. godine iznad Bačvica po projektu Fabjana Kaliterne i Vjekoslava Ivaniševića, a 1938. preimenovan je u Hotel Park, kada je na zgradi nadograđen jedan kat i kad je proširena bočnim krilima

---

Rast broja stanovnika

No, to se nije dogodilo. Split je dobio značenje kakvo nije imao prije zato što je Rapalskim ugovorom Zadar pripao Italiji. To mu je omogućilo da postane glavni grad Primorske banovine, no bio je i više od toga jer je imao i strateško značenje, kako za Beograd, tako i za Francusku, Englesku i SAD. Brodovi sila Antante bili su usidreni u luci, a njihovi časnici, kao i diplomatski predstavnici ili trgovci, bili su pozivani na društvena događanja, od plesova, sportskih natjecanja do koncerata.

Uskoro će profunkcionirati Lička pruga, 1925., pa se uspostavlja redovita opskrba, a splitska luka dobiva još više na važnosti, osobito nakon spoja s Unskom prugom.

U grad sve više pristiže stanovništvo, u dva desetljeća u Splitu će se udvostručiti broj građana pa će pred Drugi svjetski rat imati 42.000 stanovnika.

Gradske vlasti, prema dostupnim izvorima, dosta su dobro reagirale na tu situaciju, prvenstveno zahvaljujući gradonačelniku dr. Ivi Tartaglii, odvjetniku koji je deset godina bio gradonačelnik (1918. – 1928.). Velik problem bila je stanogradnja; da bi se osiguralo stambenih prostora za radnu snagu koja je dolazila i činovnike koji su stizali iz Zadra, gradska vlast se odlučila krenuti u izgradnju s privatnim poduzetnicima. Da bi gradnja išla brže i pouzdanije, osnovano je Splitsko građevno poduzeće, u koje su ušli Općina i više banaka. Već 1912. bilo je, po Građevnim uvjetima, određeno da poduzetnici plaćaju manji porez od 20 posto prihoda za novogradnje u razdoblju od prvih šest godina poslovanja graditeljske tvrtke. Odlukom koja je donesena 1920. graditelji se posve oslobađaju od plaćanja poreza za kuće i stanove izgrađene u razdoblju od dvije godine.

---

image
Nikola Vilic/Cropix
---

---

image

Od 1919. do 1923. Petar Senjanović je projektirao i nadgledao radove na probijanju puteva po Marjanu. Po njegovim nacrtima izvedeno je stubište od Trumbićeve obale, do Prve vidilice, a zatim put do Sv. Nikole preko Sedla pa do drugog vrha

Muzej Grada Splita
---

Općinska uprava na sebe je preuzela brigu pripremanja gradilišta, uređivanja novih ulica i komunalnih instalacija, vodovodne mreže i elektrifikacije. Split je struju dobio 1920., što je relativno kasno u odnosu na druge veće gradove na području Kraljevine SHS, zbog toga su ga ranije zaobilazili neki poduzetnici. No kod gradnje je imao prednost što je još od doba Austrije bio okružen građevinskim materijalima, industrijama cementa i kamenolomima, što je u drugim krajevima bilo skupo, a njihov razvoj se nastavio kako je rasla potražnja.

Urbanističke regule

Split je rano pokrenuo postupak da se odrede urbanističke regule po kojima će se graditi. Prvi poticaj dao je još 1914. Petar Senjanović s regulacijskim planom, a nakon toga je slijedio međunarodni natječaj za urbanistički plan, nakon kojeg je 1924. posao dodijeljen Austrijancu Werneru Schurmanu, koji ga je izradio iduće godine, ali plan se u više navrata mijenjao.

Međutim, da bi se urbanizacija mogla suvislo napraviti, odlučeno je da se provede komasacija građevinskog zemljišta. Vladinom odlukom iz 1919. seljaci su postali vlasnici zemljišta koje su obrađivali, a to je bila prilika da ga mogu prodati građevinskim poduzetnicima. Princip komasacije koristio se kako bi se moglo graditi gradske blokove koji poštuju liniju gradnje i kako bi se dobile pravilne ulice.

Premda je puno izgrađeno, bilo je oscilacija. Stanogradnja je osobito koncem tridesetih, zbog međunarodnih prilika, zapadala u krize. Znalo je biti praznih stanova, ali ljudi su zbog nepovjerenja u banke ulagali novac u kupnju stanova, a događalo se da poduzetnici koncem 30-ih idu na poslovni rizik ulaganjem u stanogradnju zbog rasta cijena građevnih materijala.

Bilo je nekih pokušaja da se grade jeftini stanovi, poput kuća koje je Niko Armanda gradio na Gripama, ali tamo nisu izgrađeni društveni sadržaji. Uglavnom, problem stanovanja za siromašne nije bio riješen.

---

image

Palača Ivanišević

---
---
image

Palača Ivanišević (1940.) arhitekta Zlatibora Lukšića, poznata u Splitu i kao zgrada ‘stare Slobodne‘, bila je najviša zgrada u Splitu prije Drugog svjetskog rata. Fotografija iz 1944. prikazuje zgradu oštećenu u bombardiranju 

Muzej Grada Splita
---

Stilski gledano, čitavo ovo razdoblje obilježeno je pojavljivanjem moderne arhitekture u Splitu. Isprva je prevladavao period u kojem se miješaju stilovi, ima reminiscencija na historicizam, secesiju ili na tradicionalno nasljeđe, da bi se u kasnijoj fazi, koja slijedi tridesetih godina, postupno pročistio izraz kod arhitekata tako što su fasade očišćene od dekoracija (plitkih pilastara, rombova...) i sve manje se javljaju rizaliti. Lođe se s vremenom rasterećuju od masivnih kamenih stupića i konzola. Također, s vremenom nestaju i “regionalna obilježja”, kao lukovi na otvorima balkona i prozora, a na prizemljima polako se gubi mediteranski “štih” s rustikalno klesanim kamenom. Na samom kraju predratnog razdoblja kamen na fasadi pojavljuje se kao obloga u obliku industrijski obrađenih kamenih ploča (palača Ivanišević od Zlatibora Lukšića iz 1940.).

U odnosu na neka gibanja koja su započeta kao avangardna u međuratnom modernizmu, a pokazat će se vrlo utjecajnima u arhitekturi i nakon Drugog svjetskog rata, valja reći da je u Splitu uglavnom prevladao “oprezniji” pristup modernizmu.

Split nije u međuratnom razdoblju pokušao graditi jedan od simbola modernizma, a to je neboder, za razliku od Rijeke i Zagreba. Također, internacionalni stil u arhitekturi dolazi kasno, pojavljuju se vile koje imaju reducirane fasade i valjkaste oblike, ali nema dijela grada u kojem prevladava “čista moderna”, poput Novakove ulice u Zagrebu.

No nije stvar samo u estetici; pri konstrukciji zgrade rijetko se sagledavaju funkcionalne prednosti novih materijala, poput armiranobetonskih ploča i čelika, kako bi se vanjske fasade otvorile u prozračne staklene opne, ili da se na nosive stupove podigne donje dijelove zgrade i tako iskoristi prostor prizemlja. Također, rijetko se upotrebljavaju prohodne ravne terase.

Unatoč zaostajanju za nekim trendovima, Split je dobio vrlo ujednačene kvartove koji su valorizirani posljednjih desetljeća kad je “internacionalni stil” u arhitekturi prestao biti jedino mjerilo za doseg međuratne arhitekture.

U manje od dva i pol desetljeća, koliko je trajalo ovo razdoblje, organizirano je 27 arhitektonskih i urbanističkih natječaja, od kojih su neki bili međunarodni. Zahvaljujući njima prodor moderne arhitekture je pospješen, iako je bilo problema s kasnijim realizacijama po natječajnim rješenjima, a na dosta natječaja nisu dodijeljene prve nagrade. “Novo doba” pratilo je sa zanimanjem ova događanja i upozoravalo onda kad bi se dogodili propusti organizatora ili slab rad žirija. Istodobno, cijelo vrijeme su trajale napetosti između modernista i tradicionalista, ne samo u struci, već je i građanstvo sudjelovalo.

Marjansko lovište

U ovom razdoblju Marjan se intenzivno uređuje. Njegovo pošumljavanje počelo je još u 19. stoljeću, ali forte doživljava nakon Prvog svjetskog rata, osobito zaslugom gradonačelnika Jakše Račića, koji koristi svoje dobre veze s kraljevskom kućom u Beogradu. Petar Senjanović 20-ih gradi prvu vidilicu i marjanske skale te put prema Sedlu, a marjansko šetalište nastavlja Dane Matošić. Zahvaljujući Račiću i Društvu Marjan ograđuje se šuma i dovode životinje na Marjan koji postaje elitno lovište na koje dolaze i američki časnici.

---

image

Mjesto za Institut za oceanografiju i ribarstvo odabrano je nakon traženja najpogodnije lokacije na ovoj strani jadranske obale. Riječ je o kompleksu kojim dominira glavna zgrada izvedena 1933. po projektu Fabijana Kaliterne koja predstavlja njegovo najznačajnije djelo. Osim nje tu su i manja zgrada za
djelatnike instituta i pansion s restoranom za stručne ekskurzije

Sasa Buric/Cropix/Cropix
---

Gradnje je zapravo bilo dosta, a najviše djela je u međuratnom razdoblju ostvario Fabjan Kaliterna; računa se da je projektirao više od 300 zgrada u Splitu. U svojim početnim radovima on nastoji pomiriti tradiciju, secesiju i modernizam. Zapravo reducira izražajne osobine secesije, uklanja ornamente koji su suvišni, ali zadržava zaigranost u plohama i detaljima koje kombinira s tradicijskim elementima, poput rustikalne obrade pročelja, arkada i krova na četiri vode. Prvo zapaženo djelo Kaliterne je hotel “Imperijal” (danas hotel “Park”), koje je ostvario s Vjekoslavom Ivaniševićem 1921. Ovaj projekt je naglašeno pod utjecajem Senjanovićevih ideja o regionalnoj arhitekturi. Vidi se sličnost s njegovim Zadružnim savezom (1912. – 1914.) po kamenoj fasadi, rustičnim dekoracijama s kamenom klesancem i krovom pokrivenim kupama kanalicama, ali je središnji dio fasade lišen secesijskih elemenata, istaknutih ovalnih balkona i dekoracija.

U svom najcjenjenijem djelu, Oceanografskom institutu iz 1933., Kaliterna je pročistio svoj izraz na igru elementarnih formi. Pročelje je svedeno na opnu s pomno promišljenim ritmom punih i praznih polja, gdje su elementi mediteranskog i modernog dobili jednu zrelu sintezu i eleganciju koja je oslobođena masivnosti i konzervativno shvaćene dopadljivosti, koja je ranije karakterizirala Kaliternine radove. No valja reći kako je autor postupno došao do rješenja. Ovo što je izvedeno je postnatječajno rješenje. Naime, na natječaju je Kaliterna išao s kulom kao dodatkom koja je imala otvore s arkadama i krov pokriven kupom kanalicom, ali, srećom, to rješenje nije izvedeno.

Slična sudbina, samo u drukčijim okolnostima, dogodila se u slučaju Gospe od Zdravlja, koju stručnjaci ističu kao jedno od najboljih djela međuratne moderne arhitekture. Naime, na natječaju su se pojavila uglavnom historicistička djela; autori su valjda računali s tim da je Crkva imala naputke prema papi Piju XI. da se grade takve crkve. Natječaj je propao jer nitko nije zadovoljio žiri, ali jedno neoromaničko rješenje je trebalo biti izvedeno. To je izazvalo brojna negodovanja kod struke pa je pozvan arhitekt Lavoslav Horvat. Isprva crkva nije trebala biti radikalna. Na vrhu, odnosno arhitravu, trebale su biti vjerske skulpture, središnji brod crkve trebao je biti izdignut, a stupovi na ulazu bi bili okrugli s jonskim kapitelima. Na koncu je nedostatak sredstava presudio da se izvedu četvrtasti stupovi, crkva je uskladila visinski sve lađe da budu jednake, a zbog toga što su se bunili susjedni vlasnici zemljišta nije izvedena vanjska apsida sa sjeverne strane. Nije izveden ni zvonik. Na kraju je crkva ispala modernija negoli je izvorno trebala biti. Nakon otvaranja crkve bilo je različitih komentara. U “Novom dobu” je Horvatova Gospa od Zdravlja dobila izrazite pohvale, a s današnjim odmakom možemo reći da je s njom na dostojan način definirana ova strana Trga Gaje Bulata.

---

image

Crkva i samostan Gospe od Zdravlja danas
 

Mario Todoric/Cropix
---
---
image

Gospa od Zdravlja izgrađena je 1937. Lavoslav Horvat je pozvan nakon što je 1931. proveden neuspjeli arhitektonski natječaj. Crkva je izvedena po pojednostavljenom projektu zbog nedostatka sredstava. Umjesto modernističkog novog zvonika obnovljen je stari zvonik bivše barokne crkve

Muzej Grada Splita
---
---
image

Na mjestu današnje crkve Gospe od Zdravlja nalazila se barokna crkva koju je projektirao Mihovil Luposignoli 1738. godine. Crkva je početkom XX. stoljeća bila veoma trošna, pa je 1931. blagoslovljen kamen temeljac za gradnju novog svetišta

---

Međutim, modernizam nije uvijek bio hvaljen. Jedan od njegovih najvećih splitskih protagonista Josip Kodl donio je već na početku tog razdoblja, kao praški student, u Split avangardni modernizam za dom “Gusara” na Matejuški (1927.). Ponudio je redukciju građevine na kubus, a ta funkcionalna usklađenost oblika i namjene lišena svega suvišnog, s prohodnom terasom, mogla je imati formativni utjecaj na splitsku arhitekturu. Ali nije. Dom je u prizemlju imao spremište čamaca s radionicama, na prvom katu bila je uprava sa salonom, svlačionicama i sanitarnim prostorijama, a na terasi su se sušili dresovi. Na drugom je katu bio veliki višenamjenski prostor s čitaonicom i spavaonicama, dok su se na gornjoj terasi, koja je bila ravni prohodni krov, održavale ljetne večernje zabave. Dom je planiran za veslačke aktivnosti, ali i za zabavu. No zgrada je izazvala oštre polemike. Dok su je jedni hvalili, drugima je smetao njezin izgled, osobito lokacija koja je zaklanjala pogled s rive. Na koncu je zgrada godinama propadala, dok nije srušena u novije vrijeme.

---

image

Gusarov dom na Matejuški projektirao je Josip Kodl 1927. koji je i sam bio veslač i suosnivač kluba. Od struke je bio cijenjen zbog racionalne organizacije prostora koji se koristio za potrebe vježbanje i zabave. Ravni krov ovdje je iskorišten za prohodnu terasu.

HVK Gusar
---

Ulazi za muške i ženske đake

Jedino Kodlovo danas sačuvano djelo je OŠ “Dobri”. Projekt je izrađen 1928. i predstavlja prvu primjenu zrelog modernizma za javne objekte. Zbog ondašnjih moralističkih nazora škola je bila odvojena za muške i ženske đake. Imala je dva ulaza, ali i zajedničku dvoranu za gimnastiku. Ovo je rani primjer zgrade koja se lišava prijašnjih dekoracija na fasadi, a ritam postiže razvedenim vodoravnim i okomitim kubičnim formama i naglašenim vijencem na gornjem dijelu, dok se kolorit svodi na “govor” ogoljenih građevnih materijala (žbuke i opeke). Kao i “Gusarev” dom, i OŠ “Dobri” ima ravnu prohodnu terasu.
---

image

Jedino Kodlovo danas sačuvano djelo je OŠ “Dobri”. Projekt je izrađen 1928. i predstavlja prvu primjenu zrelog modernizma za javne objekte. Zbog ondašnjih moralističkih nazora škola je bila odvojena za muške i ženske đake. Imala je dva ulaza, ali i zajedničku dvoranu za gimnastiku. Kao i “Gusarev” dom, i OŠ “Dobri” ima ravnu prohodnu terasu

Jakov Prkic/Cropix/Cropix
---

Kupališna zgrada u uvali Bačvice primjer je lijepe moderne arhitekture, ali zapravo predstavlja dio mnogo ambicioznijeg projekta koji je bio planiran. Ambicija se iskazala već 1930. raspisivanjem međunarodnog natječaja za regulaciju predjela Bačvica, Firula i Zente i izgradnju kupališne zgrade na Bačvicama.

Planirano je da se u uvali izgrade otvoreni bazen s morskom vodom, kao i zatvoreni bazen koji bi se zagrijavao.

---

image

Kupalište Bačvice

---
---
image

Prvi natječaj za kupališnu zgradu na Bačvicama raspisan je još 1924, ali je propao, a novi koji je imao urbanističke ambicije raspisan je početkom tridesetih, no na koncu je kupališna zgrada izgrađena mimo ovih natječaja tek 1940/1941. Prethodno je srušeno drveno kupalište (na fotografiji)

Arhiv SD
---

U kupališnoj zgradi bili bi ugostiteljski objekti, a na Firulama bi se izgradili hoteli, sportsko-zdravstvene zgrade, parkovi i vile. Na koncu se sve pretvorilo u polemike, a pokazalo se da nema novca gotovo ni za što od navedenog. Pa je umjesto rješenja Nikole Dobrovića, koje je ocijenjeno preskupim, kao i onog Lavoslava Horvata, koji je predviđao samo pola od predviđenih sadržaja, odlučeno da će uvala ostati pješčana, a da će na istočnoj strani doći kupališni objekt koji su nacrtali Prosper Čulić i Lovro Krstulović. Izgradnja objekta završena je tek 1941. godine.
---

image

Zgrada Banovine izgrađena je na Zapadnoj obali nakon velike polemike koja ju je pratila. U prvo vrijeme se namjeravala graditi na istočnom djelu rive, ali je na kraju gradska vlast zamijenila svoj teren kod kuće Matijević na Zapadnoj obali s državnim zemljištem Carinarnice koje se nalazilo na kraju rive. Tako je
Banovina završila na današnjoj lokaciji, a dovršena je 1940.

Vojko Basic/Cropix
---

Sukobi oko lokacije Banovine

Zgrada Banovine dovršena je također kasno u odnosu na planove, tek 1940., a oko nje je vladala još veća polemika. Trebala je biti podignuta na istočnom dijelu Rive kao “kontrapiz” zapadnom dijelu koji je formirao Antonio Bajamonti. Međutim, uslijedili su mnogi sukobi mišljenja oko lokacije i izvedbe. U igri je bilo više prijedloga, od monumentalističkog koji je nalikovao na antički hram, a dao ga je Ivan Meštrović u suradnji s Dragom Iblerom, do onih koji su Banovinu htjeli na Pazaru, a da se tržnica izmjesti. No na koncu je neočekivano promijenjena lokacija pa se odlučilo graditi na završetku Zapadne obale. Kao osnova za gradnju poslužio je projekt arhitekata Despota, Turine i Vrbanića. Zgrada je trebala imati izložbeni paviljon, koji nije izgrađen. Po planu iz 1925., Banovina je trebala biti završetak jednako visokih stambenih i poslovnih zgrada na Zapadnoj obali, ali to se nije dogodilo jer se 1959. mijenja urbanistički plan.

---

image

Galerija Meštrović

---
---
image

Vila Ivana Meštrovića na Mejama građena je u etapama od 1931. - 1939. godine po projektu Meštrovića, koji je odlučio da građevina bude monumentalna, s neoklasicističkim elementima, poput visokih jonskih stupova na trijemu, i s impozantnim pristupnim stubištem

Duje Klaric/Cropix/Cropix
---

Meštrovićeva galerija, koja je dovršena 1939. da bude rezidencija obitelji slavnoga kipara, također je projekt gdje je autor iskazao težnju za klasicizmom i monumentalizmom. Ona je sretniji spoj arhitekture s klasičnim elementima negoli prijedlog za Banovinu. Ovo zdanje ima skladne proporcije, ali iskazuje želju za fascinacijom impozantnim stubištem, naglašenim kaneliranim jonskim stupovima koji drže trijem i masivnim kulama na ulazu, koje je projektirao Kaliterna.

Palača Ivanišević (1940.) od Zlatibora Lukšića, koja je u to vrijeme najviša zgrada (pet katova i nadgrađe) jedan je od najljepših primjera splitskog međuratnog modernizma. Prizemlje ima veće ostakljene otvore za poslovne prostore od ranijih zgrada, ulaz je naglašen u art deco maniri, materijal u prizemlju je elegantno taman, za razliku od bijelih kamenih ploča koje prekrivaju gornje etaže zaobljene fasade. Po sredini južne i zapadne fasade nalazi se niz balkona, prozori su jednake veličine, bez dekoracije, što zgradi daje smiren ritam. Ravna krovna ploča oslonjena je na niz stupova, s čime je nadgrađe dobilo duboku terasu.

 

Koliko smo puta prošli pored Biskupove palače, hotela ‘Central‘, prošetali Prokurativama ili Zagrebačkom... O njima tako malo znamo, naš novinar otkriva njihove zanimljive priče


Stalno prolazite kraj ovih kuća u Splitu, a ne znate njihovu ‘mračnu tajnu‘: mladi Splićani, bečki studenti, donijeli su secesiju u provinciju, ali i teški skandal! Evo priče

[event] => stdClass Object ( [BeforeDisplay] => [AfterDisplay] => [AfterDisplayTitle] => [BeforeDisplayContent] => [AfterDisplayContent] => [OCMBeforeDisplay] => [OCMAfterDisplay] => [OCMAfterDisplayTitle] => [OCMBeforeDisplayContent] => [OCMAfterDisplayContent] =>
Arhiv SD HVK Gusar SD Arhiva Nikola Vilic/Cropix Jakov Prkic/Cropix/Cropix Josko Supic/Cropix/Cropix Duje Klaric/Cropix/Cropix Sasa Buric/Cropix/Cropix Duje Klaric/Cropix/Cropix Duje Klaric/Cropix/Cropix Vojko Basic/Cropix Mario Todoric/Cropix Josko Supic/ Muzej Grada Splita Muzej Grada Splita Muzej Grada Splita Muzej Grada Splita Jakov Prkic/Cropix

Kupalište Bačvice

Arhiv SD

Prvi natječaj za kupališnu zgradu na Bačvicama raspisan je još 1924, ali je propao, a novi koji je imao urbanističke ambicije raspisan je početkom tridesetih, no na koncu je kupališna zgrada izgrađena mimo ovih natječaja tek 1940/1941. Prethodno je srušeno drveno kupalište (na fotografiji)

HVK Gusar

Gusarov dom na Matejuški projektirao je Josip Kodl 1927. koji je i sam bio veslač i suosnivač kluba. Od struke je bio cijenjen zbog racionalne organizacije prostora koji se koristio za potrebe vježbanje i zabave. Ravni krov ovdje je iskorišten za prohodnu terasu.

SD Arhiva

Meteorološka stanica na Marjanu Josipa Kodla iz 1926. je prva kuća s ravnim krovom ne samo u Splitu, već i u Hrvatskoj. Ujedno je od armiranobetonske konstrukcije bez dekoracija iz prijašnjih vremena. Ovo djelo Josipa Kodla iz 1926. nevelikih dimenzija predstavljalo je donošenje najnovijih ideja na našu
arhitektonsku scenu, ali nije imalo većeg odjeka kod drugih arhitekata


Hotel Ambasador projektirao je Josip Kodl na osnovu radova Baldasara, Cicilianija i Simeonovića, jer ni jedan od arhitekata na natječaju iz 1933. nije dobio prvu nagradu. Hotel je imao zajedničke sadržaje u prizemlju i na prvom katu, okrenute gradskoj luci. Izgrađen je 1937. na mjestu srušene klaonice

Jakov Prkic/Cropix/Cropix

Jedino Kodlovo danas sačuvano djelo je OŠ “Dobri”. Projekt je izrađen 1928. i predstavlja prvu primjenu zrelog modernizma za javne objekte. Zbog ondašnjih moralističkih nazora škola je bila odvojena za muške i ženske đake. Imala je dva ulaza, ali i zajedničku dvoranu za gimnastiku. Kao i “Gusarev” dom, i OŠ “Dobri” ima ravnu prohodnu terasu

Josko Supic/Cropix/Cropix

Natječaj za zgradu s dvije gimnazije - današnje Prve gimnazije - bio je raspisan 1936.. Pristiglo je 34 radova, no prva nije dodijeljena. Zgrada je ipak izvedena po kasnije naručenom projektu Emila Cicilianija s tlocrtom u obliku
slova „T”. Izgradnja je završena 1940. godine, a u školskoj godini 40/41 škola je započela s radom pod nazivom „Dom hrvatskog kneza Trpimira”

Duje Klaric/Cropix/Cropix

Natječaj za stambeno poslovnu zgradu osiguravajuće društvo iz Zagreba „Croatia” raspisalo je 1929. godine na uglu Sinjske i Klaićeve poljane. Prva nagrada je pripala Kuzmi Gamulinu. Smatra se da je kao autor sudjelovao Zlatibor Lukšić, ali tada nije imao pravo potpisivati projekte

Sasa Buric/Cropix/Cropix

Mjesto za Institut za oceanografiju i ribarstvo odabrano je nakon traženja najpogodnije lokacije na ovoj strani jadranske obale. Riječ je o kompleksu kojim dominira glavna zgrada izvedena 1933. po projektu Fabijana Kaliterne koja predstavlja njegovo najznačajnije djelo. Osim nje tu su i manja zgrada za
djelatnike instituta i pansion s restoranom za stručne ekskurzije


Galerija Meštrović

Duje Klaric/Cropix/Cropix

Vila Ivana Meštrovića na Mejama građena je u etapama od 1931. - 1939. godine po projektu Meštrovića, koji je odlučio da građevina bude monumentalna, s neoklasicističkim elementima, poput visokih jonskih stupova na trijemu, i s impozantnim pristupnim stubištem

Duje Klaric/Cropix/Cropix

Zgrada Banovine iznutra

Vojko Basic/Cropix

Zgrada Banovine izgrađena je na Zapadnoj obali nakon velike polemike koja ju je pratila. U prvo vrijeme se namjeravala graditi na istočnom djelu rive, ali je na kraju gradska vlast zamijenila svoj teren kod kuće Matijević na Zapadnoj obali s državnim zemljištem Carinarnice koje se nalazilo na kraju rive. Tako je
Banovina završila na današnjoj lokaciji, a dovršena je 1940.

Mario Todoric/Cropix

Crkva i samostan Gospe od Zdravlja danas
 


Palača Ivanišević

Josko Supic/

Zgrada Nastavnog zavoda za javno zdravstvo SDŽ, poznata kao ”higijenski”, izgrađena je 1933. godine radi spajanja Bakteriološke stanice u Splitu i Higijenskog zavoda u Trogiru. Modernostički objekt sa tri volumena zgrade, složena jedan na drugi, projektirao je Ante Barać


Na mjestu današnje crkve Gospe od Zdravlja nalazila se barokna crkva koju je projektirao Mihovil Luposignoli 1738. godine. Crkva je početkom XX. stoljeća bila veoma trošna, pa je 1931. blagoslovljen kamen temeljac za gradnju novog svetišta

Muzej Grada Splita

Od 1919. do 1923. Petar Senjanović je projektirao i nadgledao radove na probijanju puteva po Marjanu. Po njegovim nacrtima izvedeno je stubište od Trumbićeve obale, do Prve vidilice, a zatim put do Sv. Nikole preko Sedla pa do drugog vrha

Muzej Grada Splita

Nacrt za zgradu koja je podignuta na vrhu Hrvojeve ulice do Bedema Contarini po projektu Vladimira Šubića. Investitor je bio Penzioni zavod iz Ljubljane, a realizacija iz 1933. nešto je drugačija od crteža. Izvedena zgrada na fasadi i u interijeru ima elemente art decoa, a prva je u Splitu imala lift.

Muzej Grada Splita

Gospa od Zdravlja izgrađena je 1937. Lavoslav Horvat je pozvan nakon što je 1931. proveden neuspjeli arhitektonski natječaj. Crkva je izvedena po pojednostavljenom projektu zbog nedostatka sredstava. Umjesto modernističkog novog zvonika obnovljen je stari zvonik bivše barokne crkve

Muzej Grada Splita

Palača Ivanišević (1940.) arhitekta Zlatibora Lukšića, poznata u Splitu i kao zgrada ‘stare Slobodne‘, bila je najviša zgrada u Splitu prije Drugog svjetskog rata. Fotografija iz 1944. prikazuje zgradu oštećenu u bombardiranju 


Hotel Imperijal izgrađen je 1921. godine iznad Bačvica po projektu Fabjana Kaliterne i Vjekoslava Ivaniševića, a 1938. preimenovan je u Hotel Park, kada je na zgradi nadograđen jedan kat i kad je proširena bočnim krilima

Jakov Prkic/Cropix

Zgrada u Hrvojevoj ulici u kojoj je ugradjen prvi lift u Splitu.
 

[OCMUserDisplay] => [OCMCommentsCounter] => [OCMCommentsBlock] => ) [jcfields] => Array ( ) [image] => [imageWidth] => 600 [comments] => Array ( ) [absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/split/izmedu-dva-rata-split-dobiva-prvi-lift-prvi-ravni-krov-nastaju-banovina-galerija-mestrovic-no-za-nesto-vrlo-moderno-splicani-nisu-bili-zainteresirani-1228787 [emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=1b47c86971d5c0a4448504ce62c290f089ac35ef [twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Izme%C4%91u+dva+rata+Split+dobiva+prvi+lift%2C+prvi+ravni+krov%2C+nastaju+Banovina%2C+Galerija+Me%C5%A1trovi%C4%87...%2C+no+za+ne%C5%A1to+vrlo+moderno+Spli%C4%87ani+nisu+bili+zainteresirani&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fizmedu-dva-rata-split-dobiva-prvi-lift-prvi-ravni-krov-nastaju-banovina-galerija-mestrovic-no-za-nesto-vrlo-moderno-splicani-nisu-bili-zainteresirani-1228787 [socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsplit%2Fizmedu-dva-rata-split-dobiva-prvi-lift-prvi-ravni-krov-nastaju-banovina-galerija-mestrovic-no-za-nesto-vrlo-moderno-splicani-nisu-bili-zainteresirani-1228787 )
Array ( [1] => stdClass Object ( [id] => 2 [name] => Superscript Title [value] => POLITIKA - ARHITEKT [type] => textarea [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 2 [alias] => SuperscriptTitle ) [3] => stdClass Object ( [id] => 61 [name] => Contains Infographic [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 4 [alias] => contains_infographic ) [4] => stdClass Object ( [id] => 62 [name] => Without ads [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 5 [alias] => Withoutads ) [5] => stdClass Object ( [id] => 63 [name] => Photo gallery [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 6 [alias] => Photo_gallery ) [6] => stdClass Object ( [id] => 64 [name] => Promo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 7 [alias] => promo ) [8] => stdClass Object ( [id] => 67 [name] => Contains video [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 9 [alias] => contains_video ) [9] => stdClass Object ( [id] => 68 [name] => Premium content [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 10 [alias] => premium_content ) [10] => stdClass Object ( [id] => 69 [name] => Exclude comments [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 11 [alias] => exclude_comments ) [11] => stdClass Object ( [id] => 70 [name] => Open link in new window [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 12 [alias] => open_link_in_new_window ) [12] => stdClass Object ( [id] => 71 [name] => Horizontal crop of the main photo [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 13 [alias] => horizontal_crop_of_the_main_photo ) [13] => stdClass Object ( [id] => 73 [name] => No-index [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 15 [alias] => no_index ) [14] => stdClass Object ( [id] => 74 [name] => No-cache [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 16 [alias] => no_cache ) [15] => stdClass Object ( [id] => 77 [name] => Don't show on the front page [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 17 [alias] => dont_show_on_the_front_page ) [16] => stdClass Object ( [id] => 78 [name] => Related on bottom [value] => ON [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 18 [alias] => related_on_bottom ) [17] => stdClass Object ( [id] => 79 [name] => Live button [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 19 [alias] => live_button ) [26] => stdClass Object ( [id] => 87 [name] => Instant articles [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 28 [alias] => instant_articles ) [27] => stdClass Object ( [id] => 91 [name] => S preporučuje [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 29 [alias] => s_preporucuje ) [28] => stdClass Object ( [id] => 92 [name] => S voli [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 30 [alias] => s_voli ) [29] => stdClass Object ( [id] => 93 [name] => Layout with three photos [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 31 [alias] => layout_with_three_photos ) [30] => stdClass Object ( [id] => 94 [name] => Gallery in the article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 32 [alias] => gallery_in_the_article ) [31] => stdClass Object ( [id] => 95 [name] => Required views [value] => 0 [type] => textfield [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 33 [alias] => required_views ) [32] => stdClass Object ( [id] => 96 [name] => FullHD image [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 34 [alias] => fullhd_image ) [33] => stdClass Object ( [id] => 98 [name] => Paid Article [value] => OFF [type] => radio [group] => 9 [published] => 1 [ordering] => 36 [alias] => paid_article ) )
StoryEditorOCM
SplitPOLITIKA - ARHITEKT

Između dva rata Split dobiva prvi lift, prvi ravni krov, nastaju Banovina, Galerija Meštrović..., no za nešto vrlo moderno Splićani nisu bili zainteresirani

Piše Sandi Vidulić
1. listopada 2022. - 09:42

Za razdoblje između dva svjetska rata, u kojemu se javlja moderna arhitektura u Splitu, važna je promjena političkih okolnosti koje su omogućile znatno veći intenzitet gradnje. Naime, dok su u graditeljstvu Splita prevladavali historicizam i secesija, koje smo pratili u dva prijašnja nastavka, Split je bio gradić od rubne važnosti za Austro-Ugarsku Monarhiju.

Iako je rastao brojem stanovnika u razdoblju od konca 19. st. do Prvog svjetskog rata, čak pretekao brojem stanovnika Zadar koji je bio administrativno središte Kraljevine Dalmacije u sklopu Monarhije, Split pravi uzlet doživljava u novim društveno-političkim okolnostima u kojima se našao nakon sloma Austro-Ugarske.

Zapravo je riječ o situaciji koja nije bila karakteristična za druge dijelove Hrvatske, jer Split ulazi u...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
11. svibanj 2024 15:02