stdClass Object
(
[id] => 13795
[title] => UNESCO-ova zaštita stigla u zadnji čas
[alias] => unesco-ova-zastita-stigla-u-zadnji-cas
[catid] => 296
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] =>
| U dužini oko sedam kilometara i širini dva kilometra grčki kolonisti isparcelizirali su zemlju; nakon 24 stoljeća ostat će to jedina potpuno sačuvana podjela zemljišta na Mediteranu |
| piše jakša fiamengo snimio duje klarić / cropix |
 |
| Kamen s natpisom “posjed Matije Pitejeva” |
Zemlja nije zlato, ali uvijek ima pretpostavke da to bude. Grčkim Paranima, koji su 385./384. prije Krista utemeljili Pharos, današnji Stari Grad, zemlja je bila tolika dragocjenost da su je kolonisti na potezu od današnjih Staroga Grada i Vrboske u dužini oko sedam kilometara i širini dva kilometra ispracelizirali i ne sluteći da će to i nakon 24 stoljeća, u naše vrijeme, biti jedina potpuno sačuvana podjela zemljišta na Mediteranu.
Jedno od najvećih i najplodnijih polja jadranskih otoka sa svojim vodama, a neke su i danas “aktivne”, osobito Garmica, Libora i Vir, omogućilo je gotovo dvoipolmilenijski kontinuitet grada čiji su stanovnici još u antici znali planirati i urediti svoje stanje i imanje.
Tako nasta faroska grčka hora, rimski ager, čije su parcele, zemljišne čestice veličine 1X5 stadija (180 X 900 m), u punom sjaju vidljive iz zrakoplova, začudni primjer organizacije zemljoposjednika.
A oni zacijelo nisu ni slutili da će to prepoznati UNESCO i prije nekoliko dana na sjednici u kanadskom Quebec Cityju ovaj agrarni raritet staviti na svoju listu zaštite (UNESCO’s World Heritage List) kao ravnopravan nizu najznačajnijih i planetarno vrijednih kulturnih i prirodnih cjelina, a takvih je i u Hrvatskoj već sedam – uz Starogradski ager to su stare jezgre Dubrovnika, Splita i Trogira, porečka Eufraziana, šibenska Katedrala te Plitvička jezera.
 |
| Podjela zemljišta najbolje se vidi iz zraka |
Priprosta ruralna nevjesta
 |
| Područje agera prepuno je zidina, ograda, kućica, bunja |
Prženo jakim suncem, koje težake iz vinograda i maslinika tjera već za ranu marendu a vraća ih kad se već bliži vrijeme večere, Starogradsko polje danas leži poput priproste ruralne nevjeste nesvjesne svoje iznimnosti, ovjenčane UNESCO-ovim priznanjem.
No, ovom fenomenu ni izbliza nije bilo lako steći status zaštite, koji sasvim sigurno otvara nove stranice u povijesti drevnoga grada. I sam Paiz, kako mještani zovu svoj grad, dijelom je zahvaćen ovom visokom zaštitom – zapadna granica ide tzv.
Smardećom strodom koja dijeli čuveni Hektorovićev ljetnikovac od Palače Bianchini, u kojoj danas pored ostalog djeluje i Muzej Staroga Grada. Upravo ovaj Muzej, koji vodi Aldo Čavić, a koji je i do sada poticao akcije oko kandidature za UNESCO-ovu listu, naći će se uz sekciju poljara, rendžera, administracije, uže uprave itd., u okviru budućeg neprofitnog Agera d.o.o., agencije za upravljanje starogradskim poljem kao garancije da će se poštovati mjerila UNESCO-a i pučanstvu donijeti prosperitet.
No, morat će se – ističu u Starome Gradu – dosta napraviti na podizanju svijesti o tome što se ovim priznanjem dobilo. O tomu će, između ostalog, biti riječi na press-konferenciji koja je ovog ponedjeljka zakazana u Ministarstvu kulture u Zagrebu.
 |
| Jaksa Dulčić predsjednik Udruge ‘Pulentada’ |
Iako je vrijednost starogrčke parcelizacije Starogradskog polja odavno prepoznata, a to je u 19. stoljeću utvrdio i akademik don Šime Ljubić, koji je vjerojatno, između ostalog, pronašao međašni kamen, svojevrsni “posjednički list” u kamenu, natpis OROS MATHIOS PYTHEO (“posjed Matije Pitejeva”), i izložio ga u zagrebačkom Arheološkom muzeju, čijim je tada bio ravnateljem (kopija se nalazi u muzejskoj zbirci starogradskog dominikanskog samostana, koji je ostao unutar zaštićene zone).
Mnogi su pisali o fenomenu polja i potrebi njegove zaštite, među ostalima i akademik Nenad Cambi, zatim Marin Zaninović, Branko Kirigin, koji je i doktorirao na temu Farosa, ali i mnogi drugi. Poduzimane su i istraživačke ekspedicije, kopanja po lokalitetima, potpomognute i inozemnim arheolozima i stručnjacima za pučko graditeljstvo.
Polja obrubljena suhozidinama postala su “in”, 2005. napravljena je reambulacija sjevernog dijela polja, evidentirana sekundarna naselja, zabilježen veliki broj zidina, ograda, kućica, trima (bunja), gustirni, lokvi, vila rustica (najpoznatija je Kupinovik)...
 |
| Aldo Čavić, ravnatelj Starogradskog muzeja |
Edukacija vlasnika polja
Akcija, koja je krenula početkom devedesetih, privela se kraju zahvaljujući zauzimanju Ministarstva kulture, osobno mr. Bože Boškupića te posebno zahvaljujući konzervatorima Jošku Belamariću, koji je u Quebecu i prisustvovao činu proglašenja agera kao svjetske vrijednosti, i Radoslavu Bužančiću te arheologu Branku Kiriginu i mnogih drugih, čak i onih anonimnih ili manje poznatih koji su članove UNESCO-ove komisije vodili kroz ager i uvjerili ih u kulturološke vrijednosti polja. Nikada nisu htjeli ni čuti za nekakav helidrom, aerodrom, betoniranje, asfaltiranje ili što slično.
Priznanjem u gradiću Quebecu san iz devedesetih – javlja nam Belamarić iz Kanade – konačno se ostvario. No, slijedi dugi proces edukacije ljudi, vlasnika polja, koji ne shvaćaju pravu vrijednost terena.
Naime, iako ima arheoloških ostataka na stotinjak lokaliteta, ovdje nije riječ toliko o arheologiji koliko o očuvanju izvornih vrijednosti terena, očitovanih u životu na njemu, uzdržavanju međa, održanju suhozidina, obrađivanju zemljišta i uzgoju vrijednih kultura, pri čemu će se prioritet dati lozi i maslini, a u tomu će se – po najavama iz Ministarstva poljoprivrede – subvencijama pomoći poljodjelcima.
 |
| Smardeća stroda granica je zaštićenog područja |
A sve ono što je ad hoc bespravno građeno i devastiralo polje prijeći će u nadležnost Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, koje će povesti računa o ambijentalizaciji rasutih poljodjelskih kućica i inzistirati da se svi bespravni objekti, a ne zna im se točan broj, usklade sa zakonom.
Doduše, posljednjih godina, još dok je tekla akcija za UNESCO-ovu kandidaturu, bilo je i drugačijih tonova, ager je godinama devastiran, osobito vikendaškom izgradnjom koja nije vodila računa o kamenu i autohtonim ambijentalnim vrijednostima krajolika.
Ljudi su antiku i njenu centurijaciju doživljavali kao zapreku u bespravnoj obiteljskoj gradnji, a ona se odvijala pod maskom izgradnje poljskih kućica. Upis u registar spomenika i inače se na terenu doživljava kao petljanje države u lokalnu samoupravu i ometanje privatnosti i razvoja.
Disonantne intonacije išle su dotle da su “starosjedioci”, ali i oni novi, koji su kupili zemlju (ona navodno stoji šest eura po kvadratu, ali je rijetko tko hoće prodati jer očekuje što će se u bliskoj budućnosti dogoditi), za sebe govorili kako su taoci antike, a kad se počelo asfaltirati središnji put i graditi zračna luka – sve je za ager poprimilo dramatične razmjere.
Nestat će biljezi, poput onoga imenom omfalos, pupak polja, na središnjem raskrižju, odmah uz uzletno-sletnu stazu priručnog aerodroma.
Šansa za kvalitetan turizam
 |
| Posuđe nađeno na području agera |
Srećom, gradnje su zaustavljene, asfalt nije zacrnio ager zahvaljujući brojnim akcijama intelektualaca iz Paiza te osobito Muzeju Staroga grada, koje je s niz napisa i pisama podigao u javnosti veliku prašinu, te volonterskoj Ekološkoj udruzi “Pulentoda”, koja je čistila divlje deponije i krupni otpad, automobilske olupine te pločama dodatno označavala pojedine lokacije u polju i okolo: Purkin Kuk, Kupinovik, Maslinovik, Hum-Sv. Vid...
Niz ljudi je promijenilo mišljenje, u akciju kandidature uključila se i splitska Micro Grupa koja je izradila plan upravljanja agerom... Ako se za Stari Grad, u koji se doseliše Parani tijekom grčke kolonizacije Jadrana i uz izgradnju gradskih bedema podijeliše plodno polje na više od 70 pravokutnih čestica da bi oko 1000 doseljenika uzgajalo vjerojatno žitarice kao temeljni proizvod za život, do sada u svijetu nije znalo, sad je njegova plodna zemlja zlatnim slovima upisana u UNESCO-ovu knjigu.
Zemlja je postala zlatna s neslućenim razvojnim mogućnostima, sa šansom kvalitetnog turizma koji bi trajao duže od vrućih ljetnih dana kao što je ovaj kad smo polje posjetili, osjetili njegovu prašinu i miris meke crvenice, osluškivali govor kamenih gomila, suhozidina, bunja i čatrnja, kušali njegov plavac, sauvignon, pinot bijeli, pozdravljali bicikliste i seljake koji su polako, poput vremena koje je na otoku uvijek sporije nego drugdje, dolazili ili se vraćali s polja, sa svojih ljetina... S polja, koja ne vole bagere, nego pitomije ručne kultivatore.
 |
| Uređena biciklistička staza |
Gradonačelnik Haladić: Čeka nas puno posla
Može se sve po papirima vidjeti. Još lani smo prihvatili Plan upravljanja Starogradskim agerom, ljudi se informiraju što nam sve ovo znači. Sretan sam zbog UNESCO-ova priznanja.
I do sada je sve bilo pod zaštitom, ali se ništa nije znalo. Sada će se uprava agerom institucionalizirati i svi će znati na čemu su. Predvidjeli smo ovo, i naš kalendar za ovu godinu, načinio ga je Mladen Plančić, praktično je promovirao ovo što danas imamo. Čeka nas puno posla.
|
Pavetovo vino iz srca agera
Paveto Petrić Pavino, trgovac po zanimanju, sav se okrenuo zemlji: na dva hektara zemlje u srcu agera uzgaja lozu (plavac, sauvignon, pinot bijeli...), ima oko 160 maslina, četiri ovce, legalnu poljsku kućicu i – zadovoljstvo. Gušt. Zemlju je stekao po ženi (”našila se jubov i donila poje”), vino “Pavino” unaprijed proda.
Predsjednik komisije UNESCO-a zaljubio se u njegovo vino i lobirao za – zaštitu. Sve zna o vinu, uzgoju, oplemenjivanju tla, održavanja, oksidantima, pesticidima, tajnom životu tla...
Ne zna za Belu Hamvasa, ali zna mnogo o filozofiji vina. Kaže da je vinarstvo umjetnost, da kamen zna govoriti, da treba educirati vinogradare, da UNESCO znači mnogo za razvoj agera.
|
Fotografije agera iz zraka
Francesca Radcliffe specijalistica je za zračnu arheologiju. Snimala je Jordan, Dorset, Pugliu, Ager (prije petnaestak godina). Inače, ager je velika fascinacija fotografa, ima ih bezbroj, od Pervana do anonimaca.
Nažalost, zrakoplov s agerske priručne piste za našeg boravka u ageru bio je zauzet u Dubrovniku, pa naš fotoreporter Duje Klarić nije mogao poletjeti i snimati, pa smo koristili fotografiju Francesce Radcliffe.
|
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => U dužini oko sedam kilometara i širini dva kilometra grčki kolonisti isparcelizirali su zemlju; nakon 24 stoljeća ostat će to jedina potpuno sačuvana podjela zemljišta na Mediteranu
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Reporteri SD na starogrčkoj hori, odnosno starorimskom ageru koji je UNESCO prošloga tjedna stavio na popis svjetske spomeničke baštine
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2008-07-12 15:50:03
[created_by] => 38
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2008-07-12 16:21:31
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2008-07-13 11:31:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 4358
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 296
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije o modi i ljepoti.
[menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, stil, moda, ljepota
[secure] => 0
[page_title] => Stil
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2008/07/13/nedjeljna/AGER_STARIGRADSKO_POLJE1-10.1Thumbnail.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "350x219"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 296
[name] => Stil
[alias] => stil
[description] =>
[parent] => 260
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 2
[params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 7423589 Threads: 2 Questions: 1597565995 Slow queries: 4742027
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 110459229
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 57
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front02
[password] => b3hX5DrKwjx6
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /sd-plus/stil
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 376
[name] => Arhiva
[alias] => arhiva
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /arhiva
)
)
[link] => /sd-plus/stil/unesco-ova-zastita-stigla-u-zadnji-cas-13795
[printLink] => /sd-plus/stil/unesco-ova-zastita-stigla-u-zadnji-cas-13795?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 19902
[name] => STARIGRAD
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => starigrad
[link] => /tag/starigrad
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 321472
[name] => UNESCO
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => unesco
[link] => /tag/unesco
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => U dužini oko sedam kilometara i širini dva kilometra grčki kolonisti isparcelizirali su zemlju; nakon 24 stoljeća ostat će to jedina potpuno sačuvana podjela zemljišta na Mediteranu
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Reporteri SD na starogrčkoj hori, odnosno starorimskom ageru koji je UNESCO prošloga tjedna stavio na popis svjetske spomeničke baštine
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => UNESCO-ova zaštita stigla u zadnji čas
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-11-05-57-07-38
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2008/07/13/nedjeljna/AGER_STARIGRADSKO_POLJE1-10.1Thumbnail.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2008/07/13/nedjeljna/AGER_STARIGRADSKO_POLJE1-10.1Thumbnail.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}
| U dužini oko sedam kilometara i širini dva kilometra grčki kolonisti isparcelizirali su zemlju; nakon 24 stoljeća ostat će to jedina potpuno sačuvana podjela zemljišta na Mediteranu |
| piše jakša fiamengo snimio duje klarić / cropix |
|
| Kamen s natpisom “posjed Matije Pitejeva” |
Zemlja nije zlato, ali uvijek ima pretpostavke da to bude. Grčkim Paranima, koji su 385./384. prije Krista utemeljili Pharos, današnji Stari Grad, zemlja je bila tolika dragocjenost da su je kolonisti na potezu od današnjih Staroga Grada i Vrboske u dužini oko sedam kilometara i širini dva kilometra ispracelizirali i ne sluteći da će to i nakon 24 stoljeća, u naše vrijeme, biti jedina potpuno sačuvana podjela zemljišta na Mediteranu.
Jedno od najvećih i najplodnijih polja jadranskih otoka sa svojim vodama, a neke su i danas “aktivne”, osobito Garmica, Libora i Vir, omogućilo je gotovo dvoipolmilenijski kontinuitet grada čiji su stanovnici još u antici znali planirati i urediti svoje stanje i imanje.
Tako nasta faroska grčka hora, rimski ager, čije su parcele, zemljišne čestice veličine 1X5 stadija (180 X 900 m), u punom sjaju vidljive iz zrakoplova, začudni primjer organizacije zemljoposjednika.
A oni zacijelo nisu ni slutili da će to prepoznati UNESCO i prije nekoliko dana na sjednici u kanadskom Quebec Cityju ovaj agrarni raritet staviti na svoju listu zaštite (UNESCO’s World Heritage List) kao ravnopravan nizu najznačajnijih i planetarno vrijednih kulturnih i prirodnih cjelina, a takvih je i u Hrvatskoj već sedam – uz Starogradski ager to su stare jezgre Dubrovnika, Splita i Trogira, porečka Eufraziana, šibenska Katedrala te Plitvička jezera.
|
| Podjela zemljišta najbolje se vidi iz zraka |
Priprosta ruralna nevjesta
|
| Područje agera prepuno je zidina, ograda, kućica, bunja |
Prženo jakim suncem, koje težake iz vinograda i maslinika tjera već za ranu marendu a vraća ih kad se već bliži vrijeme večere, Starogradsko polje danas leži poput priproste ruralne nevjeste nesvjesne svoje iznimnosti, ovjenčane UNESCO-ovim priznanjem.
No, ovom fenomenu ni izbliza nije bilo lako steći status zaštite, koji sasvim sigurno otvara nove stranice u povijesti drevnoga grada. I sam Paiz, kako mještani zovu svoj grad, dijelom je zahvaćen ovom visokom zaštitom – zapadna granica ide tzv.
Smardećom strodom koja dijeli čuveni Hektorovićev ljetnikovac od Palače Bianchini, u kojoj danas pored ostalog djeluje i Muzej Staroga Grada. Upravo ovaj Muzej, koji vodi Aldo Čavić, a koji je i do sada poticao akcije oko kandidature za UNESCO-ovu listu, naći će se uz sekciju poljara, rendžera, administracije, uže uprave itd., u okviru budućeg neprofitnog Agera d.o.o., agencije za upravljanje starogradskim poljem kao garancije da će se poštovati mjerila UNESCO-a i pučanstvu donijeti prosperitet.
No, morat će se – ističu u Starome Gradu – dosta napraviti na podizanju svijesti o tome što se ovim priznanjem dobilo. O tomu će, između ostalog, biti riječi na press-konferenciji koja je ovog ponedjeljka zakazana u Ministarstvu kulture u Zagrebu.
|
| Jaksa Dulčić predsjednik Udruge ‘Pulentada’ |
Iako je vrijednost starogrčke parcelizacije Starogradskog polja odavno prepoznata, a to je u 19. stoljeću utvrdio i akademik don Šime Ljubić, koji je vjerojatno, između ostalog, pronašao međašni kamen, svojevrsni “posjednički list” u kamenu, natpis OROS MATHIOS PYTHEO (“posjed Matije Pitejeva”), i izložio ga u zagrebačkom Arheološkom muzeju, čijim je tada bio ravnateljem (kopija se nalazi u muzejskoj zbirci starogradskog dominikanskog samostana, koji je ostao unutar zaštićene zone).
Mnogi su pisali o fenomenu polja i potrebi njegove zaštite, među ostalima i akademik Nenad Cambi, zatim Marin Zaninović, Branko Kirigin, koji je i doktorirao na temu Farosa, ali i mnogi drugi. Poduzimane su i istraživačke ekspedicije, kopanja po lokalitetima, potpomognute i inozemnim arheolozima i stručnjacima za pučko graditeljstvo.
Polja obrubljena suhozidinama postala su “in”, 2005. napravljena je reambulacija sjevernog dijela polja, evidentirana sekundarna naselja, zabilježen veliki broj zidina, ograda, kućica, trima (bunja), gustirni, lokvi, vila rustica (najpoznatija je Kupinovik)...
|
| Aldo Čavić, ravnatelj Starogradskog muzeja |
Edukacija vlasnika polja
Akcija, koja je krenula početkom devedesetih, privela se kraju zahvaljujući zauzimanju Ministarstva kulture, osobno mr. Bože Boškupića te posebno zahvaljujući konzervatorima Jošku Belamariću, koji je u Quebecu i prisustvovao činu proglašenja agera kao svjetske vrijednosti, i Radoslavu Bužančiću te arheologu Branku Kiriginu i mnogih drugih, čak i onih anonimnih ili manje poznatih koji su članove UNESCO-ove komisije vodili kroz ager i uvjerili ih u kulturološke vrijednosti polja. Nikada nisu htjeli ni čuti za nekakav helidrom, aerodrom, betoniranje, asfaltiranje ili što slično.
Priznanjem u gradiću Quebecu san iz devedesetih – javlja nam Belamarić iz Kanade – konačno se ostvario. No, slijedi dugi proces edukacije ljudi, vlasnika polja, koji ne shvaćaju pravu vrijednost terena.
Naime, iako ima arheoloških ostataka na stotinjak lokaliteta, ovdje nije riječ toliko o arheologiji koliko o očuvanju izvornih vrijednosti terena, očitovanih u životu na njemu, uzdržavanju međa, održanju suhozidina, obrađivanju zemljišta i uzgoju vrijednih kultura, pri čemu će se prioritet dati lozi i maslini, a u tomu će se – po najavama iz Ministarstva poljoprivrede – subvencijama pomoći poljodjelcima.
|
| Smardeća stroda granica je zaštićenog područja |
A sve ono što je ad hoc bespravno građeno i devastiralo polje prijeći će u nadležnost Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja, koje će povesti računa o ambijentalizaciji rasutih poljodjelskih kućica i inzistirati da se svi bespravni objekti, a ne zna im se točan broj, usklade sa zakonom.
Doduše, posljednjih godina, još dok je tekla akcija za UNESCO-ovu kandidaturu, bilo je i drugačijih tonova, ager je godinama devastiran, osobito vikendaškom izgradnjom koja nije vodila računa o kamenu i autohtonim ambijentalnim vrijednostima krajolika.
Ljudi su antiku i njenu centurijaciju doživljavali kao zapreku u bespravnoj obiteljskoj gradnji, a ona se odvijala pod maskom izgradnje poljskih kućica. Upis u registar spomenika i inače se na terenu doživljava kao petljanje države u lokalnu samoupravu i ometanje privatnosti i razvoja.
Disonantne intonacije išle su dotle da su “starosjedioci”, ali i oni novi, koji su kupili zemlju (ona navodno stoji šest eura po kvadratu, ali je rijetko tko hoće prodati jer očekuje što će se u bliskoj budućnosti dogoditi), za sebe govorili kako su taoci antike, a kad se počelo asfaltirati središnji put i graditi zračna luka – sve je za ager poprimilo dramatične razmjere.
Nestat će biljezi, poput onoga imenom omfalos, pupak polja, na središnjem raskrižju, odmah uz uzletno-sletnu stazu priručnog aerodroma.
Šansa za kvalitetan turizam
|
| Posuđe nađeno na području agera |
Srećom, gradnje su zaustavljene, asfalt nije zacrnio ager zahvaljujući brojnim akcijama intelektualaca iz Paiza te osobito Muzeju Staroga grada, koje je s niz napisa i pisama podigao u javnosti veliku prašinu, te volonterskoj Ekološkoj udruzi “Pulentoda”, koja je čistila divlje deponije i krupni otpad, automobilske olupine te pločama dodatno označavala pojedine lokacije u polju i okolo: Purkin Kuk, Kupinovik, Maslinovik, Hum-Sv. Vid...
Niz ljudi je promijenilo mišljenje, u akciju kandidature uključila se i splitska Micro Grupa koja je izradila plan upravljanja agerom... Ako se za Stari Grad, u koji se doseliše Parani tijekom grčke kolonizacije Jadrana i uz izgradnju gradskih bedema podijeliše plodno polje na više od 70 pravokutnih čestica da bi oko 1000 doseljenika uzgajalo vjerojatno žitarice kao temeljni proizvod za život, do sada u svijetu nije znalo, sad je njegova plodna zemlja zlatnim slovima upisana u UNESCO-ovu knjigu.
Zemlja je postala zlatna s neslućenim razvojnim mogućnostima, sa šansom kvalitetnog turizma koji bi trajao duže od vrućih ljetnih dana kao što je ovaj kad smo polje posjetili, osjetili njegovu prašinu i miris meke crvenice, osluškivali govor kamenih gomila, suhozidina, bunja i čatrnja, kušali njegov plavac, sauvignon, pinot bijeli, pozdravljali bicikliste i seljake koji su polako, poput vremena koje je na otoku uvijek sporije nego drugdje, dolazili ili se vraćali s polja, sa svojih ljetina... S polja, koja ne vole bagere, nego pitomije ručne kultivatore.
|
| Uređena biciklistička staza |
Gradonačelnik Haladić: Čeka nas puno posla
Može se sve po papirima vidjeti. Još lani smo prihvatili Plan upravljanja Starogradskim agerom, ljudi se informiraju što nam sve ovo znači. Sretan sam zbog UNESCO-ova priznanja.
I do sada je sve bilo pod zaštitom, ali se ništa nije znalo. Sada će se uprava agerom institucionalizirati i svi će znati na čemu su. Predvidjeli smo ovo, i naš kalendar za ovu godinu, načinio ga je Mladen Plančić, praktično je promovirao ovo što danas imamo. Čeka nas puno posla.
|
Pavetovo vino iz srca agera
Paveto Petrić Pavino, trgovac po zanimanju, sav se okrenuo zemlji: na dva hektara zemlje u srcu agera uzgaja lozu (plavac, sauvignon, pinot bijeli...), ima oko 160 maslina, četiri ovce, legalnu poljsku kućicu i – zadovoljstvo. Gušt. Zemlju je stekao po ženi (”našila se jubov i donila poje”), vino “Pavino” unaprijed proda.
Predsjednik komisije UNESCO-a zaljubio se u njegovo vino i lobirao za – zaštitu. Sve zna o vinu, uzgoju, oplemenjivanju tla, održavanja, oksidantima, pesticidima, tajnom životu tla...
Ne zna za Belu Hamvasa, ali zna mnogo o filozofiji vina. Kaže da je vinarstvo umjetnost, da kamen zna govoriti, da treba educirati vinogradare, da UNESCO znači mnogo za razvoj agera.
|
Fotografije agera iz zraka
Francesca Radcliffe specijalistica je za zračnu arheologiju. Snimala je Jordan, Dorset, Pugliu, Ager (prije petnaestak godina). Inače, ager je velika fascinacija fotografa, ima ih bezbroj, od Pervana do anonimaca.
Nažalost, zrakoplov s agerske priručne piste za našeg boravka u ageru bio je zauzet u Dubrovniku, pa naš fotoreporter Duje Klarić nije mogao poletjeti i snimati, pa smo koristili fotografiju Francesce Radcliffe.
|
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/stil/unesco-ova-zastita-stigla-u-zadnji-cas-13795
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=5810c6b486d7abd491bd7c0fe216b4a46731687b
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=UNESCO-ova+za%C5%A1tita+stigla+u+zadnji+%C4%8Das&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fstil%2Funesco-ova-zastita-stigla-u-zadnji-cas-13795
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fstil%2Funesco-ova-zastita-stigla-u-zadnji-cas-13795
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => U dužini oko sedam kilometara i širini dva kilometra grčki kolonisti isparcelizirali su zemlju; nakon 24 stoljeća ostat će to jedina potpuno sačuvana podjela zemljišta na Mediteranu
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => Reporteri SD na starogrčkoj hori, odnosno starorimskom ageru koji je UNESCO prošloga tjedna stavio na popis svjetske spomeničke baštine
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
11. svibanj 2024 07:57
