stdClass Object
(
[id] => 226047
[title] => Dr. Tonči Tadić: Iz gliba nas mogu izvući samo visoke tehnologije
[alias] => dr-tonci-tadic-iz-gliba-nas-mogu-izvuci-samo-visoke-tehnologije
[catid] => 297
[published] => 1
[introtext] =>
[fulltext] => Energetska budućnost svijeta kroji se u Francuskoj, u mjestu Cadarache
kraj Marseillesa, gdje se gradi prvi svjetski fuzijski reaktor (ITER,
International Thermonuclear Experimental Reactor). Radi se o golemom
projektu, praktično započetom 2007. godine, pripremanom još puno ranije,
vrijednom 13 milijardi eura, na kojemu surađuju zemlje EU-a, SAD,
Rusija, Indija, Kina, Japan i Koreja.
Budući da je Hrvatska članica
EU-a, i hrvatske tvrtke dobivaju šansu sudjelovati u tom projektu svojim
proizvodima, pameću i iskustvom, te zaraditi dio od šest i pol
milijardi eura, koliko EU želi investirati u ovaj projekt. A na koji
način sudjelovati, bila je tema nedavnog prvog susreta hrvatskih
gospodarstvenika i znanstvenika koji su krajem siječnja organizirali
Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatska fuzijska istraživačka jedinica
(CRU).
Jedan od sudionika tog susreta bio je dr.
Tonči Tadić,
nuklearni fizičar s Instituta “Ruđer Bošković”, hrvatski predstavnik u
EURATOM-u, koordinator CRU-a, te član Upravnog odbora europske Agencije
Fuzija za energiju (F4E), koja koordinira i provodi natječaje za
fuzijsku energiju i koja je, utoliko, od velike važnosti i za hrvatske
tvrtke koje bi se natjecale za nabavu i druge poslove vezane uz ITER.
“Ovo
je bilo prvi put da se, nakon dvadeset godina meditacije o spajanju
gospodarstva i znanosti, to doista i dogodi”, rekao je Tadić o konačnom
susretu gospodarstvenika i znanstvenika. U razgovoru za Spektar
detaljnije je objasnio svrhu i važnost gradnje ITER-a, prilike koje se
tim projektom otvaraju hrvatskim fakultetima, institutima i tvrtkama,
kao i svoju ulogu u svemu tome
»
ITER se zajedničkim snagama i novcem gradi već sedam godina. Kakav je
to, zapravo, projekt? Od kakvog je značenja za energetsku budućnost
Europe i svijeta?
- ITER je najveći znanstveni eksperiment danas. Sa
svojom cijenom od 13 milijardi eura skuplji je od LHC-a u CERN-u, kojemu
je cijena devet milijardi eura, a s druge strane usporediv je s troškom
Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Cilj je postići stabilnu
fuzijsku reakciju na Zemlji ili “goruću plazmu” koja grije samu sebe
fuzijskim reakcijama, u procesu koji traje dok se god u plazmu ubacuje
gorivo, tj. deuterij i tricij.
Pored toga, na ITER-u bi se testirao
cijeli niz tehnologija koje su potrebne za rad fuzijske elektrane, od
magnetske kontrole vruće plazme, preko njenog grijanja mikrovalovima i
testiranja novih materijala izdržljivih na jako zračenje, do koncepta
proizvodnje tricija. “Goruću plazmu” imamo u središtu Sunca i drugih
zvijezda gdje je drži na okupu gravitacija, a na ITER-u je cilj
kontrolirati je magnetskim poljem.
» U čemu se fuzijski reaktor
razlikuje od klasičnog nuklearnog reaktora? Hoće li takav način
dobivanja energije biti i sigurniji, s obzirom na sve opasnosti koje
prijete iz ‘običnih’ NE, te s obzirom na to da se nuklearni otpad mora
zbrinjavati na dugi vremenski rok, predstavljajući, zapravo, stalnu
opasnost?
- Kod fuzijskog reaktora nema potrebe obogaćivanja
nuklearnog goriva. Nema ni potrebe za reprocesiranje istrošenog
nuklearnog goriva ili za njegovo zbrinjavanje na tisuće godina kao kod
“klasičnih” nuklearki. Ostaje naravno problem nisko i
srednje-radioaktivnog otpada, no on bi se čuvao u sklopu same fuzijske
elektrane oko sto godina. Pored toga, nema šanse da se dogodi
nekontrolirana lančana reakcija kao u Černobilu.
Fuzijska elektrana je
slična plinskom kuhalu - zatvorite dotok plina i reakcija prestaje.
Ovdje su gorivo plinoviti izotopi vodika deuterij i tricij i to u vrlo
maloj količini. U ITER-u ili elektrani DEMO bi osam grama plinskog
goriva bilo rašireno na oko osam tisuća metara kubnih. Fuzijska
elektrana snage 2 GW trošila bi 200 kilograma deuterija godišnje i oko
šest tona litija iz kojeg bi se u samoj elektrani proizvodio tricij. Za
istu proizvedenu snagu trebalo bi godišnje tri milijuna tona ugljena ili
1,5 milijuna tona nafte.
Međutim, radi dobivanja “goruće plazme”
fuzijski reaktor ITER i fuzijska elektrana moraju biti veliki: da bi
imali dovoljno veliki volumen plina, te da bi mogli postići dovoljno
veliku temperaturu - oko 150 milijuna 0C, a bez opasnosti za stijenke
reaktora. Snaga fuzijskih elektrana zato će isto biti velika - oko 2 GW.
» Koliko bi fuzijskih reaktora, odnosno elektrana trebalo da se zadovolje energetske potrebe u Hrvatskoj, Europi, svijetu?
-
Bit će to zapravo strateški energetski objekti u svakoj zemlji.
Usporedbe radi, nuklearka u Krškom ima snagu od 0.68 GW,
termoelektrana-toplana Zagreb 0.8 GW, a termoelektrana Plomin 0.3 GW.
Hrvatska polovica u Krškom daje nam oko 15 posto potrebne električne
energije. EU proizvede godišnje 3,2 milijuna GWh električne energije, od
čega je 55 posto iz termoelektrana.
Čak 27 posto električne energije EU
proizvedu nuklearne elektrane, a 18 posto otpada na sve obnovljive
izvore, uključujući i hidroelektrane. Pri tome EU uvozi 52 posto svojih
potreba za fosilnim gorivima! U ostatku svijeta je udio termoelektrana
još i veći. Zato za fuzijskom energijom posebno čeznu svi koji danas
većinom uvoze fosilna goriva: EU, Kina, Indija, Japan, Koreja.
» Kad bismo mogli koristiti energiju iz fuzijskih elektrana?
-
EU je postavio rokove pred agenciju F4E i konzorcij EuroFusion, čiji je
član i CRU: do 2022. treba dovršiti ITER, koji bi do 2027. trebao
postići “goruću plazmu”. Prva fuzijska elektrana DEMO gradila bi se u
desetljeću nakon toga, tj. oko 2035. godine. Postigne li se sve to,
Energetska budućnost svijeta bit će posve drukčija jer ćemo raspolagati
obiljem energije. Što opet znači bitno manju emisiju CO2.
» Kakve tvrtke dobivaju posao u projektu ITER, što je presudno za uspjeh?
-
Profili tvrtki kakve se traži za ITER su razni: građevinci, izvođači
metalnih konstrukcija, spremnika za plin i cjevovoda, tvrtke za naprednu
metalurgiju, s iskustvom u radu s cjevovodima tekućeg helija, tvrtke
specijalizirane za nadzor i servisiranje komponenti u području s jakom
radijacijom, izvođači elektroničke opreme i specijalnih kabela i slično.
No da biste se uopće mogli natjecati, treba proći zahtjevan postupak
registracije pri Agenciji Fuzija za energiju.
» Zašto među tisuću tvrtki koje imaju licenciju za ITER nema ni jedne iz Hrvatske? Kad bi se to moglo promijeniti?
-
Ni jedna tvrtka nije ni mogla dobiti posao prije 1. srpnja 2013., jer
F4E smije dati posao jedino tvrtkama iz zemalja-članica EU-a. Dakle,
naše tvrtke da su i htjele nisu se mogle registrirati. Pored toga,
cijela ova priča je bila donedavno nepoznata u Hrvatskoj - sve do
osnivanja Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice, te imenovanja dr.
Stjepka Fazinića i mene za članove Upravnog odbora Agencije Fuzija za energiju, odnosno mr.
Maje Pokrovac
iz Hrvatske udruge poslodavaca za ILO ili povjerenicu za Industriju
F4E. Time se Hrvatska i formalno uključila u F4E.
U svom nastupu u HUP-u
želio sam okupljenim poslovnim ljudima opisati da ono što od njih traži
ITER nije nedostižno, da imaju što ponuditi i da se ima smisla
angažirati na tim natječajima. Pratimo dakle natječaje i obavještavamo
one tvrtke u Hrvatskoj koje bi to trebalo zanimati, odnosno
prosljeđujemo im ankete o tehnološkim rješenjima koje od njih traži F4E,
te koristimo svaku priliku za lobiranje u korist naših tvrtki. Maja
Pokrovac sudjeluje na koordinacijama europskih ILO na kojima se
razmjenjuju informacije i traže partnerstva za zajednički nastup na
natječajima.
» Kakve su nam mogućnosti, čime hrvatske tvrtke mogu konkurirati? Možete li izdvojiti neke od njih koje su za to sposobne?
-
Imamo čak dvije tvrtke - Inetek i Hrid - koje izrađuju i koriste
daljinski upravljane robote za nadzor i popravak cjevododa u ozračenim
dijelovima nuklearnih elektrana. Imamo barem jednu tvrtku - Alfatim - za
napredne legure bakra ili volframa koje se koriste u oklopu ITER-a.
Imamo niz tvrtki za napredne metalne konstrukcije - recimo škverove,
tvrtke za izradu zahtjevnih kabela ili kontakata i provodnika - Flexivod
i Elka, te brojne tvrtke za izradu napredne elektronike.
RIZ i dalje
izrađuje radioodašiljače kojim se može grijati plazma u fuzijskim
postrojenjima. Uz to, Koordinacija fuzijskih tvrtki pri HUP-u želi
suradnju s ustanovama iz Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice:
Institutom “Ruđer Bošković“, Institutom za fiziku, Prirodoslovno
matematičkim fakultetom, Fakultetom elektrotehnike i računarstva,
Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, te Sveučilištem
Rijeka, jer na nekim natječajima bi trebali nastupiti mini konzorciji
sastavljeni od par tvrtki i par znanstvenih ustanova.
Na tom tragu je,
uostalom, i pisana fuzijska strategija EURATOM-a - “Fusion Roadmap”. Bez
znanstvene podloge i pomoći CRU teško je razumjeti što se zapravo traži
u natječajima Agencije Fuzija za energiju. Već desetljećima se u
Hrvatskoj govori o spajanju gospodarstva i industrije, a suradnja
Koordinacije fuzijskih tvrtki pri HUP-u i CRU-a je upravo to!
»
Rekli ste mi da vas je pozitivno frapiralo to što smo “na tri
četvrtine natječaja imali s čime izaći”, a “jedna četvrtina natječaja
kao da je pisana za hrvatske firme”. Možete li to dodatno objasniti?
-
Pozitivno me frapiralo u prvom redu to što nismo tehnološki zaostali,
nego smo na razini potreba ITER-a i imamo se čime natjecati, nakon što
smo uz pomoć HUP-a sagledali mogućosti domaćih tvrtki. Kod nas se naime
često smatra kako Hrvatska nije tehnološki sposobna za ništa više od
kuhanja kave ili betoniranja sa i bez armature.
Hrvatsku međutim iz
gliba može izvući samo proizvodnja i visoke tehnologije, a ITER je dobra
prilika za to. Drugo, pozitivno me frapiralo to što hrvatski poslovni i
znanstveni sektor ne kukaju i ne traže pomoć države, nego pokazuju
inicijativu i žele se odmjeriti s konkurencijom u Europskoj uniji.
»
U Hrvatskoj ste dugo bili poznatiji kao političar nego kao fizičar;
pamti vas se kao aktivnog saborskog zastupnika HSP-a. Koliko ste danas
politički aktivni - ili je fizika pomela politiku?
- Nisam aktivan
kada je riječ o stranačkoj politici ili domaćoj politici općenito. No
predsjednik sam think-tanka Euro-Mediteranski Forum (EMEF) iz Splita
koji se bavi vanjskom politikom EU-a na Mediteranu i ulogom Hrvatske na
ovom prostoru sa svih aspekata: sigurnost, dijalog religija i kultura,
urbani razvoj, promet, zaštita mora, ekologija, voda, energetika itd.
Ponosan sam što su
Jakša Miličić,
Alen Soldo,
Maja Fredotović,
Ranko Goić,
Pero Reić,
Senad Bajramović,
Igor Tabak i
Stipe Božić
članovi EMEF-a. Od listopada 2012.
EMEF je hrvatski član uglednog
konzorcija EuroMeSCo, koji okuplja 95 think-tankova i instituta iz EU-a i
mediteranskih zemalja. To nam je doista veliko priznanje za
višegodišnji rad na tom području. EuroMeSCo priprema za Europsku
komisiju analize o vanjskoj politici na Mediteranu, u tu svrhu ga je
2008. Europska komisija i osnovala. Od listopada 2013. EMEF je u
posebnoj radnoj skupini EuroMeSCo-a za praćenje i analizu Arapskog
proljeća za potrebe EU-a. Tu radnu skupinu čini samo 12 think-tankova iz
EU-a, Egipta i Turske, što je također priznanje našem radu. Politički
smo dakle aktivni, ali na strateškoj razini EU-a i Mediterana.
»
Zalagali ste se za uvođenje gospodarskog pojasa, osnivanje obalne straže
itd. Što danas smatrate svojim najvećim političkim uspjehom?
- To
što sam uspio pokrenuti neke političke inicijative, odnosno što sam
uspio uvjeriti vladajuću većinu u oba mandata da prihvati moje zakonske
prijedloge, od kojih su neki zaživjeli u praksi u pomalo izmijenjenom
obliku - recimo Zakon o sukobu interesa, Zakon o primopredaji vlasti,
Zakon o hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru, Odluka o
proglašenju gospodarskog pojasa, Zaključak o obeštećenju vlasnika
nacionaliziranih brodova itd.
Neki nažalost nisu, poput Fonda za zaštitu
radnika pri stečaju, Dobrovoljne pomoćne Obalne straže, ili inicijative
za optički kabel do svakog stana. Žalosti me što saborski zastupnici ne
koriste mogućnost predlaganja novih zakona ili iniciranja saborskih
rasprava o temama od javnog interesa kao što sam to ja činio.
Lidija Gnjidić
Prilika za škverove
Što sve traži postupak registracije tvrtke pri Agenciji F4E da bi se mogla natjecati za posao u projektu ITER?
- Nakon ispunjavanja svih potrebnih formulara, vašu tvrtku
provjerava business intelligence služba F4E, kako im se ne bi podvalila
neka tvrtka koja tamo ne bi smjela biti. Jer posao ne mogu dobiti tvrtke
koje su u stečaju, koje su imale problema sa zakonom, koje “peru”
mafijaški novac i sl. Bitne su i poslovne reference i bonitet, ali i ISO
standardi. No svi natječaji nisu isti, njihov oblik varira ovisno o
tome je li neka komponenta znanstveno i tehnološki definirana ili nije.
Ako jest, onda je to tzv. otvoreni natječaj kod kojeg se traži
najjeftinijeg ponuđača za traženo tehnološko rješenje.
Ako nije, onda je
to druga krajnost ili tzv. pregovarački natječaj namijenjen
prikupljanju ponuda s tehnološkim rješenjima, nakon čega se provode
pregovori s 2-3 izabrana ponuđača, a posao dobiva onaj koji nudi
najbolje tehnološko rješenje, ne nužno najjftinije. Postoje još dvije
varijante natječaja između ovih krajnosti. Pri tome treba znati
sljedeće: tvrtke koje su registrirane pri F4E za gradnju ITER su one
koje će sutra biti uzete u obzir za gradnju DEMO i svake druge fuzijske
elektrane. Uz to je registracija hrvatske tvrtke pri F4E već referenca
sama po sebi! Ako se pak dobije posao na ITER-u, onda je to referenca i
za tržišta Japana, SAD-a, Rusije, Kine i Indije.
Pored toga, EU često
daje pojedinu fuzijsku opremu ostalim partnerima u ITER-u, a tu opremu
onda izrađuju tvrtke koje preko natječaja izabere F4E. Recimo, za
japanski supravodljivi fuzijski reaktor JT-60SA trebalo je početkom
2013. izraditi šest kuglastih spremnika za helij, svaki po 250 m3, za
što su naši škverovi vjerujem sposobni. Za indijski fuzijski reaktor
trebalo je 2012. izraditi radioodašiljač za mikrovalno grijanje plazme, a
koliko znam Indijcima bi odgovarala i ponuda RIZ-a na takvim poslovima.
Imamo dakle što ponuditi.
|
[video] =>
[gallery] =>
[extra_fields] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => 'Nema šanse da se dogodi nekontrolirana lančana reakcija kao u Černobilu. Fuzijska elektrana je slična plinskom kuhalu - zatvorite dotok plina i reakcija prestaje'
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => iskoraci
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[extra_fields_search] => *
[created] => 2014-02-14 09:12:01
[created_by] => 38
[created_by_alias] =>
[checked_out] => 0
[checked_out_time] => 0000-00-00 00:00:00
[modified] => 2014-02-14 16:18:30
[modified_by] => 0
[publish_up] => 2014-02-15 12:58:00
[publish_down] => 0000-00-00 00:00:00
[trash] => 0
[access] => 1
[ordering] => 0
[featured] => 0
[featured_ordering] => 0
[image_caption] =>
[image_credits] =>
[video_caption] =>
[video_credits] =>
[hits] => 5360
[params] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
[enable_css] => 1
[jQueryHandling] => 1.8remote
[backendJQueryHandling] => remote
[userName] => 1
[userImage] => 1
[userDescription] => 1
[userURL] => 1
[userEmail] => 0
[userFeedLink] => 1
[userFeedIcon] => 1
[userItemCount] => 30
[userItemTitle] => 1
[userItemTitleLinked] => 1
[userItemDateCreated] => 1
[userItemImage] => 1
[userItemIntroText] => 1
[userItemCategory] => 1
[userItemTags] => 1
[userItemCommentsAnchor] => 1
[userItemReadMore] => 1
[userItemOCMPlugins] => 1
[authorsListLimit] => 61
[tagItemCount] => 61
[tagItemTitle] => 1
[tagItemTitleLinked] => 1
[tagItemDateCreated] => 1
[tagItemImage] => 1
[tagItemIntroText] => 1
[tagItemCategory] => 1
[tagItemReadMore] => 1
[tagItemExtraFields] => 1
[tagOrdering] =>
[tagFeedLink] => 1
[tagFeedIcon] => 1
[genericItemCount] => 61
[genericItemTitle] => 1
[genericItemTitleLinked] => 1
[genericItemDateCreated] => 1
[genericItemImage] => 1
[genericItemIntroText] => 1
[genericItemCategory] => 1
[genericItemReadMore] => 1
[genericItemExtraFields] => 1
[genericFeedLink] => 1
[genericFeedIcon] => 1
[instantArticlesLimit] => 100
[instantArticlesExtraField] => 87
[instantArticlesExtraFieldON] => 2
[instantArticlesCategoriesChildren] => 0
[instantArticlesTitle] =>
[instantArticlesDescription] =>
[mainTagCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 396
[2] => 383
[3] => 424
[4] => 250
[5] => 251
[6] => 452
[7] => 252
[8] => 477
[9] => 253
[10] => 254
[11] => 255
[12] => 483
[13] => 256
[14] => 300
[15] => 257
[16] => 258
[17] => 260
)
[relatedItemsCategoriesChildren] => 1
[mobileJsonCustomHomepage] => 0
[mobileJsonQuoteModule] => 0
[mobileJsonWeatherModule] => 0
[mobileJsonLimit] =>
[mobileJsonObituary] => 0
[mobileApi2Enabled] => 1
[mobileApi2UserAgent] => OCM Mobile Articles
[mobileApi2ImagePrefix] => h
[mobileApi2ImageSuffix] => 1280
[mobileApi2DefaultAuthorImage] => /images/jpgs/user_face.jpg
[mobileApi2TagLimit] => 50
[mobileApi2TagOrdering] => publishUp
[mobileApi2TagCategories] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategories0] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 101
[mobileApi2TagExcludeCategories] => Array
(
[0] => 318
[1] => 323
[2] => 301
[3] => 406
[4] => 417
)
)
[mobileApi2TagCategories1] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 328
)
[mobileApi2TagCategories2] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 329
)
[mobileApi2TagCategories3] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 327
)
[mobileApi2TagCategories4] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 478
)
[mobileApi2TagCategories5] => stdClass Object
(
[mobileApi2TagCategoriesMenuitem] => 494
)
)
[mobileApi2TagsSearchLimit] => 200
[mainFeedCategories] => Array
(
[0] => 240
)
[feedLimit] => 50
[mostPopularFeedLimit] => 20
[feedItemImage] => 0
[feedImgSize] => S
[feedItemIntroText] => 0
[feedTextWordLimit] =>
[feedItemFullText] => 1
[feedTextCharacterLimit] => 300
[feedItemSubtitle] => 1
[feedItemAuthor] => 0
[feedTtl] => 60
[feedDescription] => RSS feeds for Slobodna Dalmacija
[feedItemTags] => 0
[feedItemVideo] => 0
[feedItemGallery] => 0
[feedItemAttachments] => 0
[feedBogusEmail] =>
[feedTopModules] => Array
(
[0] => 105
)
[feedTopFbExcludeCategories] => Array
(
[0] => 243
[1] => 353
[2] => 333
)
[introTextCleanup] => 0
[introTextCleanupExcludeTags] =>
[introTextCleanupTagAttr] =>
[fullTextCleanup] => 0
[fullTextCleanupExcludeTags] =>
[fullTextCleanupTagAttr] =>
[xssFiltering] => 0
[linkPopupWidth] => 900
[linkPopupHeight] => 600
[imagesQuality] => 100
[itemImageXS] => 100
[itemImageS] => 200
[itemImageM] => 400
[itemImageL] => 600
[itemImageXL] => 900
[itemImageGeneric] => 300
[catImageWidth] => 100
[catImageDefault] => 1
[userImageWidth] => 100
[userImageDefault] => 1
[commenterImgWidth] => 48
[onlineImageEditor] => sumopaint
[imageTimestamp] => 0
[imageMemoryLimit] =>
[socialButtonCode] =>
[twitterUsername] =>
[facebookMetatags] => 1
[facebookImage] => Medium
[comments] => 1
[commentsOrdering] => DESC
[commentsLimit] => 10
[commentsFormPosition] => below
[commentsPublishing] => 0
[commentsReporting] => 2
[commentsReportRecipient] =>
[inlineCommentsModeration] => 0
[gravatar] => 1
[antispam] => 0
[recaptchaForRegistered] => 1
[akismetForRegistered] => 1
[commentsFormNotes] => 1
[commentsFormNotesText] =>
[frontendEditing] => 1
[showImageTab] => 1
[showImageGalleryTab] => 1
[showVideoTab] => 1
[showExtraFieldsTab] => 1
[showAttachmentsTab] => 1
[showOCMPlugins] => 1
[sideBarDisplayFrontend] => 0
[staticURL] => https://static.slobodnadalmacija.hr
[siteURL] => https://slobodnadalmacija.hr
[sseHost] => sse.slobodnadalmacija.hr
[lockingArticlesCategories] => Array
(
[0] => 119
[1] => 424
[2] => 250
[3] => 251
[4] => 452
[5] => 252
[6] => 477
[7] => 253
[8] => 254
[9] => 255
[10] => 483
[11] => 256
[12] => 257
[13] => 258
[14] => 260
)
[lockingArticlesUnit] => YEAR
[lockingArticlesQuantity] => 1
[photoGalleryExtraField] => 63
[photoGalleryExtraFieldON] => 2
[videoGalleryExtraField] => 67
[videoGalleryExtraFieldON] => 2
[tickerModules] => Array
(
[0] => 408
[1] => 409
)
[gaEmail] =>
[mergeEditors] => 1
[sideBarDisplay] => 1
[attachmentsFolder] =>
[hideImportButton] => 0
[googleSearch] => 0
[googleSearchContainer] => ocmGoogleSearchContainer
[OCMUserProfile] => 1
[OCMUserGroup] => 4
[redirect] => 101
[adminSearch] => simple
[cookieDomain] =>
[gatherStatistics] => 1
[article_preview_ocm_category_id] =>
[taggingSystem] => 1
[lockTags] => 0
[showTagFilter] => 0
[ocmTagNorm] => 0
[ocmTagNormCase] => lower
[ocmTagNormAdditionalReplacements] =>
[recaptcha_public_key] => marko_margeta
[recaptcha_private_key] => zoey2013
[recaptcha_theme] => clean
[recaptchaV2] => 1
[recaptchaOnRegistration] => 0
[akismetApiKey] =>
[stopForumSpam] => 0
[stopForumSpamApiKey] =>
[showItemsCounterAdmin] => 1
[showChildCatItems] => 1
[disableCompactOrdering] => 0
[metaDescLimit] => 150
[enforceSEFReplacements] => 0
[SEFReplacements] => À|A, Á|A, Â|A, Ã|A, Ä|A, Å|A, à|a, á|a, â|a, ã|a, ä|a, å|a, Ā|A, ā|a, Ă|A, ă|a, Ą|A, ą|a, Ç|C, ç|c, Ć|C, ć|c, Ĉ|C, ĉ|c, Ċ|C, ċ|c, Č|C, č|c, Ð|D, ð|d, Ď|D, ď|d, Đ|D, đ|d, È|E, É|E, Ê|E, Ë|E, è|e, é|e, ê|e, ë|e, Ē|E, ē|e, Ĕ|E, ĕ|e, Ė|E, ė|e, Ę|E, ę|e, Ě|E, ě|e, Ĝ|G, ĝ|g, Ğ|G, ğ|g, Ġ|G, ġ|g, Ģ|G, ģ|g, Ĥ|H, ĥ|h, Ħ|H, ħ|h, Ì|I, Í|I, Î|I, Ï|I, ì|i, í|i, î|i, ï|i, Ĩ|I, ĩ|i, Ī|I, ī|i, Ĭ|I, ĭ|i, Į|I, į|i, İ|I, ı|i, Ĵ|J, ĵ|j, Ķ|K, ķ|k, ĸ|k, Ĺ|L, ĺ|l, Ļ|L, ļ|l, Ľ|L, ľ|l, Ŀ|L, ŀ|l, Ł|L, ł|l, Ñ|N, ñ|n, Ń|N, ń|n, Ņ|N, ņ|n, Ň|N, ň|n, ʼn|n, Ŋ|N, ŋ|n, Ò|O, Ó|O, Ô|O, Õ|O, Ö|O, Ø|O, ò|o, ó|o, ô|o, õ|o, ö|o, ø|o, Ō|O, ō|o, Ŏ|O, ŏ|o, Ő|O, ő|o, Ŕ|R, ŕ|r, Ŗ|R, ŗ|r, Ř|R, ř|r, Ś|S, ś|s, Ŝ|S, ŝ|s, Ş|S, ş|s, Š|S, š|s, ſ|s, Ţ|T, ţ|t, Ť|T, ť|t, Ŧ|T, ŧ|t, Ù|U, Ú|U, Û|U, Ü|U, ù|u, ú|u, û|u, ü|u, Ũ|U, ũ|u, Ū|U, ū|u, Ŭ|U, ŭ|u, Ů|U, ů|u, Ű|U, ű|u, Ų|U, ų|u, Ŵ|W, ŵ|w, Ý|Y, ý|y, ÿ|y, Ŷ|Y, ŷ|y, Ÿ|Y, Ź|Z, ź|z, Ż|Z, ż|z, Ž|Z, ž|z, α|a, β|b, γ|g, δ|d, ε|e, ζ|z, η|h, θ|th, ι|i, κ|k, λ|l, μ|m, ν|n, ξ|x, ο|o, π|p, ρ|r, σ|s, τ|t, υ|y, φ|f, χ|ch, ψ|ps, ω|w, Α|A, Β|B, Γ|G, Δ|D, Ε|E, Ζ|Z, Η|H, Θ|Th, Ι|I, Κ|K, Λ|L, Μ|M, Ξ|X, Ο|O, Π|P, Ρ|R, Σ|S, Τ|T, Υ|Y, Φ|F, Χ|Ch, Ψ|Ps, Ω|W, ά|a, έ|e, ή|h, ί|i, ό|o, ύ|y, ώ|w, Ά|A, Έ|E, Ή|H, Ί|I, Ό|O, Ύ|Y, Ώ|W, ϊ|i, ΐ|i, ϋ|y, ς|s, А|A, Ӑ|A, Ӓ|A, Ә|E, Ӛ|E, Ӕ|E, Б|B, В|V, Г|G, Ґ|G, Ѓ|G, Ғ|G, Ӷ|G, y|Y, Д|D, Е|E, Ѐ|E, Ё|YO, Ӗ|E, Ҽ|E, Ҿ|E, Є|YE, Ж|ZH, Ӂ|DZH, Җ|ZH, Ӝ|DZH, З|Z, Ҙ|Z, Ӟ|DZ, Ӡ|DZ, Ѕ|DZ, И|I, Ѝ|I, Ӥ|I, Ӣ|I, І|I, Ї|JI, Ӏ|I, Й|Y, Ҋ|Y, Ј|J, К|K, Қ|Q, Ҟ|Q, Ҡ|K, Ӄ|Q, Ҝ|K, Л|L, Ӆ|L, Љ|L, М|M, Ӎ|M, Н|N, Ӊ|N, Ң|N, Ӈ|N, Ҥ|N, Њ|N, О|O, Ӧ|O, Ө|O, Ӫ|O, Ҩ|O, П|P, Ҧ|PF, Р|P, Ҏ|P, С|S, Ҫ|S, Т|T, Ҭ|TH, Ћ|T, Ќ|K, У|U, Ў|U, Ӳ|U, Ӱ|U, Ӯ|U, Ү|U, Ұ|U, Ф|F, Х|H, Ҳ|H, Һ|H, Ц|TS, Ҵ|TS, Ч|CH, Ӵ|CH, Ҷ|CH, Ӌ|CH, Ҹ|CH, Џ|DZ, Ш|SH, Щ|SHT, Ъ|A, Ы|Y, Ӹ|Y, Ь|Y, Ҍ|Y, Э|E, Ӭ|E, Ю|YU, Я|YA, а|a, ӑ|a, ӓ|a, ә|e, ӛ|e, ӕ|e, б|b, в|v, г|g, ґ|g, ѓ|g, ғ|g, ӷ|g, y|y, д|d, е|e, ѐ|e, ё|yo, ӗ|e, ҽ|e, ҿ|e, є|ye, ж|zh, ӂ|dzh, җ|zh, ӝ|dzh, з|z, ҙ|z, ӟ|dz, ӡ|dz, ѕ|dz, и|i, ѝ|i, ӥ|i, ӣ|i, і|i, ї|ji, Ӏ|i, й|y, ҋ|y, ј|j, к|k, қ|q, ҟ|q, ҡ|k, ӄ|q, ҝ|k, л|l, ӆ|l, љ|l, м|m, ӎ|m, н|n, ӊ|n, ң|n, ӈ|n, ҥ|n, њ|n, о|o, ӧ|o, ө|o, ӫ|o, ҩ|o, п|p, ҧ|pf, р|p, ҏ|p, с|s, ҫ|s, т|t, ҭ|th, ћ|t, ќ|k, у|u, ў|u, ӳ|u, ӱ|u, ӯ|u, ү|u, ұ|u, ф|f, х|h, ҳ|h, һ|h, ц|ts, ҵ|ts, ч|ch, ӵ|ch, ҷ|ch, ӌ|ch, ҹ|ch, џ|dz, ш|sh, щ|sht, ъ|a, ы|y, ӹ|y, ь|y, ҍ|y, э|e, ӭ|e, ю|yu, я|ya
[ocmSef] => 0
[ocmSefLabelCat] => content
[ocmSefLabelTag] => tag
[ocmSefLabelUser] => author
[ocmSefLabelSearch] => search
[ocmSefLabelDate] => date
[ocmSefLabelItem] => 0
[ocmSefLabelItemCustomPrefix] =>
[ocmSefInsertItemId] => 1
[ocmSefItemIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseItemTitleAlias] => 1
[ocmSefInsertCatId] => 1
[ocmSefCatIdTitleAliasSep] => dash
[ocmSefUseCatTitleAlias] => 1
[show_page_heading] => 0
[categories] => Array
(
[0] => 297
)
[exclude_from_group_by_subcategories] => 0
[menu-anchor_css] => nav__link
[menu_text] => 1
[menu_show] => 1
[menu-meta_description] => Specijalni prilog Slobodne Dalmacije s područja politike, društva i kulture.
[menu-meta_keywords] => specijalni prilog, zanimljivosti, spektar, društvo, politika, kultura
[secure] => 0
[page_title] => Spektar
[page_description] => SiteMeta Description
[page_rights] =>
[robots] =>
[inheritFrom] => 0
[num_leading_items] => 2
[num_leading_columns] => 1
[leadingImgSize] => Large
[num_primary_items] => 4
[num_primary_columns] => 2
[primaryImgSize] => Medium
[num_secondary_items] => 4
[num_secondary_columns] => 1
[secondaryImgSize] => Small
[num_links] => 4
[num_links_columns] => 1
[linksImgSize] => XSmall
[catCatalogMode] => 0
[catFeaturedItems] => 1
[catOrdering] => publishUp
[catPagination] => 2
[catPaginationResults] => 1
[catTitle] => 1
[catTitleItemCounter] => 1
[catDescription] => 1
[catImage] => 1
[catFeedLink] => 0
[catFeedIcon] => 0
[subCategories] => 1
[subCatColumns] => 2
[subCatTitle] => 1
[subCatTitleItemCounter] => 1
[subCatDescription] => 1
[subCatImage] => 1
[catItemTitle] => 1
[catItemTitleLinked] => 1
[catItemFeaturedNotice] => 0
[catItemAuthor] => 1
[catItemDateCreated] => 1
[catItemRating] => 0
[catItemImage] => 1
[catItemIntroText] => 1
[catItemExtraFields] => 0
[catItemHits] => 0
[catItemCategory] => 1
[catItemTags] => 1
[catItemAttachments] => 0
[catItemAttachmentsCounter] => 0
[catItemVideo] => 0
[catItemVideoAutoPlay] => 0
[catItemImageGallery] => 0
[catItemDateModified] => 0
[catItemReadMore] => 1
[catItemCommentsAnchor] => 1
[catItemOCMPlugins] => 1
[itemDateCreated] => 1
[itemTitle] => 1
[itemFeaturedNotice] => 1
[itemAuthor] => 1
[itemFontResizer] => 1
[itemPrintButton] => 0
[itemEmailButton] => 1
[itemSocialButton] => 1
[itemVideoAnchor] => 1
[itemImageGalleryAnchor] => 1
[itemCommentsAnchor] => 1
[itemRating] => 0
[itemImage] => 1
[itemImgSize] => Large
[itemImageMainCaption] => 1
[itemImageMainCredits] => 1
[itemIntroText] => 0
[itemFullText] => 1
[itemExtraFields] => 1
[itemDateModified] => 1
[itemHits] => 0
[itemCategory] => 0
[itemTags] => 1
[itemAttachments] => 1
[itemAttachmentsCounter] => 1
[itemVideo] => 1
[itemVideoAutoPlay] => 0
[itemVideoCaption] => 1
[itemVideoCredits] => 1
[itemImageGallery] => 0
[itemNavigation] => 0
[itemComments] => 1
[itemTwitterButton] => 1
[itemFacebookButton] => 1
[itemGooglePlusOneButton] => 1
[itemAuthorBlock] => 0
[itemAuthorImage] => 0
[itemAuthorDescription] => 0
[itemAuthorURL] => 0
[itemAuthorEmail] => 0
[itemAuthorLatest] => 0
[itemAuthorLatestLimit] => 5
[itemRelated] => 1
[itemRelatedLimit] => 2
[itemRelatedTitle] => 1
[itemRelatedCategory] => 1
[itemRelatedImageSize] => Medium
[itemRelatedIntrotext] => 0
[itemRelatedFulltext] => 0
[itemRelatedAuthor] => 0
[itemRelatedMedia] => 1
[itemRelatedImageGallery] => 1
[itemOCMPlugins] => 1
[recaptcha] =>
)
[initialized:protected] => 1
[separator] => .
)
[metadesc] =>
[metadata] => robots=
author=
[metakey] =>
[plugins] => {
"is_import_from_dnn": true,
"incptvocmimagegalleryIGParameters": "default",
"incptvocmimagegalleryocmIGposition": "OcmAfterDisplayContent",
"incptvocmimagegalleryocmIGtheme": "CameraSlideshow",
"incptvocmimagegalleryImages": [
"/Archive/images/2014/02/14/Spektar/Tonci00.jpg"
],
"incptvocmimagegalleryImageTitles": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageDescriptions": [
""
],
"incptvocmimagegalleryImageFocus": [
"50:50"
],
"incptvocmimagegalleryImageDimensions": [
{
"size0": "680x480"
}
]
}
[language] => *
[multi_author] => 0
[type_id] => 0
[category] => TableOCMCategory Object
(
[id] => 297
[name] => Spektar
[alias] => spektar
[description] =>
[parent] => 260
[extraFieldsGroup] => 9
[published] => 1
[image] =>
[access] => 1
[ordering] => 3
[params] => {"inheritFrom":"260","catMetaDesc":"","catMetaKey":"","catMetaRobots":"","catMetaAuthor":"","theme":"","num_leading_items":"2","num_leading_columns":"1","leadingImgSize":"Large","num_primary_items":"4","num_primary_columns":"2","primaryImgSize":"Medium","num_secondary_items":"4","num_secondary_columns":"1","secondaryImgSize":"Small","num_links":"4","num_links_columns":"1","linksImgSize":"XSmall","catCatalogMode":"0","catFeaturedItems":"1","catOrdering":"publishUp","catPagination":"2","catPaginationResults":"1","catTitle":"1","catTitleItemCounter":"1","catDescription":"1","catImage":"1","catFeedLink":"0","catFeedIcon":"0","subCategories":"1","subCatColumns":"2","subCatOrdering":"","subCatTitle":"1","subCatTitleItemCounter":"1","subCatDescription":"1","subCatImage":"1","itemImageXS":"","itemImageS":"","itemImageM":"","itemImageL":"","itemImageXL":"","catItemTitle":"1","catItemTitleLinked":"1","catItemFeaturedNotice":"0","catItemAuthor":"1","catItemDateCreated":"1","catItemRating":"0","catItemImage":"1","catItemIntroText":"1","catItemIntroTextWordLimit":"","catItemExtraFields":"0","catItemHits":"0","catItemCategory":"1","catItemTags":"1","catItemAttachments":"0","catItemAttachmentsCounter":"0","catItemVideo":"0","catItemVideoWidth":"","catItemVideoHeight":"","catItemAudioWidth":"","catItemAudioHeight":"","catItemVideoAutoPlay":"0","catItemImageGallery":"0","catItemImageGalleryWidth":"","catItemImageGalleryHeight":"","catItemDateModified":"0","catItemReadMore":"1","catItemCommentsAnchor":"1","catItemOCMPlugins":"1","itemDateCreated":"1","itemTitle":"1","itemFeaturedNotice":"1","itemAuthor":"1","itemFontResizer":"1","itemPrintButton":"0","itemEmailButton":"1","itemSocialButton":"1","itemVideoAnchor":"1","itemImageGalleryAnchor":"1","itemCommentsAnchor":"1","itemRating":"0","itemImage":"1","itemImgSize":"Large","itemImageMainCaption":"1","itemImageMainCredits":"1","itemIntroText":"0","itemFullText":"1","itemExtraFields":"0","itemDateModified":"1","itemHits":"0","itemCategory":"0","itemTags":"1","itemAttachments":"1","itemAttachmentsCounter":"1","itemVideo":"1","itemVideoWidth":"","itemVideoHeight":"","itemAudioWidth":"","itemAudioHeight":"","itemVideoAutoPlay":"0","itemVideoCaption":"1","itemVideoCredits":"1","itemImageGallery":"0","itemImageGalleryWidth":"","itemImageGalleryHeight":"","itemNavigation":"0","itemComments":"1","itemTwitterButton":"1","itemFacebookButton":"1","itemGooglePlusOneButton":"1","itemAuthorBlock":"0","itemAuthorImage":"0","itemAuthorDescription":"0","itemAuthorURL":"0","itemAuthorEmail":"0","itemAuthorLatest":"0","itemAuthorLatestLimit":"5","itemRelated":"0","itemRelatedLimit":"5","itemRelatedTitle":"1","itemRelatedCategory":"0","itemRelatedImageSize":"0","itemRelatedIntrotext":"1","itemRelatedFulltext":"0","itemRelatedAuthor":"0","itemRelatedMedia":"0","itemRelatedImageGallery":"0","itemOCMPlugins":"1"}
[trash] => 0
[plugins] => {"customparams_created":"2019-11-04 19:44:34","customparams_modified":"2019-11-04 19:44:34","customparams_videobg":"","customparams_countdown_module":"","customparams_search_template":""}
[language] => *
[container] => 0
[container_name] =>
[_tbl:protected] => #__ocm_categories
[_tbl_key:protected] => id
[_tbl_keys:protected] => Array
(
[0] => id
)
[_db:protected] => JDatabaseDriverMysqli_Exabyte Object
(
[name] => mysqli
[serverType] => mysql
[connection:protected] => mysqli Object
(
[affected_rows] => 38
[client_info] => mysqlnd 5.0.12-dev - 20150407 - $Id: 7cc7cc96e675f6d72e5cf0f267f48e167c2abb23 $
[client_version] => 50012
[connect_errno] => 0
[connect_error] =>
[errno] => 0
[error] =>
[error_list] => Array
(
)
[field_count] => 3
[host_info] => 127.0.0.1 via TCP/IP
[info] =>
[insert_id] => 0
[server_info] => 5.5.30
[server_version] => 50530
[stat] => Uptime: 38785644 Threads: 6 Questions: 7124757892 Slow queries: 3310314
[sqlstate] => 00000
[protocol_version] => 10
[thread_id] => 609040518
[warning_count] => 0
)
[nameQuote:protected] => `
[nullDate:protected] => 0000-00-00 00:00:00
[_database:JDatabaseDriver:private] => sdproductiondb
[count:protected] => 54
[cursor:protected] =>
[debug:protected] =>
[limit:protected] => 0
[log:protected] => Array
(
)
[timings:protected] => Array
(
)
[callStacks:protected] => Array
(
)
[offset:protected] => 0
[options:protected] => Array
(
[driver] => mysqli_exabyte
[host] => 127.0.0.1
[user] => proxy_user_front01
[password] => Y2AfBGoJRKhS9HNdMJ
[database] => sdproductiondb
[prefix] => sk_
[select] => 1
[port] => 6033
[socket] =>
)
[sql:protected] => SELECT id, value, type FROM #__ocm_extra_fields ef WHERE ef.published = 1
[tablePrefix:protected] => sk_
[utf:protected] => 1
[utf8mb4:protected] => 1
[errorNum:protected] => 0
[errorMsg:protected] =>
[transactionDepth:protected] => 0
[disconnectHandlers:protected] => Array
(
)
[ocmConfig] => Array
(
)
)
[_trackAssets:protected] =>
[_rules:protected] =>
[_locked:protected] =>
[_autoincrement:protected] => 1
[_observers:protected] => JObserverUpdater Object
(
[aliases:protected] => Array
(
)
[observers:protected] => Array
(
)
[doCallObservers:protected] => 1
)
[_columnAlias:protected] => Array
(
)
[_jsonEncode:protected] => Array
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[year_lookup] => 0
[link] => /sd-plus/spektar
)
[additional_categories] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 376
[name] => Arhiva
[alias] => arhiva
[parent] => 240
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /arhiva
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 296
[name] => Stil
[alias] => stil
[parent] => 260
[published] => 1
[trash] => 0
[link] => /sd-plus/stil
)
)
[link] => /sd-plus/spektar/dr-tonci-tadic-iz-gliba-nas-mogu-izvuci-samo-visoke-tehnologije-226047
[printLink] => /sd-plus/spektar/dr-tonci-tadic-iz-gliba-nas-mogu-izvuci-samo-visoke-tehnologije-226047?tmpl=component&print=1
[tags] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 229958
[name] => TončiTadić
[published] => 1
[section] =>
[subsection] =>
[weight] =>
[created] => 0000-00-00 00:00:00
[main_article_id] => 0
[alias] => toncitadic
[link] => /tag/toncitadic
)
)
[imageXSmall] =>
[imageSmall] =>
[imageMedium] =>
[imageLarge] =>
[imageXLarge] =>
[extraFields] => stdClass Object
(
[Subtitle] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => 'Nema šanse da se dogodi nekontrolirana lančana reakcija kao u Černobilu. Fuzijska elektrana je slična plinskom kuhalu - zatvorite dotok plina i reakcija prestaje'
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[SuperscriptTitle] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => iskoraci
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[premium_content] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
[attachments] => Array
(
)
[cleanTitle] => Dr. Tonči Tadić: Iz gliba nas mogu izvući samo visoke tehnologije
[num_of_authors] => 0
[author] => Joomla\CMS\User\User Object
(
[isRoot:protected] =>
[id] =>
[name] =>
[username] =>
[email] =>
[password] =>
[password_clear] =>
[block] =>
[sendEmail] =>
[registerDate] =>
[lastvisitDate] =>
[activation] =>
[params] =>
[groups] => Array
(
)
[guest] => 1
[lastResetTime] =>
[resetCount] =>
[requireReset] =>
[_params:protected] => Joomla\Registry\Registry Object
(
[data:protected] => stdClass Object
(
)
[initialized:protected] =>
[separator] => .
)
[_authGroups:protected] =>
[_authLevels:protected] =>
[_authActions:protected] =>
[_errorMsg:protected] =>
[userHelper:protected] => Joomla\CMS\User\UserWrapper Object
(
)
[_errors:protected] => Array
(
)
[link] => /autor/2024-05-19-09-19-24-38
[profile] => Joomla\CMS\Object\CMSObject Object
(
[_errors:protected] => Array
(
)
[gender] =>
)
[avatar] => /components/com_ocm/images/placeholder/user.png
)
[numOfComments] => 0
[mainImage] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/02/14/Spektar/Tonci00.jpg
[galleryCount] => 1
[hasImage] => 1
[mainImageAuthor] =>
[mainImageDesc] =>
[popup_gallery] => Array
(
[0] => stdClass Object
(
[src] => https://static.slobodnadalmacija.hr/Archive/images/2014/02/14/Spektar/Tonci00.jpg
[title] =>
)
)
[bgPosition] =>
[text] => {OCMSplitter}Energetska budućnost svijeta kroji se u Francuskoj, u mjestu Cadarache
kraj Marseillesa, gdje se gradi prvi svjetski fuzijski reaktor (ITER,
International Thermonuclear Experimental Reactor). Radi se o golemom
projektu, praktično započetom 2007. godine, pripremanom još puno ranije,
vrijednom 13 milijardi eura, na kojemu surađuju zemlje EU-a, SAD,
Rusija, Indija, Kina, Japan i Koreja.
Budući da je Hrvatska članica
EU-a, i hrvatske tvrtke dobivaju šansu sudjelovati u tom projektu svojim
proizvodima, pameću i iskustvom, te zaraditi dio od šest i pol
milijardi eura, koliko EU želi investirati u ovaj projekt. A na koji
način sudjelovati, bila je tema nedavnog prvog susreta hrvatskih
gospodarstvenika i znanstvenika koji su krajem siječnja organizirali
Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatska fuzijska istraživačka jedinica
(CRU).
Jedan od sudionika tog susreta bio je dr.
Tonči Tadić,
nuklearni fizičar s Instituta “Ruđer Bošković”, hrvatski predstavnik u
EURATOM-u, koordinator CRU-a, te član Upravnog odbora europske Agencije
Fuzija za energiju (F4E), koja koordinira i provodi natječaje za
fuzijsku energiju i koja je, utoliko, od velike važnosti i za hrvatske
tvrtke koje bi se natjecale za nabavu i druge poslove vezane uz ITER.
“Ovo
je bilo prvi put da se, nakon dvadeset godina meditacije o spajanju
gospodarstva i znanosti, to doista i dogodi”, rekao je Tadić o konačnom
susretu gospodarstvenika i znanstvenika. U razgovoru za Spektar
detaljnije je objasnio svrhu i važnost gradnje ITER-a, prilike koje se
tim projektom otvaraju hrvatskim fakultetima, institutima i tvrtkama,
kao i svoju ulogu u svemu tome
»
ITER se zajedničkim snagama i novcem gradi već sedam godina. Kakav je
to, zapravo, projekt? Od kakvog je značenja za energetsku budućnost
Europe i svijeta?
- ITER je najveći znanstveni eksperiment danas. Sa
svojom cijenom od 13 milijardi eura skuplji je od LHC-a u CERN-u, kojemu
je cijena devet milijardi eura, a s druge strane usporediv je s troškom
Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine. Cilj je postići stabilnu
fuzijsku reakciju na Zemlji ili “goruću plazmu” koja grije samu sebe
fuzijskim reakcijama, u procesu koji traje dok se god u plazmu ubacuje
gorivo, tj. deuterij i tricij.
Pored toga, na ITER-u bi se testirao
cijeli niz tehnologija koje su potrebne za rad fuzijske elektrane, od
magnetske kontrole vruće plazme, preko njenog grijanja mikrovalovima i
testiranja novih materijala izdržljivih na jako zračenje, do koncepta
proizvodnje tricija. “Goruću plazmu” imamo u središtu Sunca i drugih
zvijezda gdje je drži na okupu gravitacija, a na ITER-u je cilj
kontrolirati je magnetskim poljem.
» U čemu se fuzijski reaktor
razlikuje od klasičnog nuklearnog reaktora? Hoće li takav način
dobivanja energije biti i sigurniji, s obzirom na sve opasnosti koje
prijete iz ‘običnih’ NE, te s obzirom na to da se nuklearni otpad mora
zbrinjavati na dugi vremenski rok, predstavljajući, zapravo, stalnu
opasnost?
- Kod fuzijskog reaktora nema potrebe obogaćivanja
nuklearnog goriva. Nema ni potrebe za reprocesiranje istrošenog
nuklearnog goriva ili za njegovo zbrinjavanje na tisuće godina kao kod
“klasičnih” nuklearki. Ostaje naravno problem nisko i
srednje-radioaktivnog otpada, no on bi se čuvao u sklopu same fuzijske
elektrane oko sto godina. Pored toga, nema šanse da se dogodi
nekontrolirana lančana reakcija kao u Černobilu.
Fuzijska elektrana je
slična plinskom kuhalu - zatvorite dotok plina i reakcija prestaje.
Ovdje su gorivo plinoviti izotopi vodika deuterij i tricij i to u vrlo
maloj količini. U ITER-u ili elektrani DEMO bi osam grama plinskog
goriva bilo rašireno na oko osam tisuća metara kubnih. Fuzijska
elektrana snage 2 GW trošila bi 200 kilograma deuterija godišnje i oko
šest tona litija iz kojeg bi se u samoj elektrani proizvodio tricij. Za
istu proizvedenu snagu trebalo bi godišnje tri milijuna tona ugljena ili
1,5 milijuna tona nafte.
Međutim, radi dobivanja “goruće plazme”
fuzijski reaktor ITER i fuzijska elektrana moraju biti veliki: da bi
imali dovoljno veliki volumen plina, te da bi mogli postići dovoljno
veliku temperaturu - oko 150 milijuna 0C, a bez opasnosti za stijenke
reaktora. Snaga fuzijskih elektrana zato će isto biti velika - oko 2 GW.
» Koliko bi fuzijskih reaktora, odnosno elektrana trebalo da se zadovolje energetske potrebe u Hrvatskoj, Europi, svijetu?
-
Bit će to zapravo strateški energetski objekti u svakoj zemlji.
Usporedbe radi, nuklearka u Krškom ima snagu od 0.68 GW,
termoelektrana-toplana Zagreb 0.8 GW, a termoelektrana Plomin 0.3 GW.
Hrvatska polovica u Krškom daje nam oko 15 posto potrebne električne
energije. EU proizvede godišnje 3,2 milijuna GWh električne energije, od
čega je 55 posto iz termoelektrana.
Čak 27 posto električne energije EU
proizvedu nuklearne elektrane, a 18 posto otpada na sve obnovljive
izvore, uključujući i hidroelektrane. Pri tome EU uvozi 52 posto svojih
potreba za fosilnim gorivima! U ostatku svijeta je udio termoelektrana
još i veći. Zato za fuzijskom energijom posebno čeznu svi koji danas
većinom uvoze fosilna goriva: EU, Kina, Indija, Japan, Koreja.
» Kad bismo mogli koristiti energiju iz fuzijskih elektrana?
-
EU je postavio rokove pred agenciju F4E i konzorcij EuroFusion, čiji je
član i CRU: do 2022. treba dovršiti ITER, koji bi do 2027. trebao
postići “goruću plazmu”. Prva fuzijska elektrana DEMO gradila bi se u
desetljeću nakon toga, tj. oko 2035. godine. Postigne li se sve to,
Energetska budućnost svijeta bit će posve drukčija jer ćemo raspolagati
obiljem energije. Što opet znači bitno manju emisiju CO2.
» Kakve tvrtke dobivaju posao u projektu ITER, što je presudno za uspjeh?
-
Profili tvrtki kakve se traži za ITER su razni: građevinci, izvođači
metalnih konstrukcija, spremnika za plin i cjevovoda, tvrtke za naprednu
metalurgiju, s iskustvom u radu s cjevovodima tekućeg helija, tvrtke
specijalizirane za nadzor i servisiranje komponenti u području s jakom
radijacijom, izvođači elektroničke opreme i specijalnih kabela i slično.
No da biste se uopće mogli natjecati, treba proći zahtjevan postupak
registracije pri Agenciji Fuzija za energiju.
» Zašto među tisuću tvrtki koje imaju licenciju za ITER nema ni jedne iz Hrvatske? Kad bi se to moglo promijeniti?
-
Ni jedna tvrtka nije ni mogla dobiti posao prije 1. srpnja 2013., jer
F4E smije dati posao jedino tvrtkama iz zemalja-članica EU-a. Dakle,
naše tvrtke da su i htjele nisu se mogle registrirati. Pored toga,
cijela ova priča je bila donedavno nepoznata u Hrvatskoj - sve do
osnivanja Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice, te imenovanja dr.
Stjepka Fazinića i mene za članove Upravnog odbora Agencije Fuzija za energiju, odnosno mr.
Maje Pokrovac
iz Hrvatske udruge poslodavaca za ILO ili povjerenicu za Industriju
F4E. Time se Hrvatska i formalno uključila u F4E.
U svom nastupu u HUP-u
želio sam okupljenim poslovnim ljudima opisati da ono što od njih traži
ITER nije nedostižno, da imaju što ponuditi i da se ima smisla
angažirati na tim natječajima. Pratimo dakle natječaje i obavještavamo
one tvrtke u Hrvatskoj koje bi to trebalo zanimati, odnosno
prosljeđujemo im ankete o tehnološkim rješenjima koje od njih traži F4E,
te koristimo svaku priliku za lobiranje u korist naših tvrtki. Maja
Pokrovac sudjeluje na koordinacijama europskih ILO na kojima se
razmjenjuju informacije i traže partnerstva za zajednički nastup na
natječajima.
» Kakve su nam mogućnosti, čime hrvatske tvrtke mogu konkurirati? Možete li izdvojiti neke od njih koje su za to sposobne?
-
Imamo čak dvije tvrtke - Inetek i Hrid - koje izrađuju i koriste
daljinski upravljane robote za nadzor i popravak cjevododa u ozračenim
dijelovima nuklearnih elektrana. Imamo barem jednu tvrtku - Alfatim - za
napredne legure bakra ili volframa koje se koriste u oklopu ITER-a.
Imamo niz tvrtki za napredne metalne konstrukcije - recimo škverove,
tvrtke za izradu zahtjevnih kabela ili kontakata i provodnika - Flexivod
i Elka, te brojne tvrtke za izradu napredne elektronike.
RIZ i dalje
izrađuje radioodašiljače kojim se može grijati plazma u fuzijskim
postrojenjima. Uz to, Koordinacija fuzijskih tvrtki pri HUP-u želi
suradnju s ustanovama iz Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice:
Institutom “Ruđer Bošković“, Institutom za fiziku, Prirodoslovno
matematičkim fakultetom, Fakultetom elektrotehnike i računarstva,
Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, te Sveučilištem
Rijeka, jer na nekim natječajima bi trebali nastupiti mini konzorciji
sastavljeni od par tvrtki i par znanstvenih ustanova.
Na tom tragu je,
uostalom, i pisana fuzijska strategija EURATOM-a - “Fusion Roadmap”. Bez
znanstvene podloge i pomoći CRU teško je razumjeti što se zapravo traži
u natječajima Agencije Fuzija za energiju. Već desetljećima se u
Hrvatskoj govori o spajanju gospodarstva i industrije, a suradnja
Koordinacije fuzijskih tvrtki pri HUP-u i CRU-a je upravo to!
»
Rekli ste mi da vas je pozitivno frapiralo to što smo “na tri
četvrtine natječaja imali s čime izaći”, a “jedna četvrtina natječaja
kao da je pisana za hrvatske firme”. Možete li to dodatno objasniti?
-
Pozitivno me frapiralo u prvom redu to što nismo tehnološki zaostali,
nego smo na razini potreba ITER-a i imamo se čime natjecati, nakon što
smo uz pomoć HUP-a sagledali mogućosti domaćih tvrtki. Kod nas se naime
često smatra kako Hrvatska nije tehnološki sposobna za ništa više od
kuhanja kave ili betoniranja sa i bez armature.
Hrvatsku međutim iz
gliba može izvući samo proizvodnja i visoke tehnologije, a ITER je dobra
prilika za to. Drugo, pozitivno me frapiralo to što hrvatski poslovni i
znanstveni sektor ne kukaju i ne traže pomoć države, nego pokazuju
inicijativu i žele se odmjeriti s konkurencijom u Europskoj uniji.
»
U Hrvatskoj ste dugo bili poznatiji kao političar nego kao fizičar;
pamti vas se kao aktivnog saborskog zastupnika HSP-a. Koliko ste danas
politički aktivni - ili je fizika pomela politiku?
- Nisam aktivan
kada je riječ o stranačkoj politici ili domaćoj politici općenito. No
predsjednik sam think-tanka Euro-Mediteranski Forum (EMEF) iz Splita
koji se bavi vanjskom politikom EU-a na Mediteranu i ulogom Hrvatske na
ovom prostoru sa svih aspekata: sigurnost, dijalog religija i kultura,
urbani razvoj, promet, zaštita mora, ekologija, voda, energetika itd.
Ponosan sam što su
Jakša Miličić,
Alen Soldo,
Maja Fredotović,
Ranko Goić,
Pero Reić,
Senad Bajramović,
Igor Tabak i
Stipe Božić
članovi EMEF-a. Od listopada 2012.
EMEF je hrvatski član uglednog
konzorcija EuroMeSCo, koji okuplja 95 think-tankova i instituta iz EU-a i
mediteranskih zemalja. To nam je doista veliko priznanje za
višegodišnji rad na tom području. EuroMeSCo priprema za Europsku
komisiju analize o vanjskoj politici na Mediteranu, u tu svrhu ga je
2008. Europska komisija i osnovala. Od listopada 2013. EMEF je u
posebnoj radnoj skupini EuroMeSCo-a za praćenje i analizu Arapskog
proljeća za potrebe EU-a. Tu radnu skupinu čini samo 12 think-tankova iz
EU-a, Egipta i Turske, što je također priznanje našem radu. Politički
smo dakle aktivni, ali na strateškoj razini EU-a i Mediterana.
»
Zalagali ste se za uvođenje gospodarskog pojasa, osnivanje obalne straže
itd. Što danas smatrate svojim najvećim političkim uspjehom?
- To
što sam uspio pokrenuti neke političke inicijative, odnosno što sam
uspio uvjeriti vladajuću većinu u oba mandata da prihvati moje zakonske
prijedloge, od kojih su neki zaživjeli u praksi u pomalo izmijenjenom
obliku - recimo Zakon o sukobu interesa, Zakon o primopredaji vlasti,
Zakon o hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru, Odluka o
proglašenju gospodarskog pojasa, Zaključak o obeštećenju vlasnika
nacionaliziranih brodova itd.
Neki nažalost nisu, poput Fonda za zaštitu
radnika pri stečaju, Dobrovoljne pomoćne Obalne straže, ili inicijative
za optički kabel do svakog stana. Žalosti me što saborski zastupnici ne
koriste mogućnost predlaganja novih zakona ili iniciranja saborskih
rasprava o temama od javnog interesa kao što sam to ja činio.
Lidija Gnjidić
Prilika za škverove
Što sve traži postupak registracije tvrtke pri Agenciji F4E da bi se mogla natjecati za posao u projektu ITER?
- Nakon ispunjavanja svih potrebnih formulara, vašu tvrtku
provjerava business intelligence služba F4E, kako im se ne bi podvalila
neka tvrtka koja tamo ne bi smjela biti. Jer posao ne mogu dobiti tvrtke
koje su u stečaju, koje su imale problema sa zakonom, koje “peru”
mafijaški novac i sl. Bitne su i poslovne reference i bonitet, ali i ISO
standardi. No svi natječaji nisu isti, njihov oblik varira ovisno o
tome je li neka komponenta znanstveno i tehnološki definirana ili nije.
Ako jest, onda je to tzv. otvoreni natječaj kod kojeg se traži
najjeftinijeg ponuđača za traženo tehnološko rješenje.
Ako nije, onda je
to druga krajnost ili tzv. pregovarački natječaj namijenjen
prikupljanju ponuda s tehnološkim rješenjima, nakon čega se provode
pregovori s 2-3 izabrana ponuđača, a posao dobiva onaj koji nudi
najbolje tehnološko rješenje, ne nužno najjftinije. Postoje još dvije
varijante natječaja između ovih krajnosti. Pri tome treba znati
sljedeće: tvrtke koje su registrirane pri F4E za gradnju ITER su one
koje će sutra biti uzete u obzir za gradnju DEMO i svake druge fuzijske
elektrane. Uz to je registracija hrvatske tvrtke pri F4E već referenca
sama po sebi! Ako se pak dobije posao na ITER-u, onda je to referenca i
za tržišta Japana, SAD-a, Rusije, Kine i Indije.
Pored toga, EU često
daje pojedinu fuzijsku opremu ostalim partnerima u ITER-u, a tu opremu
onda izrađuju tvrtke koje preko natječaja izabere F4E. Recimo, za
japanski supravodljivi fuzijski reaktor JT-60SA trebalo je početkom
2013. izraditi šest kuglastih spremnika za helij, svaki po 250 m3, za
što su naši škverovi vjerujem sposobni. Za indijski fuzijski reaktor
trebalo je 2012. izraditi radioodašiljač za mikrovalno grijanje plazme, a
koliko znam Indijcima bi odgovarala i ponuda RIZ-a na takvim poslovima.
Imamo dakle što ponuditi.
|
[event] => stdClass Object
(
[BeforeDisplay] =>
[AfterDisplay] =>
[AfterDisplayTitle] =>
[BeforeDisplayContent] =>
[AfterDisplayContent] =>
[OCMBeforeDisplay] =>
[OCMAfterDisplay] =>
[OCMAfterDisplayTitle] =>
[OCMBeforeDisplayContent] =>
[OCMAfterDisplayContent] =>
[OCMUserDisplay] =>
[OCMCommentsCounter] =>
[OCMCommentsBlock] =>
)
[jcfields] => Array
(
)
[image] =>
[imageWidth] => 600
[comments] => Array
(
)
[absoluteURL] => https://slobodnadalmacija.hr/sd-plus/spektar/dr-tonci-tadic-iz-gliba-nas-mogu-izvuci-samo-visoke-tehnologije-226047
[emailLink] => /component/mailto/?tmpl=component&template=site&link=e9e2c144262bfd2002a7532c0a047f60bc29ff02
[twitterURL] => http://twitter.com/intent/tweet?text=Dr.+Ton%C4%8Di+Tadi%C4%87%3A+Iz+gliba+nas+mogu+izvu%C4%87i+samo+visoke+tehnologije&url=https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fdr-tonci-tadic-iz-gliba-nas-mogu-izvuci-samo-visoke-tehnologije-226047
[socialLink] => https%3A%2F%2Fslobodnadalmacija.hr%2Fsd-plus%2Fspektar%2Fdr-tonci-tadic-iz-gliba-nas-mogu-izvuci-samo-visoke-tehnologije-226047
)
Array
(
[0] => stdClass Object
(
[id] => 1
[name] => Subtitle
[value] => 'Nema šanse da se dogodi nekontrolirana lančana reakcija kao u Černobilu. Fuzijska elektrana je slična plinskom kuhalu - zatvorite dotok plina i reakcija prestaje'
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 1
[alias] => Subtitle
)
[1] => stdClass Object
(
[id] => 2
[name] => Superscript Title
[value] => iskoraci
[type] => textarea
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 2
[alias] => SuperscriptTitle
)
[2] => stdClass Object
(
[id] => 68
[name] => Premium content
[value] => ON
[type] => radio
[group] => 9
[published] => 1
[ordering] => 10
[alias] => premium_content
)
)
19. svibanj 2024 11:19